Sanjin Marion: Nema jamstva MZOS-a da se financiranje mladih znanstvenika neće smanjiti
Obrazovanje je opet u središtu pozornosti javnosti, ali opet radi negativnih, a ne pozitivnih trendova. Prema prijedlogu Vladinog proračuna za 2016. godinu koji se trenutačno nalazi u saborskoj raspravi jedan od najvećih gubitnika je znanost i obrazovanje. Brojni su nezadovoljni prijedlogom, a među njima je i Sanjin Marion, predsjednik Upravnog odbora Mreže mladih znanstvenika s kojim smo razgovarali detaljnije o prijedlogu proračuna.
Sanjin Marion | Privatna arhiva
Mreža mladih znanstvenika ili skraćeno MLAZ je nevladina i neprofitna udruga koja djeluje na ostvarivanju ciljeva unapređenja, razvoja i promicanja zajednice mladih znanstvenika i njezine uloge u društvu. Sanjin Marion trenutačno obnaša poziciju Predsjednika Upravnog odbora te je član Upravnog odbora Eurodoca (odbora European council of doctoral candidates and junior researchers). Zaposlenik je Instituta za fiziku kao znanstveni novak te se bavi biofizikom.
U intervjuu za srednja.hr istaknuo je kako od prijedloga proračuna pokušavaju stupiti u kontakt s MZOS-om kako bi dobili službene informacije i jamstvo da se financije za mlade znanstvenike neće smanjivati, ali do danas nisu uspjeli dobiti odgovor.
Prema prijedlogu proračuna stavka A622002 ‘Program usavršavanja znanstvenih novaka’ smanjen je sa 2015. godine sa 212.718.395 milijuna kuna na 48.571.203. milijuna kuna. Imate li saznanja da je stavka prebačena negdje drugdje u proračunu?
Razgovarali smo na tu temu s resornim ministarstvom prije nekoliko dana. Na spomen te stavke, koja je doista umanjena za 160 milijuna kuna, resorno ministarstvo nam je odgovorilo da su ti novci prebačeni na stavke za plaće pri Sveučilištima. No, uvidom u te stavke došli smo do opravdane sumnje da u proračunu nedostaje oko 40 milijuna kuna za plaće mladih znanstvenika koji su trenutno zaposleni u sustavu. No, kako je proračun izrazito netransparentan nije moguće jednoznačno utvrditi gdje su ta sredstva prebačena, budući da su na nekim Sveučilištima iznosi za plaće smanjivani, a na nekima povećavani s obzirom na prethodnu godinu. Na naš upit da ne možemo u drugim proračunskim stavkama pronaći puni iznos od 160 milijuna kuna, već da nedostaje oko 40 milijuna, dobili smo samo obećanje da će nam to razjasniti tijekom istog dana. Od tada su prošla četiri dana, a od Ministarstva nismo dobili nikakve službene informacije, unatoč pokušajima da stupimo u kontakt. Problema ne bi bilo kada bi Ministarstvo dalo jasno jamstvo da su financije za mlade znanstvenike predviđene njihovim proračunom, što nisu učinili.
Koje su optimistične procjene ako je stavka tek djelomično nestala, a pesimistične ako je iznos smanjen za više od 160 milijuna kuna?
Ono što treba uzeti u obzir je da je uglavnom riječ o doktorandima i poslijedoktorandima zaposlenima na Sveučilištima, koji su ključni kadar za održavanje nastave, od vježbi pa nadalje. Pesimističnu procjenu ne možemo ni zamisliti budući da bi to značilo potpuni kolaps sustava visokoškolske nastave te skoro dvije tisuće ljudi na ulici. Naša pretpostavka je da je ipak riječ o “optimističnoj procjeni” te da je u planu prestanak daljnjeg zapošljavanja te postepeno smanjenje mladih znanstvenika u sustavu radi mjera štednje. Ako to stavimo u kontekst da imamo ozbiljnih problema sa starenjem akademske zajednice te preopterećenjem mladih znanstvenika nastavom, problem postaje dublji. Tim više što ti mladi doktori znanosti nemaju mogućnosti zaposlenja u gospodarstvu. Kao Udruga već godinama upozoravamo resorno ministarstvo i druge dionike sustava da je nužno uspostaviti poticajne mjere za zapošljavanje doktora znanosti u privatnom i javnom sektoru te napraviti reformu doktorskog obrazovanja tako da uključuje stjecanje vještina prenosivih u privatni sektor, sukladno preporukama Europske komisije.
Zašto je bitno ulagati u program usavršavanja znanstvenih novaka, što se kroz program radi i koliko je to važno za industriju?
Ta stavka, program usavršavanja znanstvenih novaka, prije svega omogućuje stabilno održavanje visokoškolske nastave i znanosti putem financiranja plaća asistenata i viših asistenata, tj. doktoranda i poslijedoktoranada. Temeljna kompetencija doktora znanosti je sposobnost samostalnog prepoznavanja problema te njegovog rješavanja. Tu nije nužno riječ samo o problemu vezanom uz razvoj neke inovacije, već i u širem kontekstu kroz unošenje inovacija u društvene procese. Time se doprinosi konkurentnosti gospodarstva. Stoga je i Europska unija promovira taj koncept kroz programe tzv. “Inovacijske unije”. Hrvatska stvarnost je takva da imamo neiskorišten ljudski potencijal za podizanje konkurentnosti gospodarstva kojeg godinama zanemarujemo, a u konačnici ga rješavamo poticajima tim mladim ljudima za odlazak iz države.
Koji su dojmovi mladih znanstvenika okupljenih u MLAZ-u na dio proračuna koji se odnosi na obrazovanje? Koje su pozitivne, a koje negativne stavke?
Svi smo svjesni da je obrazovanje temelj zdravog gospodarstva i zdravog društva. Ovaj prijedlog proračuna je još samo jedan u nizu mjera koje umjesto da povećavaju izdvajanja za obrazovanje, ih smanjuju. Položaj učitelja i nastavnika se sustavno degradira, a riječ je o ljudima koji rade posao s najviše odgovornosti u državi. Smatramo da je prvi prioritet povećanje izdvajanja za obrazovanje, počevši od osnovnoškolskog i srednjoškolskog. Također smatramo da je sramotno da učitelji i nastavnici imaju plaće koje su niže od prosjeka te da se udara na stavke povezane s kvalitetom obrazovanja. Trenutno ne vidimo pozitivnih stavki u proračunu kakav je predložen budući da on sustavno degradira kvalitetu obrazovanja te položaj prosvjetnih radnika u društvu.
Smanjena je i stavka Programa međunarodne mobilnosti za istraživače – NEWFELPRO. Riječ je o programu koji većinom koriste mladi istraživači. Koliko on znači za njih i zašto je on bitan za hrvatsku znanost?
U pojedinim granama znanosti, prvenstveno STEM području, međunarodno iskustvo omogućuje uvid u trenutno aktualne tematike svjetske znanosti. Također, omogućuje znanstvenicima da se upoznaju s dobrim inozemnim praksama, te da ih povratkom u hrvatsku pokušaju prenijeti i na naše društvo. Često je barem jedna godina usavršavanja u inozemstvu preduvjet za stalno zaposlenje u Hrvatskoj. Programi poput NEWFELPRO-a su jedan od glavnih pokretača razmjene, no NEWFELPRO je godinama podfinanciran te ne može pružiti prilike za usavršavanje svima kojima to treba, od mladih pa do starih.
