Rodni studiji nezaobilazna tema: Ovo je 6 stvari koje morate znati s okruglih stolova u Saboru
Dva okrugla stola na temu roda i slobode vjeroispovijesti molitelja obilježila su saborsku srijedu. Naime, u isto vrijeme Možemo! je imao okrugli stol o antirodnim pokretima i nasilju nad ženama, a Domovinski pokret o slobodi vjeroispovijesti muškaraca okupljenih u javnoj molitvi krunice. Dok je na onom o antirodnim pokretima istaknuto da u školskom kurikulumu nedostaje teme ravnopravnosti i da Rodnim studijima nitko neće biti ugrožen, na onom o vjeroispovijesti molitelja raspravljalo se o autonomiji sveučilišta.
Okrugli stolovi u Hrvatskom saboru | screenshot: YouTube/Saborska TV
U Hrvatskom saboru u srijedu ujutro u isto vrijeme održala su se dva okrugla stola. Klub zastupnika Možemo! organizirao je okrugli stol o antirodnim pokretima i nasilju nad ženama u kojem su sudjelovali saborska zastupnica Možemo! Ivana Kekin, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, odvjetnica Autonomne ženske kuće Sanja Bezbradica Jelavić, politički sociolog Ivan Tranfić i Sanja Sarnavka te Ivan Blažević iz Zaklade Solidarna.
Drugi okrugli stol bio je pod organizacijom kluba zastupnika Domovinskog pokreta u suradnji s udrugom ‘U ime obitelji’. Tema – predstavljanje Izvješća o kršenju prava na slobodu vjeroispovijesti muškaraca okupljenih u javnoj molitvi krunice u 2023. godini. Na njemu su sudjelovali saborski zastupnik iz Domovinskog pokreta Igor Peternel, izvršna direktorica udruge U ime obitelji Željka Markić, profesorica Socijalnog nauka Crkve i politologije s Hrvatskog katoličkog sveučilišta Marijana Kompes, član istraživačkog tima koji je pripremio izvješće Jakov Blagojević, zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Kristijan Kevešević i pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter. Nezaobilazna tema bilo je pokretanje Rodnih studija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
#1 U školskom kurikulumu nedostaje tema ravnopravnosti spolova i ljudskih prava
Ivana Kekin iz Možemo! napomenula je da se školski kurikulum ne bavi temom ravnopravnosti spolova u dovoljnoj mjeri nego da vrlo često potiče štetne rodne stereotipe. Zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić istaknula je da u Hrvatskoj kronično nedostaje obrazovanje za ljudska prava. Kao što smo nedavno pisali, školski kurikulumi nalažu da se razlika između spola i roda uči tek u trećem razredu gimnazija na satovima Sociologije. Posljedično to znači da se s pojmom roda u školama susreće tek 30 posto srednjoškolaca koji pohađaju gimnazije.
#2 Kekin o komentarima da su Rodni studiji nacionalna ugroza: ‘Naš odgovor na to je na činjenicama i znanosti’
Ivana Kekin iz Možemo! govorila je i o akcijama molitelja po gradskim trgovima koji mole da se žene čedno oblače, kako se nasilje često proglašava svađom među supružnicima te da se često propitkuje je li žrtva sudjelovala u nasilju. Sve to, napomenula je, dio je društvenog okvira koji dovodi do visoke stope nasilja nad ženama.
– U svjetlu jasnih nasrtaja na ženska prava gdje se u javnom prostoru od određenih aktera demonizira očuvanje stečenih prava, a kamoli traženje novih prava na koje imamo pravo, uvođenje rodnih studija gdje bi studenti trebali učiti o feminističkom pokretu u povijesti i kako su žene dobile pravo glasa proglašava se nacionalnom ugrozom u kojoj će se na silu dječake pretvarati u djevojčice i obrnuto. Naš odgovor na to je na činjenicama, znanosti i iskustveno utemeljenoj raspravi o tome kako patrijarhat utječe na stopu nasilja nad ženama, zašto to otežano prepoznajemo, tko i kako financira antirodne pokrete i koji su modeli borbe za očuvanje slobode i širenje prostora slobode najefikasniji, objasnila je Kekin.
#3 Politički sociolog o utjecaju na mlade kroz katoličke mreže: ‘Najčešće se bave napadima na reproduktivna prava žena i na pobačaj’
Politički sociolog Ivan Tranfić spomenuo je dugoročni društveni utjecaj na mlade kroz katoličke mreže mladih, kampove i molitvene zajednice. Naime, Tranfić se u doktoratu bavio temom antirodnih pokreta u jugoistočnoj Europi.
– To je jedan od potencijala za budućnost, za radikalizaciju nove generacije i novih naraštaja i to je nešto čemu treba pridati pažnju jer se najčešće bave napadima na reproduktivna prava žena i na pobačaj. Neki primjer od intervjua koje sam vodio, imamo situacije gdje su osobe koje mole ispred bolnica protiv pobačaja često parovi, katolici, gdje je žena imala spontani pobačaj. I umjesto da dobije adekvatnu psihološku pomoć da proživi tu traumu, obraća se svećeniku i on prepoznaje to kao priliku i poziv od Boga da se sada treba boriti protiv pobačaja i moliti. To je vrlo ozbiljno, politizacija osobnih trauma žena i parova, kazao je Tranfić.
#4 Pravobraniteljica o femicidu: ‘Sva nadležna tijela imaju misiju dosljedno provoditi ustavno načelo ravnopravnosti spolova’
Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova kazala je da je u Hrvatskoj u 2024. do sada ubijeno šest žena. Uz to evidentirano je i dva pokušaja ubojstva od strane intimnih partnera. Ljubičić je dodala da su analize Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) pokazale da situacije u kojima se žena usprotivi ulozi vrhovnog autoriteta i odluči napustiti takvu zajednicu jest glavni okidač za nasilje u obitelji i femicid.
– Hrvatska se prije 24 godine, u Ustavu, opredijelila za ravnopravnost spolova i da je na putu suvremenizacije društva i davanja jednakih prilika i jednakih mogućnosti muškarcima i žena. Mi kao neovisna institucija ukazujemo na prijeteće trendove, izazove ili opasnosti. Moramo paziti da nam je ravnopravnost općeprihvaćena tekovina suvremenog društva i da sva nadležna tijela imaju misiju dosljedno provoditi ustavno načelo ravnopravnosti spolova, pojasnila je Ljubičić.
#5 Sarnavka pojasnila što je rod: ‘Ono što oni čine svojim postupanjem je sijanje straha, rod se proglašava nekim virusom’
Sanja Sarnavka iz Zaklade Solidarna objasnila je da je jedina razlika između roda i spola u teoriji kako bi se objasnilo da time što je netko rođen kao žena ili muškarac ne označava da netko mora biti muževan ili da žena primjerice mora obožavati kuhanje.
– Ili da žene ne žele biti političarke i predsjednice uprava nekih korporacija, nego mi upisujemo, odnosno društvo upisuje određena očekivanja. Oni manipuliraju vjerom i svojom ugroženošću jer žele osvojiti moć i žele mijenjati društvene odnose i vrijednosti u društvu. U svakom slučaju što je meni bitno, budući da nema komunikacije s drugom strane jer je nemoguća zbog objektivnih okolnosti, ono što ostaje na nama je komunikacija prema javnosti i da s Rodnim studijima ili bilo čime što mi činimo nitko neće biti ugrožen. Ono što oni čine svojim postupanjem je sijanje straha, rod se proglašava nekim virusom, rod postane Sotona. To je termin koji se koristi u teoriji jer vi ako sjednete u avion i odete u Saudijsku Arabiju ili Afganistan, vi ćete vidjeti da je različito biti žena u Skandinaviji, Hrvatskoj ili Saudijskoj Arabiji i time se bavi rod. A ne time da ugrožava naše temeljne vrijednosti. Do 1945. u Hrvatskoj se smatralo da su žene preglupe da izađu na birališta i zaokruže osobu ili stranku za koju misle da ih može na pravi način zastupati. Borba protiv tog straha, komunikacija s javnosti se čini ključnom, istaknula je Sarnavka.
Kekin je na to još dodala da je povremeno izrazito frustrirajuće kada top politička tema u jednom času postane hoće li jedan studij od 20 studentica i studenata utjecati na to da Hrvatska ima više transrodne djece u populaciji. Umjesto da se priča o tome kako se odnosi prema nasilju, istaknula je, potrebno je odgovarati na pitanja hoće li Rodni studiji utjecati na to da djevojčice ili dječaci preko noći mijenjaju spol. Smatra da je takva tema koji puni javni prostor suluda.
#6 Zastupnik Domovinskog pokreta o Rodnim studijima: ‘Ne može samozvana akademska elita donositi studije i skrivati se iza neovisnosti sveučilišta’
Na okruglom stolu kluba zastupnika Domovinskog pokreta i udruge U ime obitelji pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter istaknula je da u izvješću o kršenju prava na slobodu vjeroispovijesti muškaraca okupljenih u javnoj molitvi krunice ima pravnih netočnosti. Zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Kristijan Kevešević objasnio je da se izvješće čini metodološki pogrešnim jer selektivno uzima činjenice u obzir. Docentica s Hrvatskog katoličkog sveučilišta Marijana Kompes navela je da teološki gledano duhovni autoritet muškarca je utemeljen u poslanici Efežanima, da autoritet ne podrazumijeva moć nego služenje i da molitva nije politički već duhovni događaj. Zastupnik u Hrvatskom saboru Igor Peternel komentirao je pak Rodne studije i autonomiju sveučilišta. Napomenimo da se autonomija sveučilišta jamči Ustavom, kao i sloboda znanstvenog, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva.
– Paralelno s napadima na molitelje pokušavaju uvesti studije. Dakle, Rodne studije. Opet pod krinkom navodne neovisnosti sveučilišta, što oni znaju o neovisnosti sveučilišta? Znaju li oni da neovisnost sveučilišta ne znači da se na sveučilištima može predavati što se hoće? Zna li se uopće tko je u ovoj državi izabrana vlast? Ne može samozvana akademska elita donositi studije i skrivati se iza neovisnosti sveučilišta. Neovisnost sveučilišta znači da možeš izabrati dekana, sastavnice, tajnim glasanjem bez uplitanja politike. Izabrati rektora. Profesore prema uvjetima izbora, da njihova politička pripadnost ne može biti ograničavajući faktor. Nije neovisnost sveučilišta da oni predaju i donose studije kakve hoće i da predaju što hoće. To je strategijska ovlast izabrane vlasti u svakoj demokratskoj zemlji. Zato im i tu nećemo popustiti, moramo ustrajati, rekao je Peternel.
