Ravnatelj poznate srednje: Plaća nastavnika u RH bi mogla biti 9.500, ali vani su u školi od 9 do 16
Ravnatelj Prirodoslovne škole Vladimir Prelog u Zagrebu, Zlatko Stić u emisiji Jutarnjeg lista komentirao je općenito stanje u školstvu u Hrvatskoj, ali i koje bi on promjene uveo kada bi imao priliku biti ministar. Tako je istaknuo kako se on zalaže za smanjenje broja škola, odnosno da se neke škole zatvore i da se poveća broj učenika u razrednim odjelima, a nastavnici bi trebali raditi od 9 do 16 što bi im povećalo plaće na skoro 10.000 kuna. No, za sve to potrebna je politička podrška za koju smatra da ju ne bi dobio.
Foto: Unsplash | HRT Screenshot
Zlatko Stić, jedan od najdugovječnijih ravnatelja u Hrvatskoj na toj je poziciji već 29 godina u Prirodoslovnoj školi Vladimir Prelog u Zagrebu, bio je gost u emisiji Briefing Jutarnjeg lista. U razgovoru od pola sata komentirao je školstvo i školski sustav, kao i da bi on, da je na mjestu ministra obrazovanja, uveo drastične promjene koje se ne bi svima svidjele.
– Ja sam više da nagrađujemo nastavnike po uspješnosti u radu i da se onda digne plaća i odgovornost i da radimo cijelu smjenu kao ostali dio gospodarstva. Da smo mi kao Englezi, Nijemci, Škoti, Talijani, Francuzi koji su od 9 do 15 ili od 9 do 16 u školi. Profesori bi morali više vremena provoditi u školi, ali ako je sada početna plaća profesora matematike 5.800 – 5.900 i nije iz Zagreba i mora platiti podstanarstvo, kako će to izdržati? A da je 9.000, 9.500 onda znamo čemu takvo radno vrijeme, rekao je Stić za Jutarnji.
‘U školi bi napisali zadaće, provježbali gradivo za koje inače plaćaju instrukcije’
Zbog toga bi, tvrdi, neki nastavnici napustili obrazovanje, ali da smatra kako se Hrvatska mora ugledati na uspješne zemlje koje su provele takvu reformu školstva i pokazalo se da su napravili dobru stvar.
– Što smo mi učinili s obrazovanjem? Mi smo društvo odveli u kapitalizam, roditelji su prije radili od 6 do 2, a sad rade od 9 do 5, tko je kod kuće kad djeca dođu iz škole u 1:15, pola dva, dva? Nema nikoga. A da su od 9 do 5 u školi, dolazili bi doma kad i roditelji. Ali u školi bi napisali zadaće, u školi bi provježbali gradivo za koje inače plaćaju instrukcije i pripremali bi se za natjecanja, objasnio je ravnatelj za Jutarnji list.
‘Mi smo na svakom ćošku otvarali srednje’
Uz to, dodao je kako bi se neke škole u Hrvatskoj trebale zatvoriti.
– Mi se ponašamo kao bahata, bogata država. Mi imamo hrpetinu razrednih odjela u srednjim školama sa sedam učenika. Bilo bi zgodno da se pogleda koliko je stanovnika Hrvatska imala od 1990. godine, prije rata, koliko je bilo srednjih škola i koliko ih sada ima. Puta dva je poraslo, a broj stanovnika je pao barem za 30 do 40 posto. A mi smo na svakom ćošku otvarali srednje, komentirao je Stić za Jutarnji.
‘Imate sedam učenika u razredu i potrošite profesora matematike na četiri takva razreda’
Osvrnuo se kako se problem viška škola prelijeva i na manjak STEM nastavnika.
– Ako škola postoji radi politike, zato što ‘mi smo napravili srednju školu i sad imamo srednju školu’. Imate sedam učenika u razredu i potrošite profesora matematike na četiri razreda na sedam učenika, to je sveukupno 28 učenika, a u Zagrebu taj jedan profesor drži razred od 28 učenika i potroši četiri sata. Bio sam u timu ministra Strugara 2002. kad smo radili procjenu broja učenika u školama i broja razrednih odjela kada bi bilo minimalno 20 učenika u razredu. Da se to napravi, plaće bi porasle za 25 posto. Mi smo imali štrajk prije tri godine za povećanje od dva posto, govori ravnatelj Stić za Jutarnji list.
‘Ja sam za rezove u sustavu obrazovanja i za nagle promjene’
Na pitanje bi li zbog smanjenja broja škola puno nastavnika ostalo bez posla, Stić objašnjava da to toga ne bi došlo jer bi se taj problem kroz vrijeme riješio s tehnološkim viškovima i s odlascima u mirovinu.
– Ja imam svoje stavove i ja sam za rezove u sustavu obrazovanja i za nagle promjene jer ovo zadnje što je bila reforma od Blaženke Divjak nije bila reforma. Da meni Plenković sutra ponudi poziciju ministra, prije razgovora o planu za obrazovanje, ne bih prihvatio ništa. Dakle, ako bi se dogovorili da idemo prema jednosmjenskom radu, na smanjivanje broja škola, povećanje plaća, povećanja učenika u razrednom odjelu i opremanjem, statusa nastavnika, za to jesam. Ali za nastavak radi gašenja vatre kad se pojavi mali požar, to ne, navodi Stić za Jutarnji.
‘Ministar obrazovanja sam ne može ništa, ako Vlada ne stoji kompletno iza njega’
Dodao je i kako se već dulje vrijeme zalaže da Sabor posveti tjedan dana obrazovanju u Hrvatskoj kako bi se analizirali problemi i na temelju toga onda donijele odluke i promijenile politike.
– To bi bilo obvezujuće. Jer ministar obrazovanja sam ne može ništa, ako Vlada ne stoji kompletno iza njega i promjena ili, recimo, vi bi sad radili neke promjene, a župan kaže ne to bi nam oslabilo šanse na izborima iduće godine i što ćete dobiti? Misli da ova moja vizija školstva za sada ne bi bila prihvatljiva niti jednom premijeru, zaključio je ravnatelj za Jutarnji list.
