Pretraga

Ovo se neće svidjeti vjerskim vođama: Hrvatice rađaju prvo dijete prije ulaska u brak

A- A+

Državni zavod za statistiku i Hrvatski zavod za javno zdravstvo, objavili su izvješća prema kojima su Hrvatice tijekom 2017. godine, rađale s prosječno 28 godina, odnosno mlađe nego što je prosjek u Europskoj uniji. No, ono što se vjerskim vođama, u zemlji u kojoj je po popisu iz 2011. živjelo preko 92% vjernika (86.28% katolika) svakako neće svidjeti, podatak je da su u istoj godini žene u Hrvatskoj stupale u brak u prosjeku s 28 godina i šest mjeseci. Dakle šest mjeseci nakon rađanja prvog djeteta.

foto: Jonathan Borba (Unsplash)

U EU je 2017. godine rođeno nešto više od 5 milijuna djece, a prosječna dob u kojoj žene rađaju prvo dijete je 29,1 godina. Najmlađe prvo dijete u prosjeku rađaju Bugarkinje s 26, a najstarije su Talijanke s prosječno 31 godinom starosti.

Lani rođeno 700 djece više nego u 2017.

Izdvojeni članak

Prosječna dob za odlazak pred oltar i ostalo što ste željeli znati o brakovima u Hrvatskoj

U Hrvatskoj najviše žena rađa u dobi od 30 do 34 godine, na godišnjoj razini najveći je broj onih koje rađaju prvi put, no s godinama raste i broj visokoobrazovanih majki, pokazala su statistička izvješća Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prenosi Jutarnji list.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u Hrvatskoj je 2018. godine broj živorođene djece bio 37.277.

Iako je to za 700 djece više nego prethodne godine, broj novorođenčadi u 2018. još uvijek je manji od broja djece rođene u brojnim godinama prije toga.

Dvjema petinama majki koje su rodile u 2018., to je bio prvi porod, dok je njih 20%, u protekloj godini rodilo treće dijete.

Unazad nekoliko godina, najviše je žena rodilo u dobi 30 i 34 godine, a njihov postotak se u 2018., kao i u godinama ranije, kreće oko 34 posto. Nakon njih slijede žene od 25-29 godina.

– Sve kasnije zasnivanje obitelji povezano je sa socijalno-ekonomskim prilikama mladih koji sve u kasnijoj dobi imaju mogućnost zapošljavanja i rješavanja stambenog pitanja, navodi se u izvješću HZJZ-a koje prenosi Jutarnji list.

S druge strane, sve je manje adolescentica i mlađih punoljetnica koje rađaju.

Raste i broj visokoobrazovanih majki

Izdvojeni članak

Playlista za svadbe: Ako si iz Hrvatske ove ćeš pjesme čuti na svakom piru

Od 2014. odnosno otkada postoje takva mjerenja, svake godine raste broj visokoobrazovanih majki, otkrivaju podaci Državnog zavoda za statistiku.

Oko 10 tisuća žena koje su rodile u 2017., imale su završen petogodišnji fakultet.

Najveći pak broj majki od 2014. do 2017. godine, postigle su obrazovanje u četverogodišnjim tehničkim i srodnim strukovnim školama te godišnje čine 30 posto svih žena koje rode.

U Hrvatskoj se već dva desetljeća rađa više muške nego ženske djece. S manjim izmjenama u postotku, u Hrvatskoj se godišnje rađa 51 posto muških i 49 posto ženskih beba.

Raste i broj pobačaja, a lani je 50 maloljetnica prekinulo trudnoću

Broj  pobačaja i prekida trudnoće u 2018. godini u Hrvatskoj iznosio je nešto više od 7 tisuća. To je za oko 1000 pobačaja više nego u 2017., čime je prekinut niz od šest uzastopnih godina u kojima se smanjivao broj pobačaja.

Od te brojke, nešto iznad trećine (2.558) njih, legalno su inducirani (izazvani) pobačaji, što je više nego godinu ranije. To su dakle oni pobačaji kada žena može legalno izvršiti pobačaj bez dozvole povjerenstva, ukoliko se radi o trudnoći koja traje do 10 tjedana.

Izdvojeni članak

[VIJEST U BROJCI] Evo koliko tinejdžerica u Hrvatskoj zatrudni, a koliko ih pobaci

Ostali pobačaji odnose se na ostale abnormalne produkte začeća (37 posto), spontane pobačaje (18 posto), izvanmateričnu trudnoću (7 posto) i drugo.

Premda je broj legalno induciranih pobačaja lani veći za oko 150 u odnosu na 2017., broj takvih pobačaja u Hrvatskoj zadnjih 15-ak godina je u padu. Od 2002. godine, kada ih je bilo 6191 smanjuje se za otprilike 500 po godini, pri čemu je samo 2011. bila izuzetak. Najveći broj induciranih pobačaja bio je kod žena s prebivalištem u Gradu Zagrebu, njih 317, zatim u Primorsko-goranskoj te Istarskoj županiji.

Gotovo polovina žena koje su napravile inducirani pobačaj tijekom prošle godine, bile su u dobi između 30 i 39 godina, dok je 36 posto njih bilo u dobi od 20 do 29 godina.

Tijekom 2018. godine zabilježeno je i 50 legalno induciranih pobačaja u maloljetnica, što čini dva posto legalno induciranih pobačaja. U mladih djevojaka od navršenih 18 do 20 godina evidentirano je još 114 takvih pobačaja što zajedno čini 6,4 posto.