Roditelji i učenici smatraju kako škole po pitanju vršnjačkog nasilja – ne rade dobar posao
Vršnjačko nasilje svakodnevno je prisutno u osnovnim i srednjim školama, bilo da je ono fizičko ili psihičko. Na Okruglom stolu ‘Vršnjačko nasilje u školi – od prevencije do reakcije: Možemo li bolje?’ podaci su pokazali kako roditelji i učenici smatraju da reakcije škole na vršnjačko nasilje nije dovoljno odlučna, a profesorica s osječkog Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti smatra kako su mjere koje škole često koriste neučinkovite, poput suspenzije učenika, poticanje djece da uzvrate udarac, pristup koji se temelji na izravnom suočavanju počinitelja i žrtve, kao i na ‘prisilnoj isprici’.
Foto: Unsplash
Iako odgojno-obrazovni sustav posljednjih godina ulaže sve jače napore kako bi prevenirali i suzbili vršnjačko nasilje među učenicima, učinci tih mjera nisu zadovoljavajući, a o tome svjedoče i prijave koje prima Ured pravobraniteljice za djecu, Helence Pirnat Dragičević. Upravo je iz tog razloga Ured pravobraniteljice odlučio organizirati Okrugli stol ‘Vršnjačko nasilje u školi – od prevencije do reakcije: Možemo li bolje?’ na Filozofskom fakultetu u Osijeku.
– Cilj Okrugloga stola bio je podići svjesnost o tome problemu i sa stručnjacima koji rade s djecom potražiti odgovore na pitanja kako učinkovitije djelovati u prevenciji i reagiranju na vršnjačko nasilje, kao i kontinuiranom praćenju ovog problema te kako ostvariti uspješniju međuresornu i interdisciplinarnu suradnju u interesu sve djece – i one koja čine nasilje, i one koja ga doživljavaju, i one koja mu svjedoče, naglasila je pravobraniteljica.
I roditelji i učenici smatraju da reakcija škole na vršnjačko nasilje nije dovoljno odlučna
Istaknula je i podatak da je svako peto dijete u Hrvatskoj žrtva nekog oblika nasilja, a svako treće je žrtva nasilja preko društvenih mreža, a takvo stanje nužno zahtijeva mnogo veći angažman svih koji rade s djecom. Uz to, smatra da je iznimno važno da programi prevencije vršnjačkoga nasilja budu dostupni svakom djetetu u svim školama.
– I roditelji i učenici smatraju da reakcija škole na vršnjačko nasilje nije dovoljno odlučna, da preventivni programi nisu dovoljno učinkoviti, odgojno-obrazovni djelatnici nisu dovoljno osnaženi da bi se uspješno nosili s tim problemima, a prema ocjeni učenika, često nisu ni dovoljno zainteresirani da pravedno razriješe slučajeve vršnjačkoga nasilja, navela je pravobraniteljica.
Škole se ne snalaze dobro u komunikaciji s medijima u vezi sa slučajevima nasilja koji privuku medijsku pažnju
Uz pravobraniteljicu na Okruglom stolu sudjelovala je i njena savjetnica, Sanja Vladović koja je u svojem izlaganju detaljnije prikazala uočene slabosti u postupanju škola u odnosu na vršnjačko nasilje.
– To su stvari poput formalne primjene Protokola o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima, teškoće u ostvarivanju međuresorne suradnje, ali i nesigurnost i nesnalaženje škola u komunikaciji s medijima u vezi sa slučajevima nasilja koji nerijetko privlače veliku medijsku pažnju, objasnila je savjetnica pravobraniteljice.
Jedna od glavnih preporuka je nužno unaprjeđenje temeljnog obrazovanja učitelja i nastavnika o prevenciji nasilja
Iznijela je i glavne preporuke pravobraniteljice koje se odnose na zaštitu djece od nasilja, a jedna od glavnih preporuka je nužno unaprjeđenje temeljnog obrazovanja učitelja i nastavnika te im osigurati dodatne edukacije o prevenciji nasilja.
– Zatim osigurati dovoljan broj različitih stručnih suradnika u školama, uključujući i socijalne pedagoge te ujednačiti kvalitetu preventivnih programa u školama i postupanja škola u slučajevima vršnjačkoga nasilja. Za dijete koje je pretrpjelo nasilje nužno je izraditi individualni plan podrške, a za dijete koje je počinilo nasilje plan postupanja usmjeren učenju odgovornosti te mu, ako nije potrebno, pružiti druge oblike pomoći i izreći pedagoške mjere. Od ključne je važnosti i učinkovita međuresorna suradnja škola, centara za socijalnu skrb i policije, rekla je savjetnica pravobraniteljice za djecu.
Primjer neučinkovitih mjera su suspenzija učenika, poticanje djece da uzvrate udarac kao i ‘prisila isprika’
Preporuke je dala i profesorica Tena Velki s osječkoga Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti. Upozorila je da mnogi preventivni programi nisu znanstveno utemeljeni i da neke korištene strategije ‘prevencije’ mogu čak dati suprotni rezultat i nanijeti štetu.
– Primjer neučinkovitih mjera su suspenzija učenika, poticanje djece da uzvrate udarac, pristup koji se temelji na izravnom suočavanju počinitelja i žrtve, kao i na ‘prisilnoj isprici’. Najslabijom karikom pokazala se suradnja roditelja i škole, stoga je kao ključan element uspješnih programa i educiranje roditelja o tome kako pomoći djetetu da se nosi s problemima i kako mu pružiti emocionalnu podršku kao i redovito informiranje roditelja. Iznimno važno je i postavljanje jasnih pravila u razredu i metoda discipliniranja, kao i učinkoviti nadzor djece na mjestima na kojima se najčešće događaju sukobi: na igralištu, školskim hodnicima, blagovaonici, poručila je profesorica.
‘Vukovarsko-srijemska županija nema nijednog socijalnog pedagoga u školama’
Viša savjetnica iz Agencije za odgoj i obrazovanje, Alma Rovis Brandić, istaknula je važnost ukupnoga školskog ozračja, koje treba biti usmjereno na dijete, u kojem je vidljivo da su svi u školi posvećeni tome da pomognu djetetu da bi se ono u školi osjećalo sigurno i prihvaćeno. U tom smislu istaknula je važnost preventivne strategije škole.
– Slavonija je slabo pokrivena socijalnim pedagozima, a Vukovarsko-srijemska županija nema nijednog socijalnog pedagoga u školama, iako se zna koliko je to bolno područje, upozorila je Rovis Brandić.
‘Mnogi slučajevi vršnjačkoga nasilja se uopće ne prijave i dijete ostaje samo sa svojom patnjom’
Izlaganje na skupu održao je i Robert Škorvaga iz Odjela prevencije Policijske uprave osječko-baranjske, izvijestivši o preventivnim aktivnostima koje policija provodi s učenicima tijekom školske godine, ukazujući na to koja su ponašanja kažnjiva kao i što činiti u slučaju nasilja, kome prijaviti, kako se mladi mogu samozaštiti i što učiniti da uopće ne dođe do nasilja.
– Statistički pokazatelji ne daju pravu sliku ovoga problema jer su veliki problem ‘sive brojke’, budući da se mnogi slučajevi vršnjačkoga nasilja uopće ne prijave te dijete ostaje samo sa svojom patnjom, a to može dovesti kasnije do većih problema uključujući i pokušaje suicida, naveo je Škorvaga.
Zaključak Okruglog stola jest da je za učinkovitiju prevenciju i praćenje vršnjačkoga nasilja nužna interdisciplinarna i intersektorska suradnja, bolje poznavanje problema i uspješnih modela prevencije te preuzimanje vlastitog dijela odgovornosti svih koji se nalaze u djetetovom okruženju.
