Dok se svi pitaju zašto nema sapuna po školama, donosimo koliko koja županija dobiva za njihovo održavanje
Pojava koronavirusa dovela je do zapanjujućeg otkrića – u hrvatskim školama ne postoji (dovoljno) sapuna i toaletnog papira. Takvo stanje začudilo je i ministricu Divjak koja je rekla kako škole za potrebe održavanja dobivaju više od milijardu i tristo milijuna kuna godišnje. Taj novac, naime, propisan je odlukom Vlade. Naime, za tekuće i investicijsko održavanje svaka osnovna škola trebala bi dobiti po učeniku 62,00 kune, po razrednom odjelu 1.032,77 kuna, a po školskoj zgradi 7.564,08 kuna godišnje. Srednje škole trebale bi dobivati još i više. No iz županija nam govore kako taj novac ni približno nije dovoljan.
Tehnička škola Kutina | fotografija čitateljice
Vlada je, kao i svake, krajem prošle godine donijela dvije odluke koje se tiču financiranja škola – jednu za osnovne, a drugu za srednje škole i učeničke domove.
Odlukama o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje bilančnih prava za financiranje minimalnog financijskog standarda javnih potreba definira se koliko je novca potrebno uložiti u opremanje škola.
Osnivači škola – županije i gradovi – taj novac ‘ubiru’ iz dodatka poreza na dohodak. Tako to izgleda na papiru. U stvarnosti taj novac dolazi iz Državnog proračuna, u koji se porezi i uplaćuju, a novac se županijama isplaćuje prema odlukama Vlade.
62 kune po učeniku
Propisano je tako kako je za rashode za tekuće i investicijsko održavanje osnovnih škola potrebno izdvojiti po učeniku 62,00 kune, po razrednom odjelu 1.032,77 kuna, a po školskoj zgradi 7.564,08 kuna.
Taj iznos trebao bi biti dostatan za tri potkategorije: materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje, intelektualne i osobne usluge te usluge tekućeg i investicijskog održavanja.
Gledano po županijama, to izgleda ovako (stupac br. 2):
Gledano po gradovima, novac je raspoređen na sljedeći način (stupac br. 2):
Srednjim školama još i više
Srednje škole za svoje poslovanje trebale bi od osnivača dobiti još veći novac. Naime, propisano je kako po učeniku dobivaju 64,74 kune, po razrednom odjelu 1.246,62 kuna, a po školskoj zgradi 11.553,76 kuna godišnje. Učenički domovi po učeniku dobivaju 492,23 kuna godišnje.
Budući da su osnivači srednjih škola isključivo županije, lista izgleda ovako (stupac 2):
Uz to, kako je vidljivo u tablicama, propisan je i dodatni iznos koji bi škole trebale dobiti za nabavku dugoročne imovine.
– Županije, Grad Zagreb i gradovi dužni su donijeti vlastite odluke o kriterijima, mjerilima i načinu financiranja decentraliziranih funkcija osnovnog školstva za tekuću godinu u okvirima bilanciranih prava-sredstava i po namjenama utvrđenim ovim odlukama o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje bilančnih prava za financiranje minimalnog financijskog standarda javnih potreba osnovnog i srednjeg školstva, napominju iz Ministarstva.
Ističu i kako su im županije, Grad Zagreb i gradovi dužni dostavljati izvješća za razdoblje siječanj -prosinac prethodne godine na propisanom obrascu.
Poslali su nam i detaljno objašnjenje:
Ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.
Županije: Taj novac nije dovoljan
O sustavu ovakvog načina financiranja razgovorali smo i s predstavncima nekoliko županija koji kažu kako ovakav sustav ponekad ni približno nije dovoljan.
Naime, u tekuća sredstva ubrajaju se troškovi prijevoza učenika, nabava higijenskih potrepština, održavanje vatrogasnih aparata, troškovi režija, ali i mnogi drugi troškovi.
– Nerijetko se događa da spomenuta decentralizira sredstva nisu dostatna (npr. u slučaju jakih zima kad iznimno narastu troškovi grijanja), ali u takvim situacijama Zagrebačka županija vlastitim sredstvima osigurava potrebe škola, ističe pročelnica Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, šport i tehničku kulturu Zagrebačke županije Mirela Katalenac.
Oktriva kako decentralizirane funkcije za materijalne i financijske rashode, te rashode za tekuće i investicijsko održavanje osnovnih i srednjih škola Zagrebačke županije iznosi više od 52 milijuna kuna.
– Kao osnivač, Zagrebačka županija svojim školama doznačuje financijska sredstva, koje škole samostalno raspoređuju sukladno svojim potrebama. Tako je i s higijenskim potrepštinama. Županija vodi brigu da škole dobiju financijska sredstva, ali škole same nabavljaju higijenske potrepštine te vode brigu o primjeni higijenskog standarda, napominje Katalenac.
‘Djeca se povremeno i igraju papirom i sapunom’
Istaknula je i kako se, prema informacijama iz škola, susreću sa situacijom da se djeca povremeno igraju sa sapunom i papirom, a apeli nastavnika nisu dovoljni već se ‘svi moramo uključiti’.
U Zadarskoj županiji također veći dio tog novca odlazi na prijevoz, no kažu da im je dovoljan.
– Iako najveći dio sredstava dodijeljen školama sukladno Odluci o decentraliziranim sredstvima Vlade RH, odlazi za prijevoz učenika, pa za ostale materijalne troškove ostaje manji dio sredstava, nismo do sada imali problem u zatvaranju financijske godine. Stoga ne možemo govoriti da sredstva nedostaju. Na samoj je školi da osigura materijalne uvjete svim učenicima i nastavnicima, a sam način nabavljanja potrebnih sredstava za čišćenje i održavanje, te ostalih materijalnih rashoda u nadležnosti je škole, napominju iz Zadarske županije.
Grad Zagreb: Sredstva su se drastično smanjila, a cijene porasle
Iz Grada Zagreba kažu kakosu decentralizirana sredstva za osnovne i
srednje škole iz kojih se, među ostalima, financira i nabava higijenskih potrepština, 2010. godine iznosila 1.616.406.198,00 kn, a 2019. godine 1.349.480.420,00 kn.
– To znači da su navedena sredstva u deset godina smanjena za ukupno 266.925.778,00 kuna, iako su cijene i troškovi u navedenom razdoblju nesumnjivo porasli, napominje pročelnik Ivica Lovrić.
Lani je, tvrdi, Gradu dodijeljeno 37.194.395,00 kn manje nego 2010. godine kad mu je kroz decentralizirana sredstva dodijeljeno 249.102.364,00 kn.
Ističe kako decentralizirana sredstva nisu dostatna za materijalne i druge troškove škola koji se njima financiraju. Upravo stoga, nastavlja, Grad Zagreb utvrđeni manjak nadoknađuje u okviru pojačanog standarda za osnovno i srednje školstvo te učeničke domove iz izvornih sredstava Grada Zagreba. U proračunu Grada Zagreba za materijalne i druge troškove gradskih vrtića predviđeno 156.752.000,00 kn, isključivo iz izvornih sredstava Grada Zagreba.
– Još jednom ističemo kako roditelji nisu dužni osiguravati higijenske potrepštine ni
vrtićima ni školama. Grad Zagreb kao osnivač vodi brigu o opremljenosti vrtića i škola te im doznačuje financijska sredstva za materijalne i druge rashode, a za njihovu preraspodjelu, uključujući i nabavu i osiguravanje dostupnosti higijenskih potrepština i osiguravanje primjerenog higijenskog standarda zadužene su škole i vrtići sami, zaključuje Lovrić.
