Raspušten Hrvatski sabor, a mi smo pobrojali sve obrazovne afere u Plenkovićevom mandatu
Raspušten je Hrvatski sabor, što znači da će hrvatski građani na parlamentarne izbore prije onih europskih. Ususret izborima izdvojili smo sve obrazovne afere koje su se javljale u mandatu Andreja Plenkovića. U kratkom mandatu ministra obrazovanja Pavu Barišića pratile su afere o plagiranju, a njegova nasljednica Blaženka Divjak pokrenula je Školu za život koju danas više ne analizira ni Ministarstvo. Građani su tražili smjenu Dijane Vican s Povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, a u Plenkovićevom mandatu održan je najveći štrajk prosvjetara. Plenković mandat završava aferom u koju su uključeni Geodetski fakultet i Ministarstvo kulture.
S lijeva na desno: Blaženka Divjak, Andrej Plenković, Radovan Fuchs, Pavo Barišić | foto: srednja.hr, Vlada RH, HRT
Raspušten je Hrvatski sabor, a izbore za novi saziv raspisat će predsjednik Zoran Milanović. Oni se moraju održati u razmaku od 30 do 60 dana od dana raspuštanja Hrvatskog sabora. Ususret izborima pobrojali smo sve afere u obrazovanju koje su se dogodile u mandatu premijera Andreja Plenkovića, od listopada 2016. kada je postao predsjednik Vlade pa sve do danas.
Plenković kao prvog ministra obrazovanja postavio Pavu Barišića, nije dugo ostao na poziciji
Među prvima koji je napustio Plenkovićevu Vladu bio je ministar obrazovanja Pavo Barišić. Ministar je bio od listopada 2016. do lipnja 2017. Čim je preuzeo Ministarstvo vezalo ga se za brojne afere, nadasve su ga pratile optužbe za plagijat i razlozi zbog kojih je smijenjen 2006. kao pomoćnik ministra Primorca u Ministarstvu znanosti i sporta.
Znanstvenik Ivan Đikić i profesor Jure Zovko protiv Barišića podnijeli su prijavu njegovu matičnom Sveučilištu u Augsburgu zbog navodnog autoplagijata u doktorskoj disertaciji. Sa Sveučilišta su u doktoratu utvrdili ‘znatne formalne greške’, ali doktorat mu nije oduzet. Oporba je tražila njegov opoziv, a u veljači 2017. pokrenuta je peticija ‘Stop plagiranju u Hrvatskoj’ koju je potpisalo više od 11.000 građana. Jedan od inicijatora peticije bio je Ivan Đikić koji je nakon svega odlučio prestati sa znanstvenim radom u Hrvatskoj. Barišić je na kraju s ministarske pozicije otišao zbog, kako je rekao, koalicijskog preslagivanja.
Građani u velikim prosvjedima tražili smjenu Dijane Vican s čela Povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja
U 2017. pri Uredu premijera osnovano je Posebno stručno povjerenstvo za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. Na čelo je dovedena Dijana Vican, bivša zadarska rektorica koja je nedavno bila u istražnom zatvoru zbog optužbi da je spriječila bankovnu garanciju tvrtki koja je trebala graditi studentski dom i to na zahtjev Josipe Rimac. To je Povjerenstvo četiri mjesec nakon izabralo novu Ekspertnu radnu skupinu za kurikularnu reformu na čelu koje se našla Jasminka Buljan Culej. Tijekom odabira prekršena je procedura, član Povjerenstva dao je ostavku, a članovi su javno progovorili o netransparentnom radu Vican.
Sve je kulminiralo prosvjednim akcijama u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Zadru, Poreču i Karlovcu gdje se okupilo desetak tisuća građana koji su zahtijevali razrješenje ministra Pave Barišića, razrješenje Dijane Vican s čela Povjerenstva te ponavljanje natječaja za voditelja i članove Ekspertne radne skupine. Srednja.hr pak je otkrila prekrajanja Akcijskog plana za provedbu Strategije, iz kojeg su bile izbačene brojne mjere i ciljevi koji su se ticali kurikularne reforme, djece s teškoćama u razvoju i djece romske nacionalne manjine. Akcijski plan u tom obliku nije bio prihvaćen, već je poslan na doradu. Na kraju je Vican otišla s čela Povjerenstva. U 2018. na mjesto koordinatora Ekspertne radne skupine došao je pak Radovan Fuchs koji će kasnije ponovno postati ministar.
Ministrica Divjak izazvala revolt među zaposlenicima MZO-a
Na čelo Ministarstva obrazovanja u 2017. nakon odlaska Pave Barišića stigla je Blaženka Divjak, profesorica matematike s varaždinskog Fakulteta organizacije i informatike. U 2018. Divjak je prvo izazvala revolt među zaposlenicima MZO-a i to velikom preraspodjelom radnih mjesta. Potom su ministričini tadašnji državni tajnici Glunčić i Šlezak javno počeli voditi politiku suprotnu od ministričine, i to nakon što je Srednja.hr objavila detalje netransparentne prijave na natječaj prijašnje voditeljice Eksperimentalne radne skupine Jasminke Buljan Culej. Upravo u mandatu ministrice Divjak u 2018. u 5. i 6. razrede osnovnih škola ušla je obavezna informatika. Tijekom ljeta otkrila se poništena javna nabavi za 13.000 laptopa nužnih za obaveznu informatiku, a u nekim školama dio nastave selio se u župne dvorove zbog uređenja informatičke učionice.
Krenula Škola za život od čijeg je analiziranja odustalo samo Ministarstvo
U 2018. godini u 74 škole ušao je projekt bivše ministrice Blaženke Divjak Škola za život. Online edukacije nastavnici su zvali smiješnima. Kasnili su udžbenici i tableti, kako je rekla bivša ministrica – zbog kineskog tajfuna. Naposljetku, tableti nisu imali kamere. Kasnije je Škola za život u škole ušla formalno uz kritike i negodovanja. Kako su nam u studenom 2023. kazali iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, pandemija koronavirusa zaustavila je nastavak praćenja i uvođenja novih kurikuluma i njihove primjene u Školi za život. Jedini rezultati analize koji postoje odnose se na period od jedne godine i to u eksperimentalnoj fazi.
Manjkavo krenuo i model dualnog obrazovanja u četiri zanimanja
U eksperimentalnu provedbu u 11 strukovnih škola u 2018. krenuo je i model dualnog obrazovanja u četiri zanimanja – prodavač, kozmetičar, dimnjačar i staklar. U javnosti je odjeknula vijest kako je Povijest u potpunosti ukinuta u kurikulumima dualnog obrazovanja. Osim toga, program je krenuo bez gotovih kurikuluma U 2024. pak se govori o uvođenju modularne nastave u sve strukovne škole, a žale se i nastavnici Povijesti.
Bivši rektor Damir Boras tužio je studenta, cijepio se sa suprugom preko reda
U pregledu obrazovnih afera u Plenkovićevom mandatu neizostavan je i bivši rektor zagrebačkog Sveučilišta Damir Boras. U 2021. Boras i njegova supruga cijepili su se protiv korone preko reda i to umjesto zaposlenika Zavoda za dječju preventivnu stomatologiju KBC-a Zagreb. U 2018. Boras se osvrnuo na mlade koji sele iz Hrvatske te na djevojke koje se vrate u domovinu s 35-40 godina neudane i bez djece. Boras je u 2017. tužio studenta da bi nakon medijskog pritiska ipak odustao od toga, a u zgradi poslijediplomskog središta u Dubrovniku uredio je apartman te u njemu ljetovao sa suprugom. Boras je i 2016. studentima ukinuo novčani iznos za Rektorovu nagradu.
Plenkovićev mandat obilježio najdulji štrajk zaposlenika u školama
Najdulji štrajk zaposlenika u školama obilježio je 2019. godinu. Dva većinska školska sindikata tražila su povećanje koeficijenta složenosti poslova za prosječnih 6,11 posto za nastavno i nenastavno osoblje. Vlada nije htjela pregovarati pa je 10. listopada 2019. godine krenuo štrajk koji je trajao 36 radnih dana. Vladi i Ministarstvu znanosti i obrazovanja stigao je i zahtjev Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja za povećanjem plaća zaposlenika na fakultetima pa su se i oni pridružili štrajku. Štrajk je završio dogovorom o postupnom povećanju koeficijenta u tri vala.
Na maturi se radile greške, dodavali bodovi, padale ostavke
Ravnateljica NCVVO-a Ivana Katavić nakon skandala s naknadnim dodavanjem bodova na maturi dala je ostavku u 2021. godini. Portal srednja.hr je tjednima pisao o tome kako je Povjerenstvo za praćenje državne mature određenim učenicima, unatoč protivljenju stručnih skupina NCVVO-a, dodijelilo dodatne bodove. U 2023. pak je NCVVO na maturi Politike i gospodarstvo USKOK proglasio uredom Vlade, a na Matematici više razine zbog svoje pogreške svima je dodijeljen jedan bod. Istanbul je na maturi Hrvatskog iste godine pak proglašen glavnim gradom Turske.
U 2019. u školama pronađena 31 lažna isprava zaposlenika
Ministarstvo znanosti i obrazovanja počelo je s procesom provjere vjerodostojnosti isprava u svim osnovnim i srednjim školama u Hrvatskoj na samom početku 2019. godine . Ukupno je pronađena 31 lažna isprava kod zaposlenika u školama. Jedna od njih je lažna diploma Filozofskog fakulteta u Novom Sadu s kojom je osoba u osnovnoj školi predavala Engleski 20 godina, dok je druga lažna isprava svjedodžba kuharice. Ministarstvo obrazovanja sada radi na digitalnom registru diploma koji bi trebao postati i javan.
Afera ‘daj 5’ tjednima je potresala školstvo
Medije je početkom srpnja 2022. ispunjavala afera ‘daj 5’ u koju je bila uključena sveučilišna profesorica i supruga predsjednika države Sanja Musić Milanović. Vršila je pritisak na Klasičnu gimnaziju u Zagrebu pa je njezin sin, uz druge učenike, dobio poklonjenu višu ocjenu iz Matematike i Latinskog jezika. U školu je došla inspekcija, utvrdila niz nepravilnosti, ali da je promjena ocjene legalna. Ravnateljica škole je pak nastavnici matematike dala opomenu pred otkaz. Školski odbor poništio je tu odluku. Ministar Radovan Fuchs istaknuo je da će u novom Zakonu o odgoju i obrazovanju bolje definirati što je i kada ocjena postaje zaključna te se ne može mijenjati. Izvidi u slučaju događaja u Klasičnoj gimnaziji, kazali su nam u listopadu iz USKOK-a, još uvijek traju.
Ravnateljica XVI. gimnazija koja s Klasičnom dijeli prostor isto u 2022. navodno je na ‘usmeni zahtjev’ inspektora selektivno pobrisala dvije jedinice koje je jedan učenik dobio iz fizike pa mu zaključila višu ocjenu i izdala novu svjedodžbu. Ministarstvo znanosti i obrazovanja, čiji su stručnjaci utvrdili nepravilnosti, nije ništa poduzelo nakon toga.
Od blokade 2017. do sada Plenkovićev mandat prate problemi na Hrvatskim studijima
U 2017. situacija je eskalirala na Hrvatskim studijima. Nakon što je Senat, na prijedlog Rektorskog kolegija, izglasao ukidanje filozofije na Hrvatskim studijima, krenula je dvotjedna studentska blokada u ožujku 2017. Poslije studentske blokade tjedan dana štrajkali su profesori, a štrajk se prekinuo jer je bivši rektor Boras podignuo tužbu pa je štrajk proglašen nezakonitim. U međuvremenu je uži Rektorski kolegij najavio vraćanje kvota za filozofiju.
Trenutno su Hrvatski studiji ponovno u krizi upravljanja. Privremenog dekana Marija Grčevića postavio je rektor zagrebačkog Sveučilišta Stjepan Lakušić i Senat, ali mu je sud rekao da ne smije biti na toj poziciji. No, Grčević ne želi predati dekanski ured svom prethodniku Stjepanu Ćosiću. Vlatka Vukelić, kontroverzna profesorica povijesti i pretendentica za dekanicu koju Senat nikada nije stavio na dnevni red za potvrdu dekanskog mandata, najavila je tužbe.
Pomoćnici u nastavi prosvjedovali u 2022., sada se mijenja njihov pravilnik
Krajem travnja 2022. pomoćnici u nastavi održali su prosvjed na Markovom trgu zbog nezadovoljstva s uvjetima rada u školama te su predstavili svojih trinaest zahtjeva. Tražili su povećanje plaća i ugovore na neodređeno, a najavili su i štrajk ako se nešto po tom pitanju ne poduzme. U 2024. na e-Savjetovanje izašao je pravilnik o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima. Prema prijedlogu novog pravilnika pomoćnici u nastavi radili bi isključivo preko ugovora o radu. U starom pravilniku je bilo propisano da se ugovor sklapa najdulje do kraja nastavne godine, a novim pravilnikom ta bi se stavka mijenjala i ugovor bi se sklapao do kraja školske godine. Ipak, neka od ključnih pitanja koje pomoćnici u nastavi žele imati definirano u novom pravilniku su izvor financiranja, plaća za vrijeme praznika, koeficijenti, pravo na ostala materijalna prava poput božićnice, regresa, dara za djecu, sistematski pregled i slično. Komentari na e-Savjetovanju mogu se ostaviti do 11. travnja.
Žalili se odgojitelji u vrtićima, i oni su organizirali prosvjed
Manjak odgojitelja u vrtićima problem je koji traje, a Hrvatska se istovremeno suočava i s premalim obuhvatom djece u dječjim vrtićima. Zbog toga država proširuje kapacitete u vrtićima, a u listopadu 2022. zbog promjena Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju organiziran je prosvjed. Pokrenula ga je Inicijativa strukovnih udruga i sindikata za bolji Rani i predškolski odgoj i obrazovanje zbog loših radnih uvjeta, neujednačenih plaća i nekvalitetnih uvjeta za siguran rast i razvoj djece. Zahtijevali su i da se riješi problem neujednačenosti njihovih plaća. Mjesec dana nakon prosvjeda ministar Radovan Fuchs rekao je kako će MZO započeti s izradom pravilnika za sufinanciranje zaposlenika u vrtićima u jedinica koje imaju niži indeks razvijenosti, ali su isto tako upozorili kako zaposleni u vrtićima moraju imati plaće jednake plaćama nastavnika u osnovnim školama.
Slučaj profesora s Geodezije proširio se na Plenkovićevo Ministarstvo kulture
U 2023. portal Telegram.hr otkrio je da su bivši dekan Almin Đapo i profesor Boško Pribičević s Geodetskog fakulteta u Zagrebu u privatne svrhe koristili su službeni auto i brodicu koja se čak iznajmljivala turistima. No, afera se proširila pa je dvojac završio u istražnom zatvoru po nalogu Ureda europskog javnog tužitelja zbog manipuliranja u čak 28 postupka javne nabave kroz koje su dotični sami ostvarivali profit. Na Geodetskom su oni dobili otkaz, a afera se proširila i na Ministarstvo kulture i medija.
Naime, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek osobnom odlukom Geodetskom fakultetu dala je 19,1 milijuna kuna za posao dubinskog snimanja zgrada nakon potresa 2020. godine. Natječaja nije bilo zbog hitnosti radova, a portal Telegram.hr doznao je i da su cijene snimanja višestruko veće od cijena koje bi tražile privatne tvrtke, a sporna je i manjkava cijela dokumentacija projekta. U Ministarstvo je upala i policija, a sve vrijeme ministrica Obuljen Koržinek i premijer Andrej Plenković brane postupak tvrdeći da snimanja nisu preplaćena i da su plaćana iz nacionalnih sredstava. Plenković konstantno propitkuje nadležnost EPPO-a u ovom slučaju, iako je glavna europska tužiteljica Laura Kövesi kazala da je neupitno da je u slučaju nadležan EPPO. Nakon što je Plenković rekao da je slučaj zapravo za istragu USKOK-a, sam USKOK zatražio je od EPPO-a dostavu pravomoćnog rješenja o provođenju istrage te sudske odluke vezane za pitanje nadležnosti. Žele i informaciju o tome što će biti predmet daljnje istrage EPPO-a.
Na PBF-u se kralo preko studentskih ugovora, kupovali se skupi parfemi
Policija je sredinom listopada 2023. završila istraživanje nad muškarcem i tri ženske osobe koji su kao zaposlenici Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta iz Zagreba počinili više kaznenih djela. Riječ je o bivšoj dekanici PBF-a Jadranki Frece koja je kupovala Chanel karticom faksa i angažirala privatnu detektivku, što je doznao i o čemu je opsežno izvještavao portal Telegram.hr. Policija govori da je jedna osumnjičena od listopada 2019. do travnja 2021. godine službenom bankovnom karticom plaćala i odobravala privatne troškova za razne kozmetičke, prehrambene i druge artikle te ugostiteljske usluge. Taj iznos bio je 1.200 eura. U peglanju kartice sudjelovao je i bivši dekan Damir Ježek koji je na toj poziciji bio prije Frece, a glavna je sumnja da si je preko studentskih ugovora isplaćivao novac.
Bivša uprava Ekonomskog u Rijeci s Alenom Hostom osumnjičena za veliku štetu
Bivša uprava Ekonomskog fakulteta u Rijeci na čijem je čelu bio Alen Host osumnjičena je u veljači za štetu od 384.000 eura. Policija je objavila da je desetero osumnjičenih kazneno prijavljeno zbog zlouporabe položaja i ovlasti te krivotvorenja službene ili poslovne isprave. Naknadno su podignute i nove kaznene prijave protiv četvero osumnjičenih, među kojima je troje djelatnika fakulteta, za pronevjeru od 24.000 eura. Host je i dalje član Akreditacijskog savjeta Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) koji ocjenjuje fakultete, a nedavno je imenovan u Sveučilišno vijeće Sveučilišta Sjever koje brine o racionalnoj uporabi materijalnih i kadrovskih resursa te nadzire izvršenje sveučilišnog financijskog plana.
Srednja.hr na kraju svake kalendarske godine objavljuje obrazovni pregled godine u kojima izdvajamo najvažnije obrazovne događaje. Naše obrazovne preglede možete čitati ispod.
Obrazovni pregled 2014. godine – na čelo zagrebačkog Sveučilišta dolazi Damir Boras
Obrazovni pregled 2015. godine – cjelovita reforma kurikuluma označena kao povijesni trenutak, 29.1.2015.
Obrazovni pregled 2016. godine – deseci tisuća građana na ulicama i trgovima zbog kurikularne reforme i obrazovanja
Obrazovni pregled 2017. godine – cjelovita kurikularna reforma i Strategija obrazovanja zarobljene u kaosu nepravilnosti i netransparentnosti
Obrazovni pregled 2018. godine – politički teatar apsurda dotukao je ideju sustavnih i kvalitetnih promjena
Obrazovni pregled 2019. godine – obilježio je obrazovni štrajk i naših 230 tekstova o tome
Obrazovni pregled 2020. godine – između pandemije i potresa
Obrazovni pregled 2021. godine – COVID potvrde, skandal na maturi, seksualno nasilje
Obrazovni pregled 2022. godine – od testiranja na COVID, preko afere ‘daj 5’ do velikih pregovora oko plaća
Obrazovni pregled 2023. godine – u školama krenuli veliki eksperimenti
