Dok se ministrica hvali uspjesima Škole za život, dio učenika još nema ni udžbenike ni radne bilježnice
Iako je krenulo već i drugo polugodište, učenici srpske nacionalne manjine koji se školuju na materinjem jeziku i dalje nemaju udžbenike. Dragan Crnogorac, otac učenika OŠ “Nikola Andrić” u Vukovaru, uputio je otvoreno pismo premijeru i ministrici Blaženki Divjak u kojem kaže da su njegov sin i razredni kolege gradivo prisiljeni učiti iz bilježnica. Iz ministarstva objašnjavaju da su udžebnici katastofalno prevedeni te tvrde da ‘proces odobravanja zahtijeva stručnost, vrijeme i izniman angažman, kako bi učenici dobili što kvalitetnije udžbenike što i jest jedini i krajnji cilj Ministarstva znanosti i obrazovanja’. No povjerenstva za procenu udžbenika imenovali su tek mjesec i pol nakon što je počela školska godina u kojoj učenicima trebaju knjige!
Blaženka Divjak | Screenshot: RTL televizija
– Uvaženi, znate li da đaci u Republici Hrvatskoj od početka školske godine nemaju udžbenike za nastavu ili vas to nije briga jer se radi o Srbima?, pitao je premijera Andreja Plenkovića i resornu ministricu Blaženku Divjak Dragan Crnogorac.
Otac učenika petog razreda Osnovne škole “Nikola Andrić” u Vukovaru uputio je otvoreno pismo koje su objavile nezavisne.com, a u kojem ističe kako učenici srpske nacionalne manjine koji se školuju na materinjem jeziku i dalje nemaju udžbenike.
– Budući da smo preuzeli predsjedanje Vijećem EU, neka cijela Europa zna kakva je situacija u Hrvatskoj, napisao je u uvodu.
‘Žalosno i ponižavajuće’
Situaciju je opisao s četiri riječi: ‘sramota, užas, žalosno, ponižavajuće’.
– Kao što svi znamo počelo je i drugo polugodište i moje dijete, kao i ostali učenici njegovog razreda, do dan danas nemaju udžbenike za školu. Učenici su koji pohađaju manjinski model nastave na srpskom jeziku i pismu po modelu A. U stvari imaju samo udžbenik i radne bilježnice za hrvatski jezik i književnost, srpski jezik i književnost i engleski jezik, napisao je zgroženi otac.
Potom je nabrojao koji sve udžbenici nedostaju djeci srpske nacionalne manjine:
-udžbenik za geografiju
-udžbenik za povijest
-udžbenik za glazbenu kulturu
-udžbenik za likovnu kulturu
-udžbenik za prirodu
-udžbenik za matematiku
-udžbenik za informatiku
-udžbenik za tehničku kulturu
‘Bitno da se hvali tzv. kurikularna reforma’
Naglasio je kako, osim udžbenika, učenici nemaju ni radne bilježnice, dok se u isto vrijeme hvali reforma Blaženke Divjak.
– Smatram da je ovo apsolutno prešlo svaku granicu. U javnost iznose sve lijepe stvari vezane za tzv. kurikularnu reformu i kako đaci imaju besplatne udžbenike, kako su Vlada i ministarstvo sve platili i tako dalje, dok naša djeca od početka školske godine sve pišu u bilježnice, i iz njih uče, ili uz pomoć nastavnika dobiju kopirane listiće iz nekih radnih bilježnica, kaže Crnogorac.
ustvrdio je kako u stvari nikada nije bilo gore.
– Mi se prvo na neki način opet moramo zahvaliti nastavnicima i učiteljima što pomažu našoj djeci i zato smo ih podržali u njihovom štrajku, ali za nas i našu djecu nažalost nema tko štrajkati. Nama jedino preostaje da se nadamo da će nam pomoći mediji, napisao je otac.
Budući da u Hrvatskoj nema pomoći, pomoć će zatražiti i u Srbiji.
– I da se razumijemo, ne tražimo nikakvu milostinju ili nešto što nemaju druga djeca, učenici u Hrvatskoj, već samo ne želimo da nas se diskriminira ni po jednoj osnovi. Želimo da nam netko omogući da kupimo udžbenike za našu djecu samo kako bi mogli normalno pohađati nastavu, zaključio je Crnogorac.
MZO: Mi samo koordiniramo
Iz Ministarstva na naš upit odgovaraju kako oni samo koordiniraju cjelokupan proces te napominju kako ‘isti ovisi o interesu i brzini članova povjerenstava za prosudbu i nakladnika’.
– Pravilnikom o udžbeničkom standardu te članovima stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i drugih obrazovnih materijala definiran je sastav stručnog povjerenstva za prosudbu u kojem za udžbenike na jeziku i pismu nacionalne manjine u povjerenstvo moraju biti imenovani stručnjaci iz određenog područja ili nastavnog predmeta i metodičari koji poznaju jezik i pismo nacionalne manjine te učitelji ili nastavnici određenoga nastavnog predmeta na jeziku i pismu nacionalne manjine, a koji nisu rodbinski ili poslovno povezani s autorom odnosno podnositeljem Zahtjeva za odobrenje udžbenika (nakladnikom).
Kako je sužen broj stručnjaka koji udovoljavaju ovim kriterijima te mogu biti članovima stručnog povjerenstva za procjenu udžbenika, Ministarstvo znanosti i obrazovanja uložilo je golemi napor kako bi se što je moguće prije imenovala stručna povjerenstva koja bi prosudila udžbenike, objašnjavaju u ministarstvu.
Povjerenstva imenovali tek mjesec i pol dana nakon početka školske godine u kojoj djeci trebaju udžbenici!
Pravdaju se kako je ministrica tako 15. listopada 2019. godine ‘imenovala prva stručna povjerenstva za prosudbu udžbenika na jeziku i pismu nacionalnih manjina za koje smo zaprimili zahtjeve’, dakle, tek mjesec i pol dana nakon početka školske godine u kojoj djeci trebaju udžbenici.
– Za udžbenike za koje smo tek primili zahtjeve za odobrenje, imenovanja su u tijeku, kažu.
Dodaju kako su udžbenici poslani stručnim povjerenstvima, a nakon njihove prosudbe nakladnicima su dostavljena pojedinačna mišljenja članova stručnih povjerenstava.
Katastrofalno prevedeni udžbenici, samo je jedan prihvaćen u originalnom obliku
– Samo je jedan udžbenik prihvaćen u obliku u kojem je dostavljen Ministarstvu. Detaljne primjedbe članova stručnih povjerenstava odnose se na jezične i pravopisne pogreške te su ih nakladnici dužni ispraviti te dostaviti dorađene udžbenike koji se potom ponovo šalju stručnim povjerenstvima na prosudbu.
Naveli su nam i nekoliko primjera pogreški iz udžbenika:
– „Децимални бројчани систем“- pravilno bi bilo „Декадни бројни систем“
– IP adresa je napisana na ćirilici (ИП адреса)- u literaturi obično pišu „IP адреса“
– Уджбеник, a potrebno je da piše Уџбеник
– „Novu je prestonicu…“ treba „Novu prestonicu je…“
– „lekari“ umjesto „lečnici“
MZO: ‘Želimo da učenici dobiju što kvalitetnije udžbenike’. Ali kad?!
Dodaju da su povjerenstva imenovana u listopadu dijelom završila prosudbu udžbenika, a dio će ih završiti s radom ovih dana.
– Proces odobravanja zahtijeva od članova stručnih povjerenstava stručnost, vrijeme i izniman angažman, kako bi učenici dobili što kvalitetnije udžbenike što i jest jedini i krajnji cilj Ministarstva znanosti i obrazovanja, tvrde sa Svetica.
Pojašnjavaju kako su po objavi Kataloga odobrenih udžbenika za šk. god. 2019./2020. u osnovnim i srednjima školama, učitelji i nastavnici pristupili su odabiru udžbenika te je Ministarstvo 1. srpnja 2019. godine objavilo Konačne rezultate odabira udžbenika iz Kataloga odobrenih udžbenika za šk. god. 2019./2020. u osnovnim i srednjima školama.
– Tek nakon ovih koraka, nakladnici koji prevode udžbenike za nacionalne manjine mogli su pristupiti izradi tih udžbenika, kažu iz Ministarstva.
Ipak nije bilo vremena za sve!
Podsjetimo, prošle su školske godine mnogi upozoravali kako se udžbenici neće stići napraviti na vrijeme, no ministarstvo je tada tvrdilo drugačije.
Sad pojašnjavaju da ipak nije bilo vremena.
– U rujnu je objavljen Javni poziv za podnošenje prijave za odobravanje korištenja udžbenika u školi i uvrštavanje udžbenika u Katalog odobrenih udžbenika za šk. god. 2020./2021. te su nakladnici poslali Zahtjeve za odobravanje udžbenika, za ukupno 18 udžbenika (13 za srpsku nacionalnu manjinu i 5 za talijansku nacionalnu manjinu), kažu iz ministarstva.
Ističu da se procedura objave Javnoga poziva, podnošenja Zahtjeva za odobrenje te rad povjerenstava za prosudbu udžbenika odvija isključivo prema važećim zakonskim propisima.
No, djeca su i dalje bez udžbenika.
