Sakoman: Anketa o mjesečnim izdatcima mladih za alkohol pokazuje utjecaj krize
Trećina mladih u Hrvatskoj mjesečni džeparac uopće ne troši na kupovinu alkohola, pokazala je anketa provedena na srednja.hr. Iako Hrvatska zauzima visoko treće mjesto od 36 zemalja po neumjerenoj konzumaciji alkohola među mladima, prema podatcima European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs (ESPAD), trećina mladih u mjesec dana ne izdvoji niti kune za kupovinu alkohola. Rezultate ankete komentirao je i dr. Slavko Sakoman.
srednja.hr
Rezultati ankete koju je riješilo 1550 mladih pokazali su da ih trećina u Hrvatskoj mjesečno ne potroši niti kune za kupovinu alkohola, iako se prema podatcima ESPAD-a, organizacije koja u četverogodišnjim razmacima na reprezentativnom uzorku istražuje navike mladih u kontekstu različitih poroka, Hrvatska nalazi na trećem mjestu od 36 zemalja po neumjerenoj konzumaciji alkohola, a te je neočekivane rezultate komentirao za srednja.hr dr. Slavko Sakoman.
‘Percepcija je da svi mladi piju’
U anketi za srednja.hr izjasnilo se 1550 mladih o svojim mjesečnim izdatcima a kupovinu alkoholni pića. Rezultati ankete su pokazali da najviše mladih, njih 35,68 posto, mjesečno ne potroši niti kunu za kupovinu alkohola, dok gotovo trećina, njih 28,06 posto za alkohol izdvaja do sto kuna mjesečno. Nešto više novaca, od 100 do 300 kuna mjesečno izdvaja 18,45 posto mladih, a najmanja skupina, točnije 10,52 posto mladih mjesečno troši više od 500 kuna za alkoholna pića. Dr. Slavko Sakoman kaže kako je naša percepcija takva da svi mladi piju, što nije tako, jer ne piju svi i nikada nisu pili svi mladi. No, rezultati ankete ne znače da više od trećine mladih uopće ne pije, nego da na alkohol ne troše novac jer se snalaze na različite načine.
– Ne treba zaboraviti na kućne tulume, gdje se pije alkohol koji roditelji imaju kod kuće, pa ne traže novac za kupovinu. Primjetna je i manja potrošnja novca za alkohol i zbog recesije i pada standarda, ljudi se prisiljeni racionalizirati mjesečnu potrošnju na izlaske komentira dr. Sakoman i dodaje kako se trend osjeti kako kod izlazaka odraslih, tako i kod mladih, a vidljiv je i kod konzumacije droga.
Na prodaju alkohola maloljetnicima ne utječe toliko kontrola, koliko je uočljivija u kupovini droga, pa to nije relevantan faktor, smatra dr. Sakoman, ali uz lakoću kupovine i dostupnost, važnu ulogu ima marketing i pivska industrija, naglašava. Dr. Sakoman upozorava kako je u razdoblju ekonomske krize porasla konzumacija sintetičkih kanabinoida, koji se prodaju kao osvježivači zraka, a može ih se kupiti i po tri puta nižoj cijeni nego marihuanu.
vancouversun.com
Forsirano se pije da se uštedi
Da je ekonomski faktor vrlo bitan u navikama ispijanja alkohola kod mladih slaže se i Siniša Brlas, psiholog Zavoda za javno zdravstvo Sveti Rok u Virovitičko-podravskoj županiji, koji se bavi prevencijom i izvanbolničkim liječenjem ovisnosti sa zaštitom mentalnog zdravlja, koji kaže da su financijske mogućnosti mladih odraz materijalnog statusa njihovih roditelja koji uglavnom financiraju njihove izlaske, a po ovome pitanju u Hrvatskoj situacija i nije najbolja.
– Mladi prilikom svojih izlazaka sve više pribjegavaju ‘jeftinijim’ oblicima konzumacije alkohola, što najčešće uključuje donošenje alkohola od kuće, što je za njih uglavnom besplatno i forsirano pijenje, često još kod kuće, obično u grupama vršnjaka, s namjerom da se u kratkom vremenskom roku popije više alkoholnih pića, uglavnom neposredno prije izlazaka. Ovakve navike pijenja u svijetu su trend i poznate su pod engleskim nazivom ‘binge drinking’, komentira Brlas.
Ovaj oblik pijenja, objašnjava Brlas, uključuje pijenje prosječno pet ili više pića kod dječaka odnosno četiri ili više pića kod djevojaka, naravno u istoj jedinici vremena, a posljedica je to da se mladi u vrlo kratkom roku kontaminiraju alkoholom, tako da kad izađu među vršnjake više nemaju potrebu piti jer su postigli željeno djelovanje alkohola prethodnim pijenjem. Zbog toga, smatra Brlas, prilikom izlazaka ne troše novac na alkohol, ali su ipak pod njegovim utjecajem.
