Rektora bira veoma uzak krug ljudi, a na Sveučilištu u Rijeci odlučili su to promijeniti i učiniti izbore demokratičnijima
Izbori za rektora na svim hrvatskim Sveučilištima provode se na jednak način. Glasati mogu samo članovi Senata koji biraju novog rektora, a njih je premalo s obzirom na broj ljudi koji rade i studiraju na Sveučilištu. Međutim, čini se da bi Sveučilište u Rijeci moglo postati prvo Sveučilište koje će promijeniti način izbora rektora.
Sveučilište u Rijeci uskoro bi moglo postati prvo hrvatsko sveučilište koje će promijeniti način izbora rektora, piše Novi list. Trenutno se na svim hrvatskim sveučilištima rektor bira isključivo glasovima članova Senata. Onaj kandidat koji dobije natpolovičnu većinu glasova svih Senatora postaje rektor na četiri godine i taj se mandat može ponoviti još jednom. Članove Senata čine dekani sastavnica Sveučilišta, ili njihovi prodekani, te studentski predstavnici.
Problem je naravno u tome što jako uzak krug ljudi bira rektora koji će odlučivati o puno većem broju ljudi. Tako na primjer Sveučilište u Rijeci ima 23 članova Senata, a većina su dekani i pročelnici sveučilišnih sastavnica ili njihovi zamjenici. Pet glasova u Senatu imaju studentski predstavnici. Ako oduzmemo studente, o budućem rektoru odlučuje 18 sveučilišnih zaposlenika iz redova profesora, što čini tek 2,8 posto baze na koju će se odnositi odluke budućeg rektora, piše Novi list.
Iako ovo nije prvi put da se promjene u načinu izbora za rektora najavljuju, riječko sveučilište napravilo je prvi konkretan korak i otvorilo javnu raspravu o promjeni Satuta dio kojeg je i način izbora rektora
– Na posljednjoj sjednici Senata otvorena je javna rasprava vezana uz izmjene i dopune Statuta Sveučilišta u Rijeci. Predložene izmjene tehničke su naravi, no najavili smo daljnje izmjene Statuta koje su puno sadržajnije. Jedna od njih je i način izbora rektora. Idemo najprije u analizu postojećih modela izbora rektora u drugim europskim zemljama. Različitih modela je puno, a svaki izborni sustav ima svoje izazove. Primjerice, model koji omogućuje da u izborima participiraju svi zaposlenici Sveučilišta otvara pitanje veće zastupljenosti pojedinih područja, odnosno fakulteta koji su brojčano nadmoćniji, kao i favoriziranje kandidata koji dolaze s tih ustanova. Postoje i mješoviti modeli, gdje rektora biraju članovi senata i fakultetska vijeća. U svakom slučaju potrebna je analiza europskih modela, nakon koje će se javno predstaviti prijedlozi te će se provesti razgovor s akademskom zajednicom. Nakon toga će se otvoriti i javna rasprava o izmjenama Statuta, pojašnjava rektorica Snježana Prijić Samaržija za Novi list.
Dodala je da bi se sve trebalo realizirati u travnju, a na pitanje kojem je izbornom modelu sklonija, rektorica je rekla kako vjeruje da postoji demokratskiji način odabira rektora od postojećeg ekspertističkog.
– Sklona sam širenju izborne baze, no ostaje otvoreno pitanje znači li to da će neki drugi izborni model dati boljeg rektora. U Sloveniji je u izbore uključen veći broj članova akademske zajednice nego kod nas, a to znači i da rektor ima širu podršku. Ono što mi želimo je stručna podrška za glasanje, kaže rektorica za Novi list.
