Ravnatelji traže ograničenja u pravdanju izostanaka: ‘Ponekad kažu da ne mogu izaći na kraj s djetetom’
Prošla školska godina bila je rekordna po broju izostanaka učenika s nastave. Prosvjetni djelatnici već godinama navode da je jedan od ključnih razloga za rast mogućnost roditelja da djeci pravdaju tri dana uzastopce, ali neograničen broj puta u godini. Ravnatelji, koji primjećuju da se to često događa u vrijeme ispita, traže ograničenje u broju dana u godini koje roditelji mogu pravdati. Uz to, žele i uvođenje mjere privremenog udaljenja iz škole za učenika za kojeg je u tijeku postupak donošenja pedagoške mjere.
Suzana Hitrec, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja, u pozadini: broj izostanaka | screenshot: HRT, Školski e-Rudnik
Posljednji podaci Školskog e-Rudnika s početkom ove školske godine otkrili su zabrinjavajuće stanje po pitanju broja izostanaka školaraca. Naime, u 2023./2024. u Hrvatskoj je zabilježeno 40.537.246 sati izostanaka s nastave. Od toga je opravdanih 39.821.385 sati, a neopravdano je njih 715.861. Prava slika stječe se kada se istakne da je u prosjeku svaki učenik izostao 90,05 sati.
Ravnatelji traže da roditelji u godini mogu pravdati najviše 12 dana
Pravilnik o kriterijima za izricanje pedagoških mjera prije nekoliko je godina roditeljima omogućio da pravdaju izostanke od najviše tri dana uzastopce i to neograničen broj puta u godini. Od ove godine to mogu obaviti i putem e-Dnevnika. Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja sada predlaže da se ograniči broj dana koje roditelj može opravdati na 12 dana.
– Dakle, prema našem prijedlogu ostalo bi da roditelj može opravdati najviše tri dana uzastopce, ali da ukupan broj dana u jednoj nastavnoj godini koje opravdava roditelj može biti najviše 12 dana. Time bi ostala ta mogućnost da roditelj može opravdati izostanke za kratkotrajne bolesti, ali ovo ograničenje bi značilo da roditelj ne može opravdati kao sada i po 300 sati s obrazloženjem da se radi stalno o kraćim zdravstvenim problemima za koje nije informiran njihov obiteljski liječnik, objašnjava Suzana Hitrec, predsjednica Udruge ravnatelja, ujedno i ravnateljica Upravne škole Zagreb.
Ravnatelji su primijetili da, od kada je neograničena mogućnost opravdavanja izostanaka do tri dana od strane roditelja, svake se godine povećavaju sati izostanaka. Primjerice, 2013./14. prosječno broj izostanaka po učeniku bio je 59,95 sati, a lani je, dakle u prosjeku svaki učenik izostao 90,05 sati.
– Smatramo da se ta mogućnost zlorabi jer primjećujemo da su takvi izostanci najčešći u danima kada su najavljene usmene ili pisane provjere znanja ili su satovi lektire. Kada se dogodi da imamo dokaze da učenici nisu bili bolesni, a u školu za te dane predaju ili liječničku ili roditeljsku ispričnicu u kojoj ne naveden razlog bolest, roditelji najčešće kažu da su ‘popustili’ svojem djetetu i napravili ono što je dijete od njih tražilo. Uz to nerijetko dodaju da ‘ne mogu izaći na kraj’ sa svojim djetetom, ali da žele da nema neopravdane. U takvoj situaciji roditelji kao odgajatelji pokazuju svoju nemoć i često traže pomoć od škole, kaže Hitrec.
‘Svakim uzmicanjem i popuštanjem roditelji čine dugoročnu štetu svojem djetetu’
Budući da je i sama odgojno-obrazovna djelatnica već godinama pitamo je što poručuje roditeljima koji lažu u opravdanjima izostanaka svoje djece. Prva poruka koju ravnatelji imaju za roditelje je ta da je jako važno da oni u obitelji postavljaju granice svojoj djeci i da se tih granica dosljedno drže.
– Dakle, ako roditelj ne odobrava da se ostane kod kuće jer dijete nije spremno za test, onda tako treba i jasno reći da neće opravdati taj izostanak. Svakim uzmicanjem i popuštanjem roditelji čine dugoročnu štetu svojem djetetu jer daju poruku da je ipak sve dozvoljeno kako bi se ostvario cilj i da ne moraju odgovarati za posljedice svog ponašanja. Nije ništa strašno doći u školu i u slučajevima kada djeca nisu spremna za provjeru znanja. Najgore je što se može dogoditi je jedinica za koju ima puno prilika za ispravak. Važno je da djeca znaju da iza svakog neuspjeha dolazi uspjeh i da se svaki privremeni neuspjeh može nakon učenja pretvoriti u uspjeh. Nakon srednje škole naši učenici idu ili na fakultete ili na tržište rada. Tada im više roditelji ništa neće moći opravdavati. Ako im roditelji do mature na ovaj način ‘lažno’ opravdavaju izostanke, onda pripremaju teren da njihovoj djeci kasnije bude puno teže u novim situacijama te da se teže nose s neuspjehom, navodi Hitrec.
Spomenuti pravilnik, smatraju ravnatelji, treba se detaljno revidirati u još nekim svojim dijelovima. Predlažu da se razmotri kako su podijeljena neprihvatljiva ponašanja po stupnju jer je često teško odrediti prema opisanom u pravilniku je li nešto, npr. nasilno ponašanje i vrijeđanje lakše, teže ili osobito teško neprihvatljivo ponašanje.
– Posljednjih godina susrećemo se s novim oblicima i načinima neprihvatljivog ponašanja koja nisu navedena u pravilniku od čijeg donošenja je prošlo gotovo 10 godina. Uz to smatramo da se u ovom pravilniku trebaju propisati kriteriji i način donošenja mjere kojom ravnatelj privremeno udaljava učenika iz škole do donošenja pedagoške mjere. Najveći problem pravilnika je da se odnosi na učenike od 6 do 18 godina što je veliki raspon u odnosu na specifičnosti razvojne dobi. Najbolje rješenje bi bilo da postoji poseban pravilnik za osnovne škole i poseban za srednje škole, navodi Hitrec.
