Sa završenim tehničkim fakultetom najlakše do posla u Hrvatskoj
Odluka o tome što studirati jedna je od najvažnijih u životu, stoga valja dobro razmisliti prije nego ju donesete. Osim preferencija, aspekt koji treba uključiti prilikom odlučivanja je i mogućnost zaposlenja nakon studija. Trenutno je prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 313 tisuća nezaposlenih, od čega ih je s diplomom s više ili visoke škole 11,8 posto, odnosno nešto gotovo 38 tisuća. Među diplomantima najlakše do posla dolaze programeri i arhitekti.
Obzirom na crne brojke na hrvatskom tržištu rada, osim vlastitih preferencija, prilikom odabira fakulteta bi valjalo obratiti pozornost i na taj aspekt. Trenutno u Hrvatskoj prema HZZ-u posao nema 313 tisuća ljudi, od čega njih gotovo 38 tisuća s višom ili visokom stručnom spremom, odnosno 11,8 posto.
Najlakše do posla programeri, prodajni predstavnici i arhitekti
Najviše je na burzi prvostupnika ekonomista, komercijalista, odgojitelja predškolske djece, učitelja razredne nastave i upravnih pravnika. Kada je riječ o onima s četverogodišnjom diplomom po starom programu ili petogodišnjom po novom, najviše je ponovno ekonomista, zatim pravnika, profesora hrvatskog jezika i novinara.
Ako ne želite postati samo jedan broj u crnim statističkim pokazateljima, dobro bi bilo razmisliti o ovim podacima prije odabira fakulteta.
Mlade osobe bez radnog iskustva u svakom slučaju teško pronalaze posao, no nešto veće izglede imaju oni koji se kandidiraju za radna mjesta programera, prodajnih predstavnika i arhitekata, kažu s portala MojPosao za Jutarnji List.
– Naime, prema analizi oglasa objavljenih na našem portalu, to su tijekom ove godine najtraženija zanimanja za osobe s visokom stručnom spremom. Kada pogledamo djelatnosti u kojima su bolji izgledi za brže dobivanje posla, to su prodaja, IT i telekomunikacije te, ekonomija, financije i računovodstvo, govori Marko Oltean, voditelj prodaje i odnosa s klijentima portala MojPosao za spomenuti izvor.
Najbolju stopu zapošljavanja imaju biolozi i kemičari, programeri vodeći po prosječnim plaćama
Ekonomisti s višom i visokom školom istovremeno su najzastupljeniji na burzi, ali su i najtraženiji među poslodavcima. Najbolju stopu zapošljavanja kada je riječ o više ili visoko obrazovanom kadru prema podacima HZZ-a imaju biolozi i kemičari, a slijede ih farmaceuti.
Nešto lakše od ostalih ‘fakultetlija’ do posla dolaze i učitelji, profesori engleskog jezika, više medicinske sestre, liječnici opće medicine te elektrotehničari, informatičari i geografi.
Prema podacima servisa MojaPlaća.hr prosječna neto plaća među najtraženijim zanimanjima idu ovakvim redoslijedom, programer 7007 kuna, arhitekt 6137, a prodajni predstavnik 5524 kune.
Farmaceuti najplaćeniji
U 2012. godini farmacija je bila najplaćenije zanimanje, a djelatnici u ovoj branši su zarađivali 36 posto više od prosječne plaće u Lijepoj našoj. Zaposlenici u informacijskim tehnologijama imali su 28 posto veće plaće iznad prosjeka, dok je u telekomunikacijama plaća 25 posto veća od prosječne.
– S obzirom na brzinu tehnološkog napretka, život i rad bez računala gotovo je nazamisliv. Sukladno tome sve djelatnosti prilagođavaju se novim uvjetima te se iz toga razloga traži velik broj stručnjaka s područja informacijskih tehnologija.
S druge strane, zanimanja iz kategorije prodaja uvijek su popularna, bez obzira na to o kojoj se stručnoj spremi radi jer pokrivaju širok spektar radnih mjesta. Osim toga sektor trgovine u Hrvatskoj je tradicionalno najjači gospodarski sektor, govori Oltean za Jutarnji List.
Društvenjaci imaju lošiji imidž od tehničara
Prilikom zapošljavanja dosta toga ovisi o tome, kakav je subjektivni stav poslodavca o fakultetu s kojeg dolazi eventualni zaposlenik.
Podaci portala MojPosao ukazuju da 53 posto poslodavaca smatra da dobre kadrove daju fakulteti tehničkih znanosti.
Njih trećina smatra da dobri zaposlenici dolaze s društvenih fakulteta. dok 29 posto poslodavaca kao dobre vidi djelatnike s diplomom s fakulteta prirodnih znanosti.
Petina pak poslodavaca smatra da loše kadrove daju fakulteti društvenih znanosti.
