Radikalna reforma najboljeg školskog sustava- Evo kako to rade Finci
Ove se srijede više od 40.000 ljudi diljem Hrvatske okupilo kako bi dalo podršku Ekspertnoj radnoj skupini za provedbu Cjelovite kurikularne reforme koja je podnijela ostavku zbog političkih pritisaka. I dok je u Hrvatskoj kurikularna reforma prvoklasno političko pitanje, koje dijeli i političare i stručnjake i javnost, negdje daleko na sjeveru, po mnogima najbolji obrazovni sustav na svijetu sprema se na još jednu radikalnu reformu.
Foto: YouTube screenshot
Finski obrazovni sustav već se desetljećima smatra jednim od najboljih u svijetu. Prema rezultatima PISA testova, najvećem međunarodnom istraživanju vještina i znanja 15- godišnjaka, Fincima pariraju samo tinejđeri iz Kine i Singapura, piše Independent.
Stručnjaci za obrazovanje iz cijelog svijeta godinama hodočaste u Helsinki u nadi da identificiraju tajnu uspjeha finskog obrazovanja. Bez obzira na to, Finci se posljednje dvije godine spremaju na još jednu, možda i najradikalniju reformu obrazovnog sustava do sada. I to bez buke, parlamentarnih odbora, prosvjeda i pritisaka.
– Škole bi trebao biti cilj učiti mlade ljude vještine koje će im biti korisne u životu, a ne postizanje visokih rezultata na testiranjima, napisao je u pismu objavljenom u Washington Postu stručnjak za obrazovanje Pasi Sahlberg.
Nova reforma eksperimentalno će se provoditi u Helsinkiju već sljedeće akademske godine, a u potpunosti će zaživjeti već 2020.godine.
Ne smijemo si dopustiti da nam propadne nijedan mozak
Paradoks finskog obrazovnog uspjeha leži u činjenici da se fokusiraju na širu sliku, ali u isto vrijeme uspijevaju izvući najbolje od svakog pojedinog djeteta. Finski je obrazovni sustav u potpunosti egalitaran. Svi su pružene iste mogućnosti i sve je u potpunosti besplatno.
– Čak su i fakulteti u potpunosti besplatni. Jednakost znači da podržavamo sve – nećemo dopustiti da ničije vještine propadnu. Ne možemo znati što će biti od naših prvašića. Ne možemo znati hoće li dijete postati slavni glazbenik ili znanstvenik. Bez obzira na spol, socijalnu pozadinu, imovinsko stanje, svi moraju imati jednake mogućnosti da učine najbolje s talentima koje imaju, rekla je u razgovoru za Atlantic finska ministrica obrazovanja Krista Kiuru.
Finski razredi broje između 15 i 20 učenika. Nastava počinje tek u 9 ujutro, jer je adolescentima potreban duži jutarnji san. Na dan imaju samo tri ili četiri predmeta, u trajanju od 75 minuta. Između njih imaju pauzu od 15-20 minuta, koju obavezno provode vani, bez obzira na kišu ili snijeg.
Finski učenici imaju najmanje zadaće na svijetu. Na domaću zadaću troše tek pola sata dnevno, jer nastavnici vjeruju da djeca dovoljno nauče u školi. U prvih šest razreda djeca imaju istog nastavnika, što omogućava kvalitetno praćenje njihova napretka. U prvih šest godina škole nema ocjenjivanja, a prvi obvezni standardizirani ispit piše se s 16 godina. Rezultat svega toga je da čak 93% Finaca završi srednju školu, od čega 66% odlazi na fakultet, što je najveći postotak u Europi, piše tportal.hr.
No, možda i najveća razlika između finskog i ostalih obrazovnih sustava je odnos prema prosvjetnim radnicima. Finski su nastavnici i profesori cijenjeni poput liječnika i odvjetnika. Plaća nastavnika vrti se oko 22 i po tisuće kuna, što je kod nas premijerska plaća, piše tportal.hr.
Nastavnika ima manje i svi su vrhunski obrazovani. Zbog dobre plaće i ugleda u društvu, za mjesto nastavnika vlada velika konkurencija, pa se tako zapošljavaju samo najbolji.
Novi korak: Fenomenološko učenje
Najvažniji korak nove kurikulumske reforme u Finskoj je uvođenje novog, fenomenološkog načina predavanja. Ovaj tip prezentacije gradiva podrazumijeva brisanje striktno određenih granica između predmeta. Više se neće predavati predmeti, već teme.
Primjerice, na jednom bi se satu obrađivala tema Europske Unije. U uobičajenoj raspodjeli predmeta, iz zemljopisa bi se učile zemlje i geografska obilježja, iz povijesti bi se nekada kasnije spominjao nastanak EU, drugdje bi se učili jezici, druge politički ustroj i tako dalje.
Fenomenološkim bi se pristupom učenicima svi aspekti neke teme, fenomena, predavali od jednom. Djeca bi lakše mogla kontekstualizirati i povezivati informacije. U obrazovnom programu o EU, djeca bi dobila informacije iz različitih područja dobila u konkretnom kontekstu.
Na primjer, učenici na jednom predavanju pred sobom imaju kartu kontinentalne Europe i zadatak im je posložiti meteorološku prognozu za cijeli kontinent, na engleskom. Zadatak je predstavljen kao igra, a djeca u isto vrijeme usvajaju elemente engleskog, prirode, fizike i geografije unutar smislenog konteksta. Ili se stavlja u ulogu voditelja restorana, gdje u isto vrijeme uče jezike, matematiku, financije i vježbaju komunikacijske vještine.
Nastava se odvija kroz igru. Predavanja ne izgledaju tako da profesor predaje a učenici slušaju i zapisuju, već tako da učenici rade zajedno i u malim grupama rješavaju pojedine probleme.
Sve bi se to odvijalo u jednom decentraliziranom sustavu. Finska ima 320 jedinica lokalne samouprave, koje same financiraju škole i imaju mogućnost da kreiraju sadržaj kurikuluma. Učenici u različitim regijama moći će učiti vještine koje su važne za život u svom okruženju.
Naravno, sve to ne znači da će se tradicionalna podjela predmeta u potpunosti ukinuti. Početkom reforme biti će propisano da će sva djeca u dobi od 7-16 godina barem jedan produženi nastavni sat koje se predaje na ovaj multidisciplinaran način.
