Revolucija komunikacije mladih: Tehnologija nam ukrala riječi
Društvene mreže i tehnologija potpuno su izmijenile način na koji ljudi komuniciraju, a usuđujemo se reći i – način na koji ljudi žive. U posljednjih desetak godina pojavile su se neke nove društvene mreže, neke su gotovo potpuno isčezle, a budućnost će, čini se, isto tako biti vrlo zanimljiva. Upravo se događa ono što nije predviđao gotovo nitko – nove platforme potiskuju pisanu riječ i naglasak stavljaju na vizualni podražaj.
thevortex.it
Tehnologija je, željeli mi to priznati ili ne, u potpunosti revolucionarizirala komunikaciju. Bilo bi pogrešno reći da se dogodila evolucija jer to bi podrazumijevalo svojevrstan napredak i boljitak koji se ipak nisu dogodili. Komunikacija je omasovljena, prevladane su dimenzije prostora i vremena i samo nekoliko sekundi potrebno vam je da kontaktirate nekoga na drugom kraju kugle zemaljske. To je sasvim očekivano sa sobom donijelo i probleme u komunikaciji i u samoj količini informacija koju primamo i koju je praktički nemoguće obraditi.
Zbog svega toga odlučili smo se pozabaviti problemom komunikacije u posljednjih desetak godina i jednostavno promotriti na kojim se platformama odvijala i razvijala u tom razdoblju.
Prošlost u Chat sobama
Prije no što smo upoznali internet komunikaciju o obliku kakva je ona danas, ljudi su sate provodili u takozvanim news grupama i chat sobama koje su bile podijeljene po interesima. Ono što je bio nedostatak takve vrste komunikacije bilo je to što se ona odvijala isključivo u realnom vremenu, a komunikacija nije arhivirana. To je imalo svojih nedostataka i ponekad je bilo vrlo frustrirajuće. U isto ste vrijeme mogli komunicirati s jednom osobom ili pak s cijelom sobom što, pogađate, nije imalo nikakvog smisla.
Kako bi se izbjegli takvi problemi u drugoj polovici devedesetih godina popularizirani su forumi, platforma koja je omogućavala komunikaciju sa svima na topicima to jest temama. Forum ima svoje podforume a podforumi imaju topice. To omogućuje sistematičnost komunikacije i njeno konstantno arhiviranje. Komunikacija se tu događala bez obzira na to koliko je ljudi trenutno na forumu jer ste bili sigurni da će, prije ili kasnije, druga strana vidjeti ono što ste zapisali.
Forumu su omogućili masovna okupljanja različitih interesnih grupa; na jedan su zalazili ljubitelji filma, na drugi obožavatelji The Rolling Stonesa, na trećemu su se okupljali gameri, na četvrtomu ljubitelji origamija. Forma foruma omogućuje bolje upoznavanje među ljudima što je nerijetko rezultiralo upoznavanjima izvan virtualnosti i dugim prijateljstvima.
Internet kojega se često optuživalo za otuđenje ljudi tako je postao sredstvo zbližavanja onih koji su dijelili slične interese i strasti. Iako u nešto manjem opsegu, forumi su jedna od rijetkih platformi koja opstaje bez obzira na trendove i probijanje ili propast ostalih platformi.
MySpace, mreža koja je najavila promjene
Desetak godina u prošlost, 2003. godine lansirane su dvije vrlo važne platforme koje će, kako se kasnije pokazalo, udariti temelje revoluciji komunikacije. Te dvije platforme bile su MySpace i WordPress. One u svojoj suštini nisu donijele ništa posebno a ni novo, samo su mnoge već poznate stvari upakirale na način koji je privukao nevjerojatne količine korisnika.
MySpace je tako samo u prvom mjesecu prikupio čak milijun korisnika. Na njemu ste mogli kreirati profil, povezivati se s profilima poznanika, prijatelja i onih koji su s vama dijelili slične interese. Svaki profil mogao se ukrasiti različitim templateovima, a na profil ste mogli staviti vlastite galerije fotografija pa čak i omiljenu pjesmu koja bi svirala u pozadini. MySpace je bio posebno interesantan srednjoškolcima, studentima i onima koji su ga koristili kako bi promovirali vlastitu glazbu.
WordPress je pak do neslućenih razina popularizirao već postojeću formu bloga. On je naime omogućio kreaciju vlastite stranice i njeno beskrajno prilagođavanje vlastitim potrebama. Mnoge tvrtke objeručke su prihvatile WordPress i na njemu bazirale svoje stranice. Na taj su način dobile gotovo besplatni proizvod koji bi ih inače stajao vrlo skupo.
Za razliku od MySpacea, WordPress nikada nije izgubio na popularnosti i masovno se koristi i danas. Popularnost MySpacea trajala je do otprilike 2007. godine kada je strelovito počela rasti popularnost Facebooka.
Facebook, najpopularnija društvena mreža u povijesti
Facebook je lansiran 2004. godine, samo godinu dana nakon MySpacea. Njegova prvotna namjena bila je povezivanje studenata svih koledža u SAD-u. Kako je tekla ta cijela priča ispunjena brojnim kontroverzama i sudskim parnicama možda je najbolje pogledati u filmu ‘The Social Network’ iz 2010. godine kojega je režirao legendarni David Fincher a uglazbio Trent Reznor.
Facebooku su prvi pristup dobili studenti Harvarda a već u prvom mjesecu na mrežu se registriralo njih 19.500, polovica svih studenata. Facebook se međutim počeo strelovito razvijati i širiti, prvo diljem SAD-a a onda i diljem svijeta. Ta društvena mreža postavila je nove standarde povezivanja s ljudima i to su opet prije svega prepoznali mladi, a kasnije i tvrtke koje su shvatile da se radi o platformi koja ima ogroman potencijal za oglašavanje koje je uz to i – potpuno besplatno.
Sve je započelo sa stavljanjem statusa u kojima su ljudi izražavali svoja raspoloženja, ono što rade, što slušaju ili pak gledaju. S vremenom su nadodavane nove mogućnosti poput foto-galerija, eventova, fan-pageova, check-in-a kojim su se ljudi locirali gdje trenutno jednu ili ispijaju piće s prijateljima. Njegova konstantna transformacija ono je što mu je omogućilo da ne padne u zaborav poput svih njegovih prethodnika.
Facebook je svoj vrhunac doživio 2008. godine kada ga je službeno počelo koristiti više ljudi no MySpace. Većina ljudi odbacila je MySpace koji je sada postao utočište bendova i nastavio se razvijati u tom smjeru s konstantnim padom korisnika.
Pojava Twittera: komunikacija u 160 znakova
U međuvremenu, 2006. godine pojavio se i Twitter, platforma na kojoj ljudi također svojim statusima izražavaju osjećaje i mišljenja, no u vrlo ograničenoj formi od 160-ak znakova po statusu. Novost koji je on uveo bili su ‘hashtag’-ovi, tagovi koji se stavljaju na kraju određenog statusa kako bi bili vidljivi i drugima koji se nalaze u sličnom raspoloženju ili slušaju istu glazbu. Njega su objeručke prihvatile brojne slavne osobe kojima je komunikacija s obožavateljima bila mnogo praktičnija putem Twittera upravo zbog njegove vrlo kratke i sažete forme. No, prihvatili su ga i mladi, ali i korporacije koje su ga, baš kao i Facebook, prepoznale kao izvrsnu platformu za besplatno oglašavanje.
Twitter je s vremenom uvodio neke promjene, no u svojoj je biti ostao platforma kakva je i lansirana na početku. Ono što odgovara i Twitteru i Facebooku je to što u svojoj biti nisu konkurentni kao što su to kroz nekoliko godina bili Facebook i MySpace. Radi se o potpuno drugačijim platformama i milijuni ljudi u isti vrijeme koriste i jednu i drugu društvenu mrežu.
Budućnost: manje riječi, više fotografija
Godine 2007. godine lansiran je Tumblr, još jedna blog platforma. Ipak, njena specifičnost je u tome što je većina korisnika na Tumblr-u počela kreirati foto-blogove u potpunosti izbacivši tekst. Iako se Tumblr može činiti kao izolirani slučaj, ukoliko malo bolje promotrimo aktualne trendove, Tumblr bi za sljedeću generaciju društvenih mreža mogao biti ono što su MySpace ili još prije njega Friendster bili za aktualnu. Naime, nekoliko proteklih godina obilježio je i Instagram, aplikacija za iOS i Android kojom su ljudi počeli bilježiti svoju svakodnevicu jednostavno ju fotografirajući. Kao što kaže slavna izreka, fotografija zaista kaže tisuću riječi. Na Instagramu se tako svaka 24 sata pojavi čak pet milijuna novih fotografija, a njegova popularnost u samo šest proteklih mjeseci narasla je za nevjerojatnih 724%.
Na krilima uspjeha Instagrama lansirana je i najnovija društvena mreža ‘Pinterest’. Kao i u slučaju Instagrama, filozofija Pinteresa vrlo je jednostavna i glasi: fotografija, fotografija, fotografija. Uglavnom, kada otvorite account na Pinterestu na raspolaganju imate nekoliko ‘zidova’ koje punite svojim ili tuđim fotografijama, a dijeljenje misli u tekstualnom obliku ne postoji.
Svojevrsni je to pokazatelj budućnosti u koju su krenule društvene mreže i sljedećih nekoliko godina stoga će biti vrlo, vrlo interesantno. S pojavom Facebooka i Twittera bilo je itekako vidljivo da popularnost njihovih prethodnika jenjava. Sada se pak nalazimo u potpuno drugačijoj situaciji – pojavljuju se nove društvene mreže koje iz mjeseca u mjesec bilježe nove milijune korisnika no u isto vrijeme popularnost Facebooka i Twittera ne jenjava, dapače – povećava se.
Galerija 4 Fotografija
Otvori
