Reformom školstva povećat će se udio gimnazijalaca i smanjiti broj strukovnih škola
Školska godina 2012./2013. svakako će se pamtiti po brojnim izmjenama koje su se dogodile u obrazovnom sustavu. Neke od odluka ministra Željka Jovanovića Ustavni sud je odbacio, dok su druge stupile na snagu unatoč negodovanju javnosti. Uz e-upisa, osnovnoškolce će zahvatiti i nova izmjena, to jest produžetak školovanja za godinu dana. Hrvatska će tako krenuti stopama susjedne BiH u kojoj djeca u dobi od šest godina već neko vrijeme upisuju prvi razred. Uz spomenutu 9-godišnju osnovnu školu, reforma obrazovnog sustava obuhvatit će i srednje škole. Naime, planira se povećati udio gimnazijalaca na 40 posto, poticati rast broja stukovnih gimnazija te smanjenje istovjetnih strukovnih škola.
srednja.hr
Hrvatska će uskoro postati još jedna od zemalja u kojima se provodi 9-godišnje osnovnoškolsko obrazovanje. Naime, djeca koja u tekućoj godini do 1. rujna napune šest, iste bi se godine trebala upisivati u prve razrede. Tom promjenom razredna nastava će se produžiti s četiri na pet godina, pa će djeca srednju školu upisivati kao 15-godišnjaci, piše Večernji list.
Produžit će se osnovnoškolsko obrazovanje
U susjednoj Bosni i Hercegovini djeca već neko vrijeme upisuju 9-godišnju osnovnu školu, a istu promjenu sadrži i reforma školstva u Hrvatskoj čija će se prezentacija održati u rujnu ove godine. Potonje je dijelom potvrdio i voditelj Nacionalnog operativnog tijela za donošenje strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije Neven Budak.
– Škole su u većini slučajeva spremne jer je omjer učenika i nastavnika uglavnom vrlo povoljan, a demografska situacija je takva da će se broj učenika idućih godina dodatno smanjivati. O preciznim rokovima provođenja reforme teško je govoriti jer nakon strategije potrebno je donijeti novi nacionalni kurikulum pa nakon toga predmetne kurikulume, za što će nam trebati još dvije-tri godine, izjavio je Budak za Večernji list.
Reforma zahvaća i srednje škole
Osim 9-godišnje osnovne škole, najavljena reforma obrazovnog sustava zahvatit će i srednje škole. Naime, gimnazijski programi će povećati izbornu nastavu, a reorganizirat će se i mreže strukovnih škola. U planu je postići to da se škole koncentriraju u pojedinim središtoma te da se smanji broj istovjetnih škola. Primjerice, Hrvatska ima čak 130 elektrotehničkih škola, što je skoro četvrtina dok ih je u Nizozemskoj samo sedam.
Poticat će se gradnja velikih regionalnih školskih centara u kojima bi se učenici obrazovali za određena zanimanja, isti bi morali sadržavati učeničke domove i svu potrebnu logistiku za djecu. Već je zaživjela ideja o strukovnim gimnazijima, no broj istih treba rasti kako bi se učenici pripremili za studije i izlazak na tržište rada. Na ovaj bi se način povećao udio gimnazijalaca, to jest činili bi čak 40 posto srednjoškolske populacije. Međutim, do samnjena broja predmeta kao i njihovog spajanja ipak neće doći.
Jedna od ideja je i da srednjoškolci koji upisuju strukovne škole u prvom dijelu pohađaju opće strukovne predmete, a tek u drugom bi se specijalizirali za precizno definirano zanimanje.
