Raste broj mladih koji bi otišli iz Hrvatske: Rade za ispodprosječnu plaću, a brine ih i zdravstveni sustav
Mladi u Hrvatskoj smatraju korupciju najvećim problemom u državi, ali glavni motiv za odlazak iz zemlje im je bolja ekonomska situacija. Broj onih koji žele otići iz države je u porastu. Najviše strahuju od nezaposlenosti i lošeg zdravstvenog sustava, a iako su otvoreniji prema LGBTQ zajednici i pravu na abortus, strahuju od izbjeglica. Rezultati su to sveobuhvatnog istraživanja o mišljenjima i stavovima mladih koje su predstavili Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ) te neprofitna organizacija i politička zaklada Friedrich-Ebert-Stiftung. Ovo je već treće takvo istraživanje nakon 2012. i 2018. godine.
Glavni kolodvor u Zagrebu | foto: Unsplash
Pitate li mlade što je njihov glavni problem u Hrvatskoj, prvi odgovor odgovor će biti korupcija. No, ne brine ih toliko slabljenje demokracije. Ideološki su, prema vlasititoj samoidentifikaciji u prosjeku centristi, ali u blagom smjeru prema desno te imaju antagonistički stav prema simpatizerima političkih stranaka suprotnog svjetonazora. Pritom su u usporedbi s 2018. godinom, više voljni baviti se politikom u neformalnim oblicima, kao što je volontiranje ili ispunjavanje online peticija. To su neki od glavnih zaključaka opsežne studije o mladima 2024. godine pod motom ‘Mladi u vremenu neizvjesnosti’. Istraživanje je proveo Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ) te neprofitna organizacija i politička zaklada Friedrich-Ebert-Stiftung (FES Zagreb). Istraživanje je obuhvatilo mišljenja mladih u područjima kao što su: obrazovanje, zapošljavanje, mobilnost, obitelj, vrijednosti i politika.
Raste broj onih koji bi htjeli emigrirati iz Hrvatske
Ovo je već treće izdanje ovakvih istraživanja, nakon ranijih 2012. i 2018. godine. Najnoviji rezultati o ponašanju i stavovima mladih dobiveni su nakon što je u veljači i ožujku ove godine putem online anketa ispitano 717 osoba u dobi od 14 do 29 godina. Vodeća istraživačica studije, Anja Gvozdanović s IDIZ-a te Blanka Smoljan, koordinatorica FES-a, u razgovoru s novinarima na predstavljanju studije složili da je bitno uzeti u obzir da su u studiji 2018. godine anketiranja vođena licem u lice pa to treba uzeti u obzir jer su ispitanici skloniji dati drukčije odgovore online nego uživo. Iako rezultati studije pokazuju trendove razmišljanja među mladima, istraživači smatraju da bi se tek kroz daljnja istraživanja, možda fokus grupe, moglo detaljnije shvatiti zašto mladi imaju stavove kakve imaju.
Ključni nalazi studije ističu da se od 2018. godine povećao postotak mladih koji žive sami. No, isto tako se od 2018. godine bilježi i značajan porast želje za odlaskom. Točnije, raste broj onih koji bi u roku od dvije do 10 godina htjeli emigrirati iz Hrvatske, ali se smanjio broj osoba koje razmišljaju o kraćem iseljavanju iz Hrvatske, na šest mjeseci. U preko dvije petine slučajeva, mladi rade na poslovima gdje imaju nižu plaću nego prosječnu, a tek njih 3,8 posto radi na poslovima s plaćom višom od 1.600 eura mjesečno. Nezaposlenost i loš zdravstveni sustav, odnosno briga za vlastito zdravlje, najveći su strahovi mladih, ali se povećao i strah od rata i izbjeglica.
U usporedbi s 2018. godinom, došlo je do blage liberalizacije prema pitanjima homoseksualnosti i prava na pobačaj te je oslabila i želja za osnivanjem braka i obitelji. Dok se značajno povećao broj mladih koji ne žele potomstvo, oni koji žele djecu žele osnovati obitelj s dva djeteta do 26. godine života. Dok je porastao interes za politiku, od 2018. godine raste i broj mladih koji su pesimistični prema osobnoj (s dva posto 2018. na skoro 10 posto 2024.) i društvenoj budućnosti (s jedne desetine 2018. godine na 40,8 posto u 2024. godini).
– S obzirom da smo politička zaklada, naravno da je nama dio o participaciji mladih u društvu izuzetno važan. S jedne strane nam je drago da studija pokazuje da su mladi više zainteresirani za politiku. Nije to ogroman porast, ali postoji tendencija da su politički aktivni, više sudjeluju u online peticijama i volontiranju. Ali, ono što nas zabrinjava je porast mladih koji idu udesno i treba vidjeti što stoji iza toga, komentirala je Smoljan ove rezultate.
‘Pitanje je što mladi podrazumijevaju pod demokracijom’
Iako jača liberalizam mladih u nekim pitanjima, istraživanje zaključuje da su ‘konzervativne tendencije razvidne u porastu straha od imigranata, a nedemokratske u nezanemarivom udjelu mladih skeptičnih prema demokraciji kao političkom sustavu i značajnoj podršci koju iskazuju spram političkog autoritarizma’.
Smoljan i Gvozdanović su u međusobnom razgovoru s novinarima uočile kako desne stranke dobro koriste društvene mreže te imaju jasne i kratke poruke u kojima nude brza rješenja. Gvozdanović je istaknula kako mladima glavni motiv odlaska iz države, zanimljivo, nije korupcija koju smatraju glavnim problemom u zemlji, već je uvjetovana situacijom u kućanstvu. Što je u kućanstvu više financijskih poteškoća, to su mladi voljniji otići u inozemstvo. Istraživačici s IDIZ-a je posebno zapelo u oko da je mladima u istraživanju slabljenje demokracije bio zadnji na listi strahova.
– Imate istraživanja prema kojima i istočnoj Europi prevladava mišljenje da su demokracija izbori i to je to. To je usko shvaćanje i pitanje je što mladi podrazumijevaju pod demokracijom iako se to u ovoj studiji nije provjeravalo. Nepovjerenje prema institucijama je ustvari uvijek na istoj razini, ali intenzitet slabi. Pali smo na ispod 50 posto povjerenja u sve nabrojene institucije (poput crkve, medija, političkih stranaka, sindikata, policije i vojske op.a). Na pitanja ‘slažem se’ , ‘ne slažem se’, mladi su ranije puno više bili za neku stranu, u smislu ako si za nešto, onda si za. Ali, sada su uvijek negdje između, istaknula je Gvozdanović, što bi moglo sugerirati da su mladi manje odlučni u svojim stavovima nego prije.
S obrazovanjem najmanje zadovoljni studenti na diplomskoj i doktorskoj razini
Među pozitivnim aspektima istraživanja, ističe se da se između 2018. i 2024. smanjio broj mladih koji živi u prekarnom položaju. Najveći udio ispitanika, njih 26,8 posto, zaposleno je na neodređeno puno radno vrijeme dok ih najmanje, šest posto, radi na neodređeno nepuno radno vrijeme. Mladi u dobi od 19 do 24 godine najčešće rade na određeno radno vrijeme, za što studija ističe da ‘sugerira njihovu veću ranjivost na tržištu u odnosu na ostale dobne skupine’.
Studija Gvozdanović i suradnika ističe da su ranija istraživanja mladih pokazala da su prilike za napredovanjem u društvu često uvjetovane društvenim položajem njihovih obitelji. Mladi se oslanjanju na obiteljske resurse jer je institucionalna i društvena podrška ovoj dobnoj skupini ograničena. To znači da mladi ne stvaraju sami svoje prilike za uspjeh, što, uz korupciju i druge društvene i ekonomske okolnosti, dovodi do toga da se mladi povlače u ‘privatnu sferu’, umjesto u javnog djelovanja i političkog angažmana. Stoga Studija o mladima u Hrvatskoj za 2024. godinu ističe da ‘društvo treba osigurati osnovne uvjete kako bi se mladi preusmjerili s privatnog na javno-politički život poput socio-ekonomske sigurnosti i jake vladavine prava’. U tom smislu, bitno je i kvalitetno obrazovanje, o čemu mladi itekako imaju stavove.
– Iako je prosječna procjena kvalitete obrazovnog sustava relativno stabilna, u posljednjih 12 godina bilježi se trend smanjenja udjela mladih koji su donekle zadovoljni u korist onih koji su nezadovoljni kvalitetom obrazovnog sustava. Kvalitetom obrazovnog sustava najmanje su zadovoljni studenti diplomskih i poslijediplomskih doktorskih studija te mladi izvan sustava obrazovanja i osposobljavanja. U odnosu na prethodna dva ciklusa provedbe istraživanja (2012, 2018, op.a), za oko 16 posto se povećao udio mladih koji se uglavnom ili u potpunosti slažu da postoje slučajevi korupcije u visokoobrazovnim institucijama u Hrvatskoj, s 48 posto 2018. na 65 posto 2024. Tek njih 5 posto smatra da to nikada nije slučaj, stoji u ključnim nalazima ove studije na području obrazovanja.
Čitavo istraživanje ‘Studija o mladima’ IDIZ-a i FES-a, koji bilježi stavove i ponašanja mladih u Hrvatskoj oko tema obrazovanja, zapošljavanja, mobilnosti, obitelji, vrijednosti i politika možete pročitati u privitku. Napomena: ako vam dokument nije vidljiv, potrebno je osvježiti stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
