Ravnatelj V. gimnazije: ‘Srednjoškolsko obrazovanje se ne smije svesti na jedan ispit’
Peta gimnazija Zagreb jedna je od najboljih srednjih škola u Hrvatskoj. Iako se svake godine upisuje sedam razrednih odjeljenja, sve veći broj učenika pokazuje interes. Radi se o prirodoslovno-matematičkoj gimnaziji, no učenici po završetku upisuju čak 17-ak fakulteta. Petar Mladinić je već osam godina na poziciji ravnatelja te nam je otkrio zbog čega se među mladima proširio dobar glas o V. gimnaziji. Za neprimjerena djela učenicima daju izbor društveno korisnog rada, godinama skoro nitko nije ponavljao razred, a oni koji pohađaju spomenutu školu ne odvajuju ni kune iz roditeljskih džepova. Drugim riječima sav nastavni materijal, putovanja na natjecanja i izleti ne padaju na teret učenika. Ravnatelj Mladinić je također dao svoje mišljenje o državnoj maturi i novom računanju bodova za upise.
Jednu od najboljih srednjih škola u Hrvatskoj, V. gimnaziju Zagreb, trenutno pohađa oko 900 učenika kojima predaje 60-ak profesora. Za ovu prirodoslovno-matematičku gimnaziju svake godine se zainteresira sve veći broj učenika, no u školskoj godini se upisuje svega sedam razrednih odjeljenja. U razgovoru s Petrom Mladinićem koji je na poziciji ravnatelja već osam godina saznali smo koje se promjene mogu očekivati, u čemu je tajna uspjeha njegovih učenika kao i činjenicu da se državnom maturom i novim načinom računanja bodova za upise u srednje škole nisu riješili stvarni problemi školstva.
Kopiranje, izlete i putovanja na natjecanja ne financiraju učenici
Za neposlušne društveno koristan rad
Djelatnici V. gimnazije zajedno s ravnateljem trude se srednjoškolcima omogućiti da u školu ne dolaze s grčem u želucu, ali da ipak shvate kako moraju raditi i truditi se. Cilj im je učenike obrazovati te odgojiti kako individualno, tako i u zajednici. Zbog takvog pristupa srednjoškolci dugi niz godina sami organiziraju humanitarni koncert ‘Peta gori’, ostvaruju brojne uspjehe na sportskim natjecanjima kao i na Olimpijadi znanja, županijskim, državnim i svjetskim natjecanjima.
– Mi poštujemo prava i obveze djece te puno ulažemo u odgojnu komponentu. Ako učenik napravi neki potez koji nije primjeren, dajemo mu mjeru koja čak i nije zakonom propisana – društveno koristan rad. Primjerice moraju poslije nastave mjesec dana ostajati u školi te pomagati spremačicama u njihovu poslu, izjavio je ravnatelj. Također je nadodao kako se ne smije napasti osoba, nego njen krivi iskorak što u školi i čine.
Treba učenicima omogućiti veći izbor
Planova za školu ne nedostaje, a ravnatelj je ipak izdovojio neke koji bi se trebali realizirati u skoroj budućnosti. Već sustavno rade na tome da se poveća mogućnost izbora samih učenika kako bi školski sustav postao dinamičniji.
Točno je propisan broj predmeta, broj sati kao i ocjene od 1 do 5, dok učenici nemaju dovoljno sloode da biraju sadržaj po vlastitim interesima. U V. gimnaziji trenutno mogu izabrati vjeronauk ili etiku te hoće li pohađati drugi strani jezik, dva sata matematike ili umjesto toga jedan sat matematike i jedan sat informatike. – Mi imamo statičan sustav školstva te bi bilo bolje da je sličniji finskome. Drugim riječima sustav bi odredio jezgru od par predmeta koji bi bili obavezni za sve učenike, a druge predmete bi birali sami učenici kao i koliko bi sati što slušali, istaknuo je Mladinić.
Spomenuta škola sudjeluje u IPA projektu koji ih povezuje s gimnazijama u Vukovaru, Metkoviću, Kninu i Pakracu. Radi se o projektu za koji će od Europske unije dobiti 400 tisuća eura te će pokušati napraviti nekoliko predložaka kurikulumskih promjena u nastavi. Uz navedene gimnazije, na IPA projektu sudjeluju i određeni odjeli na PMF-u, a žele ostvariti i suradnju s Filozofskim fakultetom. Promjene bi se odnosile na matematiku, informatiku, umjetnost, fiziku i druge predmete. Primjerice iz fizike planiraju napisati 15 do 20 lekcija sa svim priborima za vježbe, a sam projekt će trajati dvije godine nakon čega bi se i nastavnici pripremali za izmjene koje bi se uvele.
Čemu ocjene uopće služe
Od uvođenja državne mature, srednjoškolci već od prvog razreda svu svoju pažnju i energiju posvećuju tom ispitu koji im je važan za upis na fakultet. – Nije matura samo jedan ispit, stoga bi morao biti prisutan i razgovor te drugi elementi. Na ovaj se način naš široki odgojno-obrazovni kontekst sužava pa moramo ulagati puno više truda da se cijelo srednjoškolsko obrazovanje ne svede samo na državnu maturu, rekao je Mladinić.
Učenici V. gimnazije nemaju problema s polaganjem mature, no ravnatelj dijeli mišljenje da uspjeh ostvaren na tom standardiziranom ispitu ne bi trebao biti jedini kriterij za upis fakulteta. Upravo zbog toga su pojedini fakulteti zadržali prijemne ispite.
Novi način upisa u srednje škole ne može objektivno komentirati jer se isti mora prethodno testirati. No novim modelom bodovanja nemoguće je da, primjerice, prirodoslovno-matematičku školu upiše matematički genijalac kojega drugi predmeti ne zanimaju.
– U ovoj cijeloj priči se izbjegava činjenica da nije sasvim jasno čemu uopće ocjene služe. Povijesno su služile za reguliranje unutar male zajednice i davala su se okvirno. No danas imate dva učenika s istim ocjenama, ali kad ih krenete uspoređivati vidite da nisu na istoj razini, ističe ravnatelj.
Sve je veći pritisak na profesore jer su ocjene postale jedini kriterij za upis na fakultete pa će svi težiti tome da imaju odličan uspjeh. No onda se javlja problem distribucije ljudi ako svi imaju petice. – Naglasak je na odlikašima i hiperprodukciji, no treba tražiti uzrok, a jasno je da ocjene nisu mjerne jedinice pa se ne mogu objektivno uspoređivati, objasnio je Mladinić.
Mijenjaju se pravila u tijeku školske godine
U tijeku školske godine promijenilo se pravilo kako se za upis u srednje škole gleda i vladanje učenika iz sedmog i osmog razreda. Budući da je odluka donesena usred godine, nije se smjela odnositi na učenike osmih razreda, no ipak su i oni zahvaćeni. – Tko je vidio da se pravila igre mijenjaju u tijeku igre? Ne može zakon koji je sada donesen vrijediti unatrag, ali se promjene o vladanju ipak odnose na učenike koji već završili sedmi razred, što nije u redu, rekao je ravnatelj.
Obrazuju najbolje buduće studente
V. gimnazija je dugi niz godina bez ponavljača
Otkako je Mladinić na poziciji ravnatelja, u V. gimnaziji skoro nijedan učenik nije pao razred. Već u svibnju profesori imaju uvid tko bi mogao pasti koji predmet pa se obavljaju individualni razgovori, upoznaju roditelji sa situacijom te se učenici upućuju na rokove do kad bi trebali ispraviti koju ocjenu. Djelatnici ove škole popravni ispit doživljavaju kao produženu nastavu od 15-ak dana te sadržajno i organizacijski rješavaju probleme učenika. Na taj način postižu to da djeca osjećaju uspješnost svog posla.
Svake godine nagrađuju se najbolji učenici iz svakog razreda, ali se i biraju najbolji profesori. Nagrade nose imena predavača iz V. gimanzije, a financijska sredstva se pribavljaju iz Kluba prijatelja Pete gimnazije.
