Fakultet elektrotehnike i računarstva danas je jedan od najtraženijih fakulteta među budućim brucošima zagrebačkog sveučilišta. Tome uvelike pridonosi uvjerenje kako su mnogi studenti FER-a traženi u struci, pa svoju prvu poslovnu ponudu zaprime još tijekom školovanja. Kako to sve zaista izgleda i kamo odlaze FER-ovci ispričala nam je mag. ing. el. Marija Dragojević, koja je diplomirala prošle godine.
Na drugoj godini FER-a Marija je odabrala smjer elektrotehnike, a potom unutra nje automatiku. Danas radi za firmu AVL-AST, te se bavi nadogradnjom softwarea za simuliranje automobila. Njezin je dojam kako se posao dosta razlikuje od onoga što se uči na fakultetu, no sada joj je lakše jer nema više opterećenje neprestanih ispita i laboratorijskih vježbi.
Kako izgleda razgovor za posao?
Kaže se kako je razgovor za prvi posao jedan od najstresnijih trenutaka u životu mladog čovjeka. Mnoge firme najprije daju test inteligencije i različite psihološke testove, a tek potom ispituju znanja i vještine potencijalnih zaposlenika. Marija je posao počela tražiti pri kraju školovanja i njeno iskustvo bilo je nešto drugačije:
-Na razgovoru su imali isprintan moj životopis i uglavnom su me pitali o stvarima koje sam u njemu napisala. Najviše ih je zanimao diplomski rad. Nakon toga su mi predložili da dva mjeseca u firmu dolazim dvaput tjedno na pola radnog vremena kako bih se upoznala s budućim kolegama.
Poslije dva mjeseca zaposlena je na puno radno vrijeme, na što je, smatra, ipak najviše utjecalo to što su nadređeni bili zadovoljni njenim radom. Njoj je pak proteklo vrijeme pomoglo da se što bolje upozna s osnovama budućeg posla.
-Ta dva mjeseca bitno su mi olakšala početak posla i mogu reći da mi se to čini kao dobar potez firme. Inače, često surađuju sa studentima i šteta što sam se tako kasno angažirala, tek na posljednjem semestru. Poželjno je naći kakvu praksu još za trajanja fakulteta, u Hrvatskoj ili vani.
Fakultet daje dobre osnove za budući posao
-Posao je skroz drukčiji od onog što sam učila na fakultetu, ali fakultet mi je ipak dao dovoljno dobre osnove da se mogu snaći na poslu. Čak mi je lakše na poslu, jer je manje naporno od rješavanja beskonačnih labosa i ispita, ali radim tek 6 mjeseci.
Opuštena atmosfera, dobre kolege i klizno radno vrijeme samo su neke od stvari koje se ovoj mladoj inženjerki sviđaju na poslu. Dodaje kako sada više cijeni vikende, a dodatni plus su financijska neovisnost i to što do sada posao nije morala nositi kući.
-Bavim se nadogradnjom softwarea za simuliranje automobila. Osim nekoliko programskih jezika, treba ponešto znati i o platformama za rad u stvarnom vremenu te o simuliranju i modeliranju sustava.
Rad u stvarnom vremenu joj je posebno zanimljiv, a što je to zapravo pokušala nam je pojednostavniti kroz nekoliko rečenica:
-Recimo da radimo na kontroleru za neki dio auta. Obično ga nije pametno ispitati tako da ga se odmah spoji u auto, nego je puno bolje imati simulator automobila koji simulaciju vrti u stvarnom vremenu (sekunda simulacije je isto što i stvarna sekunda). Spojiš taj svoj kontroler na real time računalo na kojoj se vrti simulacija i snimaš signale koje daje kontroler, a kao povratnu vezu kontroler uzima rezultate simulacije i onda lijepo možeš provjeriti je li tvoj algoritam upravljanja ispravan bez da fizički potencijalno uništiš neki vitalan dio auta.
Misli danas za bolje sutra
Posao u struci Marija je brzo pronašla, međutim kaže kako je za elektrotehničare teško pronaći dobro plaćen posao u struci. Za njihove kolege računarce situacija je ističe nešto bolja, zbog čega mnogi elektrotehničari uzimaju računarske poslove. Kako se oni sastoje uglavnom od programiranja stariji kolege često napominju kako bi bilo dobro da još za studiranja studenti svoje slobodno vrijeme iskoriste za što bolje upoznavanje različitih programskih jezika, jer će im to poslije pomoći u konkurentnosti na tržištu.