Rezultati pod povećalom: Pumpaju se brojevi iseljenih Hrvata i izaziva lažna panika bez uporišta
Do stanovnika Lijepe naše sa svih strana dopiru različite brojke o Hrvatima koji su napustili domovinu u potrazi za boljim životom po bijelom svijetu. No, podaci do kojih je došla znanstvenica s Instituta za migracije i narodnosti te profesorica na Hrvatskim studijima Rebeka Mesarić Žabčić da je Hrvatska u zadnjih 15 godina osiromašena za 150 tisuća stavljene su pod povećalo.
Svakodnevno smo bombardirani informacijama o tome koliko je Hrvata u proteklih nekoliko godina napustilo domovinu. Zadnji veći odjek u medijima po pitanju emigracije Hrvata uzrokovalo je nedavno gostovanje docenta Bože Skoke s FPZG-a na tribini ‘Identitet i imidž Hrvatske u svijetu i doprinos hrvatske dijaspore’ u Puli te intervju sa znanstvenicom Instituta za migracije i narodnosti Rebekom Mesarić Žabčić u ‘Glasu Koncila’. Međutim, sijanje straha da je u posljednjih 15 godina Lijepa naša osiromašena za grad veličine Rijeke, kako navode u Novostima, samo je rukotvorina i falsifikat navedene znanstvenice s Hrvatskih studija Mesarić Žabčić.
Bez uporišta se sije strah u javnosti
Docent s Fakulteta političkih znanosti Božo Skoko je na tribini u Puli izjavio da je Hrvatsku zbog krize u posljednje tri godine napustilo 50 do 70 tisuća građana i to većinom mladih te da su im najčešća odredišta Kanada, SAD, Australija, Njemačka, Austrija i Švedska.
Na upit novinara kako je došao do tih podataka i za, u najmanju ruku, zabrinjavajućih brojki, Skoko je odgovorio da je u svojem izlaganju samo citirao tuđe podatke, uključujući i one do kojih je došla Rebeka Mesarić Žabčić.
– Na temelju analize stanja tijekom proteklih petnaest godina u radu se zaključuje kako je Republiku Hrvatsku napustilo 147 252 hrvatskih građana u dobi od 30-45 godina tj. u posljednjih petanest godina Hrvatska je izgubila demografski potencijal koji odgovara veličini broja stanovnika grada Rijeke, napisala je Mesarić Žabčić u svom radu ‘Temeljne značajke iseljavanja hrvatskog stanovništva s posebnim naglaskom na iseljavanje u proteklih petnaestak godina’. Za intervju u Glasu koncila navela je i da podaci dobiveni iz Državnog zavoda za statistiku ne odražavaju pravu sliku jer se Ministarstvu unutarnjih poslova ne prijavljuju sve osobe koje se iseljavaju i doseljavaju.
U nedostatku drugih informacija, prosječan hrvatski demograf prilikom iznošenja svojih procjena
baratat će statistikama DZS-a te će uz iste producirati falsifikate kojima će uzburkati javnost isticanjem alarmantne situacije i stanja za uzbunu. No na što su se izvorni podaci odnosili, ostaje u tajnosti.
Pumpaju se brojke iseljenih Hrvata
– Iza napuhane priče o odljevu mladih hrvatskih mozgova na Zapad zapravo stoje prešućene ogromne brojke o iseljavanju hrvatskih Srba. Upravo to, da se razlika između broja doseljenih i iseljenih koju posljednjih godina bilježi Hrvatska odnosi velikom većinom na iseljavanje u Srbiju, jedini je stvarno uzbunjujući podatak koji se može iščitati iz statistika DZS-a. Ne, to nije Kanada, oko koje od izbijanja krize opsesivno paničare mediji, uporno prešućujući podatke za Srbiju, jedinu zemlju s kojom Hrvatska u posljednjih deset godina ima izrazito negativan migracijski saldo, navodi autor članka na Novostima.
U nastojanju da prikaže na koji su način Skoko i Mesarić Žabčić došli do podataka da je Hrvatsku u zadnje tri godine napustilo od 50 do 70 tisuća, odnosno u 15 godina 150 tisuća većinom mladih osoba, iako su ukupne brojke DZS-a dvostruko manje i obuhvaćaju sve životne dobi, autor je ‘falsifikat u priči o odljevu mozgova’ razvrstao u sljedeće vrste: prva se odnosi na ukupne brojke, druga na brojke o iseljavanju mladih, treća na zemlje odredišta i zadnja na uporno zanemarivanje istovremenog useljavanja.
Za razliku od docenta Skoke, spomenuta profesorica s Hrvatskih studija tražila je od novinara da joj se pitanja vezana na ovu temu pošalju mailom, zatim je SMS-om odgovorila kako nema vremena odgovarati na upite koji dovode u pitanje njena istraživanja, rezultate istih i izjave po medijima o iseljeništvu. Ukratko je u poruci navela kako ima nelogičnosti u pitanjima koja su poslali novinari i kako su u nekim člancima ‘sami novinari donosili zaključke, bez obzira na upozorenja i kasnije demantije’.
Zanemarivanje imigranata i izmišljanje dobnih granica
Rebeki Mesarić Žabčić novinar Novosti najviše zamjera što je, unatoč različitim podacima DZS-a, u člancima za Slobodnu Dalmaciju, Glas koncila ili Matici ukupnu brojku iseljenih bez ikakvog uporišta pripisala mladoj populaciji Hrvata.
Također je tvrdila da je najviše naših emigranata otišlo posao tražiti u Njemačkoj, Austriji, SAD-u, Kanadi, Švedskoj.
Međutim, u priopćenju DZS-a za 2012. godinu stoji sljedeće: ‘Od ukupnog broja odseljenih osoba iz Republike Hrvatske, najviše osoba odselilo se u Srbiju (31,0 posto) te u Bosnu i Hercegovinu (25,0 posto).’
Iz navedenog je posve jasno da je potpuno netočno neprestano isticanje Kanade ili Njemačke kao glavnih odredišta naših emigranata.
Veliki prijestup Mesarić Žabčić je i u činjenici da je potpuno izignorirala imigrante u posljednjih 15 godina. Kako prenose Novosti, DZS od 1993. do 2002. bilježi iseljavanje 110 tisuća ljudi, uz istovremeno useljavanje 389 tisuća, zbog čega je migracijski saldo Hrvatske u tih deset godina bio pozitivan za 279 tisuća ljudi. No takvi podaci ne kreiraju dobre naslovnice.
Hrvatska je počela bilježiti negativan migracijski saldo tek od 2009. godine, i istina je da je zamjetan odljev mozgova. Kriza jest negativno demografski djelovala, jer je pao broj useljenih i porastao broj iseljenih, no nema mjesta za širenjem straha da će ‘Hrvatska postati manjina u vlastitoj državi’ kako tvrdi navedena znanstvenica u svojim radovima.
