Reakcije na rezultate PISA 2018: Ni zemlje s iznadprosječnim učenicima nisu potpuno zadovoljne
Rezultati PISA 2018 još jednom su pokazali da su hrvatski učenici ispodprosječni u čitalačkoj, matematičkoj i prirodoslovnoj pismenosti. Posebno zabrinjava podatak da se kroz godine ispitivanja 15-ogodišnjih učenika ništa ne poboljšava, već se zabilježavaju i niži rezultati kada se radi o prirodoslovnoj pismenosti. PISA testovi provode se svake tri godine, a važan su pokazatelj državama o stanju njihovog obrazovanja pa se politike često prilagođavaju poboljšanju mjesta na tablici. Kada su jučer objavljeni najnoviji rezultati, i zemlje s iznadprosječnim učenicima našle su neke probleme u svojem sustavu, a neki inozemni akademici su poslali pismo u kojem upozoravaju na negativnu stranu PISA testova.
Screenshot: YouTube
PISA testovi provode se svake tri godine i jedini su pokazatelj usporednosti učenika u više od 70 zemalja. Radi se o najvećem svjetskom obrazovnom istraživanju koje je ponovno pokazalo da su hrvatski učenici ispodprosječni.
Rezultati se smatraju izrazito relevantnima diljem svijeta, pa ih anksiozno iščekuju nastavnici, ministri obrazovanja i svi drugi relevantni akteri. PISA istraživanje jedino je koje rangira učenike po uspješnosti rješavanja nekog testa pa se zemlje pokušavaju izboriti za što više mjesto na ljestvici. Rezultati se uvijek koriste u političke svrhe, to jest da bi se ukazalo na neke loše politike ili pohvalilo s dobrima, citiraju ih mediji i mnoga druga relevantna istraživanja vezana za obrazovanje.
Zemlje čiji su učenici iznadprosječni ne mogu biti potpuno zadovoljne
Koliko je PISA relevantna pokazuje i reakcija svih medija koji su prenijeli rezultate koji su predstavljeni jučer te su na rezultate reagirali ministri i ostali važni sudionici obrazovnog sustava. Dok se u Hrvatskoj naglašavalo koliko je loše što su nam učenici ponovno ispodprosječni i kako nema pomaka, oni iznadprosječni vidjeli su neke druge probleme.
Primjerice, Britanci su ukazivali na to da je zabrinjavajuće koliko su nezadovoljni životom postali njihovi iznadprosječni učenici. Naime, od svih europskih zemalja koje sudjeluju u istraživanju, jedino njihovi učenici izjavljuju da ih se više od pola redovito osjeća tužno.
Njemci, čiji su učenici također postigli iznadprosječne rezultate, također nisu najzadovoljniji. Dobro, pišu, nije dovoljno dobro. Iako su iznadprosječni u rezultatima, u ovom istraživanju pokazao se pad u odnosu na prošla, posebno u matematici. To ističu njihovi mediji, a naglašavaju i dio iz socioekonomske analize koji pokazuje da se stvaraju sve veće razlike između učenika koji pohađaju gimnazije za razliku od drugih škola te između onih iz lošije stojećih obitelji u odnosu na one iz financijski stabilnijih.
Estonci najbolji u Europi, ali i kod njih su se pokazali neki problemi
Ni Australci nisu zadovoljni i zazivaju promjene u sustavu jer se u najnovijem PISA istraživanju ustanovio oštar pad pismenosti njihovih učenika.
Talijani su zadovoljni rezultatima iz matematike, ali nezadovoljni su činejnicom da su njihovi učenici pokazali slabu čitalačku pismenost, a Slovenci (koji su najbolji od svih zemalja bivše Jugoslavije) pišu da su im ponovno loši rezultati čitalačke pismenosti te da će Ministarstvo pripremiti rješenja da se to popravi.
Srbi su, kao i mi, nezadovoljni svojim rezultatima jer se pokazalo da su ispodprosječni u svemu te ističu da su potrebne promjene u njihovom sustavu obrazovanja.
Zadovoljni mogu biti Estonci jer su od europskih zemalja njihovi učenici postigli najbolje rezultate. Njihov ministar znanosti i obrazovanja, Mailis Reps, rekao je da postoji veliki interes za njihovu uspješnu priču u obrazovanju te da tu priču moraju podijeliti sa svijetom. Kako je rekao, stvorili su internacionalni brend od estonskog obrazovanja. Međutim, i Estonci su zabrinuti s dijelom istraživanja koje pokazuje da i kod njih u rezultatima učenika značajan utjecaj ima obiteljska pozadina pa učenici iz lošije stojećih obitelji postižu slabije rezultate.
Pismo akademika koji smatraju da je PISA postavila preveliki teret
Neki inozemni akademici smatraju da je PISA i previše utjecala na politike obrazovanja, i to loše, jer se države trude kratkoročno riješiti probleme i pokušati dostići ostale zemlje isključivo na način na koji to PISA postavlja. Zato su poslali pismo direktoru PISA testova u kojem su ukazali na probleme i zatražili promjenu.
Akademici koji su potpisali spomenuto pismo ističu da PISA stvara preveliki pritisak i da se politike fokusiraju samo na to da joj se prilagode kako bi se popeli na kvantitativnoj ljestvici. Naglašavaju da PISA ne mjeri druge kvalitete učenika koje bi zbog toga mogle ostati zapostavljene, te ističu i ostale stvari zbog kojih su zabrinuti jer smatraju da PISA negativno utječe na sustav i učenike. Predlažu i određene promjene, a cijelo pismo objavio je theguardian.com.
