Riječko sveučilište misli europski: Manifestom ukazuju na važnost znanosti i obrazovanja
Sa Sveučilišta u Rijeci i tamošnjeg Festivala znanosti jučer su uputili jasnu i glasnu poruku o važnosti izlaska na predstojeće izbore za Europski parlament. Izlazak na izbore znači preuzimanje odgovornosti za vlastitu budućnost, a u svemu tome iznimnu važnost imaju znanost i obrazovanje. Stoga su iz Rijeke interesantnom tribinom uobličili preporuke budućim hrvatskim europarlamentarcima koje ćemo birati na izborima 26. svibnja ove godine.
Tribina ‘Glasaj za Europu/Glasaj za znanost’ u Rijeci | Foto: srednja.hr
Na izbore za Europski parlament 26. svibnja ove godine svakako treba izaći. Europski parlament sve je važnija institucija, kao i 12 hrvatskih predstavnika koji će biti izabrani u novi saziv EU parlamenta. Odgovornost je svih građana da izađu na izbore, pogotovo mladih s obzirom na sve veću opasnost destabilizacije Europske unije. Važno je razumjeti, promovirati i očuvati vrijednosti Europe, no važno je i odgovorno članstvo Hrvatske u Europskoj uniji. Dobrobit članstva u EU za Hrvatsku ne mogu biti samo pitanja financiranja, već je nužno shvaćati sveobuhvatnu dobrobit koju članstvo u EU donosi.
Nužno je i da je Hrvatska realna u postavljanju ciljeva koje želi ostvariti te da stvara uvjete koji će hrvatske građane učiniti ravnopravnim građanima Europe; u tome je važno staviti naglasak na ljudske potencijale. EU fondovi nisu primarni benefit članstva u EU, svakako su važni, no nužno je brinuti o njihovoj ravnomjernoj raspodjeli i pojednostavljenju administracije projekata. U konačnici, nužna je bolja komunikacija hrvatskih EU zastupnika prema građanima, ali i da građani prema njima komuniciraju svoje probleme kako bi EU zastupnici mogli artikulirati hrvatske prioritete u EU parlamentu. Nužna je i kontinuirana kampanja u javnosti putem koje bi građani stalno bili informirani o aktivnostima naših europarlamentaraca.
Riječka deklaracija o nužnosti zajedničkog zalaganja za obrazovanje i znanost
Sve ovo zaključci su jučerašnje tribine Sveučilišta u Rijeci i Udruge Universitas pod nazivom ‘Glasaj za Europu/Glasaj za znanost’, koja se održala u sklopu riječkog Festivala znanosti. Zaključci tribine postat će dio tzv. riječke deklaracije, tj. riječkog manifesta kojeg će Sveučilište u Rijeci uputiti svim izabranim hrvatskim europarlamentarcima na nadolazećim izborima za EU parlament 26. svibnja. Ideja je riječke deklaracije poručiti zašto je nužno zajedničko zalaganje za obrazovanje i znanost.
Tribina 'Glasaj za Europu/Glasaj za znanost'
Tomislav Sokol (kandidat HDZ-a za EU parlament), Tonino Picula (EU parlamentarac i kandidat SDP-a za EU parlament), Sanja Modrić (kolumnistica Novog lista), Boris Jokić (znanstvenik s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu), David Smith (ravnatelj Instituta Ruđer Bošković) i Zoran Kurelić (dekan Fakuteta političkih znanosti u Zagrebu).
Riječka rektorica Snježana Prijić Samaržija upozorila je kako je status hrvatskih sveučilišta u globalnom i europskom kontekstu obilježen nedostatkom relevantnih rezultata. Ona, stoga, moraju postati inkluzivnija i fleksibilnija te ostvarivati veću suradnju s gospodarstvom, kao i međunarodnu suradnju, smatra riječka rektorica.
– Umreženost sveučilišta donosi veće šanse za veća sredstva i ravnopravniji status studenata u znanosti i životu općenito. Nužni su novi modeli i kriteriji kao preduvjet za razvoj, a važno je i usklađivanje s europskim politikama i trendovima što predstavlja veliko i značajno pitanje za naše europarlamentarce, rekla je Prijić Samaržija istaknuvši i kako je proračunsko financiranje znanosti i visokog obrazovanja ispod europskog prosjeka, ali i da postoji značajan otpor akademske zajednice prema financiranju temeljenom na rezultatima.
Jokić: ‘Hrvatskoj je Europa poput vreće novca koju treba isprazniti’
Tomislav Sokol (HDZ) pojasnio je kako EU nema ovlasti harmonizacije visokog obrazovanja, već da to određuju same države članice, no da Europska unija promovira određene kvalitete. Istaknuo je i nužnost razvitka infrastrukturnih kapaciteta za razvoj. Europarlamentarac Tonino Picula (SDP) istaknuo je kako o EU valja govoriti kao o ‘uniji vrijednosti’ te da se EU ulaganjem svojih sredstava nameće kao inkubator inovativnosti. Osvrnuo se i na važnost digitalne revolucije i nužnost njene ravnomjernije zastupljenosti.
Bivši voditelj kurikularne reforme Boris Jokić rekao je kako je Hrvatska može mnogo više od pukog hvatanja koraka s drugima.
– Nužno je radikalno drugačije ponašanje. Hrvatska ima 29 godina, a ponaša se kao osoba od 13-14 godina, nezrelo. Hrvatska politika zanemaruje ljudski potencijal, u ljude se ne ulaže gotovo ništa. 29-godišnja Hrvatska Europu tretira kao sponzora – traži novac, a pritom se ne pita što daje Europi, koje ideje i sadržaje joj nudi. Hrvatskoj je Europa poput vreće novca koju treba isprazniti, rekao je Jokić i pritom se osvrnuo na, kako je rekao, nesustavne i neplanske poteze vlasti u obrazovnoj politici.
David Smith (IRB) istaknuo važnost mobilnosti
Tvrdi i kako ideje o tabletima u nastavi Ministarstvo obrazovanja komunicira populistički te kako to isto čine i neke od najnerazvijenijih zemalja, primjerice srednje Afrike.
– Tablet kao ideja razvoja je populistička ideja. U tom smislu ‘Škola za život’ je sitna inovacija sadržaja i ona nema veze s Cjelovitom kurikularnom reformom, rekao je Jokić i naveo koji sve elementi CKR-a nedostaju u ‘Školi za život’ te zaključio kako će politika učiniti sve da kozmetičku reformu prikaže kao pravu reformu. Tvrdi, dok se takvo shvaćanje ne promijeni, Hrvatska će biti na rubu Europe.
David Smith, ravnatelj Instituta ‘Ruđer Bošković’, naglasio je ključnu važnost mobilnosti i naveo primjer Njemačke u kojoj je nezamislivo da osoba na istoj instituciji završi preddiplomski, diplomski i doktorski studij. Kako kaže, mobilnost donosi širu sliku i drukčiju perspektivu. Tvrdi i kako efekte hrvatskog ulaska u EU možda još nismo niti vidjeli.
– Puno je toga započeto i tek ćemo za pet godina u znanosti vidjeti rezultate našeg ulaska u Europsku uniju, rekao je Smith te istaknuo nedovoljnu fokusiranost Hrvatske na povezanost znanosti i gospodarstva.
Nužnost stalne javne kampanje o aktivnostima hrvatskuh europarlamentaraca
Dekan Fakulteta političkih znanosti Zoran Kurelić istaknuo je kako nema niti jedne zemlje članice EU koja nije imala koristi od članstva u Uniji, koliko god se ne trudile. Dodao je i kako EU funkcionira u smislu šansi, no kako nakon Brexita Unija više nikad neće biti ista; kako tvrdi, izlaskom Velike Britanije iz Europske unije ‘balon je puknuo’.
U konačnici, kolumnistica Novoga lista Sanja Modrić kritizirala je hrvatsko shvaćanje EU na novac – to smatra vulgarizacijom shvaćanja EU i nedoraslošću našeg političkog establišmenta. Osim toga, Modrić smatra kako građani moraju znati koji je smislen plan zastupnika koje šaljemo u EU parlament. Istaknula je i nužnost stalnih javnih kampanja kojima bi se građanima komuniciralo što hrvatski europarlamentarci rade i zagovaraju u EU parlamentu.
Izbori za Europski parlament održavaju se 26. svibnja 2019. Iskoristite svoje glasačko pravo i ispunite svoju građansku dužnost te izađite na izbore. #ovajputglasam #izboriEU2019
