Reforma strukovnog obrazovanja se nastavlja: Pogledajte kojih 9 zanimanja čekaju promjene
Modernizacija strukovnog obrazovanja i osposobljavanja projekt je kojem se najviše mogu veseliti budući učenici zanimanja u obrtničkom sektoru Osobne, usluge zaštite i druge usluge. Novi strukovni kurikulumi izradit će se za 9 programa u obrtništvu. Riječ je o projektu koji provodi Ministarstvo znanosti i obrazovanja uz pomoć Švicarske koja ga financira s čak 85 postotnim iznosom.
Foto: Hrvatska obrtnička komora
Prvi dio reforme strukovnog obrazovanja nije uključivao većinu strukovnih programa za obrtništvo. Nakon što je odlučeno da je 19 novih strukovnih kurikuluma spremno za provedbu u školama, mijenja se obrazovanje za još 9 zanimanja. Projekt Modernizacija strukovnog obrazovanja i osposobljavanja dotiče se učenika u obrazovnom sektoru Osobne, usluge zaštite i druge usluge. Provodi ga MZO, vrijednosti je 2,35 milijuna CHF, odnosno gotovo 16 milijuna kuna, a s čak 85 posto iznosa financira ga Švicarska.
Novi kurikulumi za obrtnička zanimanja
Cilj projekta je modernizirati strukovne programe te učenicima omogućiti stjecanje strukovnih vještina i kompetencija koje će odgovarati potrebama tržišta rada i na taj način doprinijeti njihovoj zapošljivosti. Zanimanja koja će doživjeti promjene su: kozmetičar, pediker, frizer, fotograf, tapetar, soboslikar-ličilac, pismoslikar, dimnjačar i staklar.
Na predstavljanju projekta, koordinatorica Andreja Uroić Landekić, rekla je da će se, kad se oforme radne skupine i vidi stvarno stanje, možda dogoditi da ne bude 9 kurikuluma. Možda se neka zanimanja objedine, možda ne budu više trogodišnja.
Planirano je analizirati potrebe tržišta rada i ažurirati profil sektora. Na temelju profila sektora, postojeći programi obrazovanja će se modernizirati odnosno izradit će se standardi zanimanja, standardi kvalifikacija i strukovni kurikulumi u odabranom obrazovnom sektoru. Novi strukovni kurikulumi bit će razvijeni u skladu s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom i na taj način u potpunosti usklađeni s europskim standardima te će ući u eksperimentalnu provedbu.
Projekt će se provoditi u cijeloj državi s posebnim naglaskom na područja nižih ekonomskih i socijalnih pokazatelja. Predviđeno trajanje je do 30. travnja, 2020.
Educirat će se mentore i nastavnike, a potrebno je i bolje opremiti škole
Projektom je naglašeno da je potrebno mijenjati sustav mentorstva kod poslodavaca kod kojih učenici imaju praktičnu nastavu. Treba im se omogućiti stjecanje pedagoških kompetencija po jednostavnijem i kraćem programu. Osim toga, praktičnu nastavu i vježbe potrebno je više izvoditi kod poslodavca, a manje u školi, čime uloga poslodavca kao mentora raste, a time važnost njegovih vještina i kompetencija za isto.
Prije eksperimentalne provedbe novih kurikuluma, za nastavnike strukovnih škola i mentore učeniku kod poslodavaca, organizirat će se radionice na kojima će se oni osposobiti za stjecanje odgovarajućih vještina. Isto tako razvit će se nastavni materijali (priručnici) za nastavnike i mentore.
Također, opremljenost strukovnih škola ne prati moderniju opremljenost poslodavaca te škole nedovoljno pripremaju učenike za učenje temeljeno na radu pa je i ovaj projekt osnova za ulaganje u opremanje škola.
Mijenja se i Zakon, učenici se ne smiju sramiti strukovnih škola
Cjelokupnoj modernizaciji strukovnog obrazovanja doprinose i nove Izmjene i dopune Zakona o strukovnom obrazovanju koje bi se na sjednici Sabora trebale naći ove srijede. Sredstva od gotovo milijardu kuna iz EU fondova za provođenje reforme trebala bi biti osigurana upravo izmjenama i dopunama Zakona. Glavni ciljevi su razvoj nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje, uspostava regionalnih centara kompetentnosti, uvođenje dualnog obrazovanja, uspostava boljeg sustava osiguravanja kvalitete te izrada pedagoškog obrazovanja mentora kod poslodavaca.
Dodatno, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, naglašava da je potrebno mijenjati percepciju o strukovnim školama koje se ne smije smatrati drugorazrednima.
– Moramo učiniti da učenicima bude zadovoljstvo i da budu ponosni što idu u strukovne škole, a ne da se toga srame, izjavila je ministrica Divjak na temu reforme strukovnog obrazovanja.
