Sebastianu je tek 17, a otkrio je tri nove vrste kukca i upravo objavio svoj prvi znanstveni rad
Sebastian ima 17 godina, od malih nogu zanimaju ga biljke, a prošle je godine krenuo fotkati i kukce na dalmatinskom području. Naišao je tako na čak tri nove vrste – jednog zrikavca i dva skakavca. Sve to primijetio je asistent s biologije zagrebačkog PMF-a Josip Skejo koji je Sebastiana potaknuo da o tome napiše rad. Na Silvestrovo je tako ovaj sedamnaestogodišnjak ušao u hrvatsku povijest kao, po svemu sudeći, najmlađi biolog s izvornim znanstvenim člankom. Ispričao nam je svoju priču.
Sebastian Ćato, 17-godišnji učenik iz Šibenika koji je nedavno objavio svoj prvi znanstveni rad
Foto: Facebook profil; Sebastian Ćato
Sebastian Ćato ima 17 godina i pohađa smjer za agroturističkog tehničara u Srednjoj strukovnoj školi u Šibeniku. Otprilike tu staju sve uobičajeno oko ovoga tinejdžera. U prilog toj tvrdnji najbolje govori činjenica da je nedavno objavio svoj prvi izvorni znanstveni članak naslova Unexpected faunistic records of Rhacocleis annulata, Eyprepocnemis plorans, and Xya pfaendleri (Orthoptera) from Croatia and Slovenia.
Počeo fotkati kukce, i…
Odmah kad smo saznali za taj rad, zvali smo Sebastiana, a on nam je ispričao cijelu priču. Sebastian je, naime, u nekom trenutku, fotkajući bilje i kukce na dalmatinskom području, naletio i na tri posebne životinjice – jednog zrikavca i dva skakavca. Iako u početku nije znao o čemu se radi, ubrzo se ispostavilo da se radi o trima novim vrstama za ovo područje. Dva koja nikada nisu prije uočena u Hrvatskoj i jedan u Dalmaciji.
– Još od malena me zanimaju biljke i životinje ali od svoje neke dvanaeste godine se bavim biljkama i to posebno sa sukulentima koji su savršeni za moju mediteransku klimu pa sam se uglavnom na njih fokusirao zadnjih godina, uzgajajući i križajući ih ali sve je počelo rano prošle godine kad sam uz online nastavu i dodatka slobodnog vremena odlučio malo se više posvetiti samoniklom bilju i fotografiji pa sam počeo tražiti i objavljivati što više različitih vrsta na jednoj izvrsnoj stranici zvanoj iNaturalist, priča nam Sebastian.
Na toj stranici, pojašnjava, kada pronađete neki organizam, bio biljni ili životinjski, možete to objaviti uz mjesto i vrijeme gdje je pronađen, a onda ih znalci u svojim područjima mogu identificirati. Prvo je dosta fotkao bilje, a onda je počeo i s kukcima.
– Tokom cijelog tog ludila s korištenjem iNaturalista, ‘otkrili su me’ Josip Skejo, assistent sa zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i nekoliko njegovih kolega koji su bili fascinirani mojim amaterskim znanjem koje sam postigao bez nekog ozbiljnog školovanja, ipak sam još u srednjoj. Jako smo se brzo upoznali i takoreći sam ‘kliknuo’ s njima svima, Josipu sam slao sve skakavce i zrikavce koje sam slikao, pošto se on bavi redom Orthoptera, i jako brzo sam usvojio dio njegovog znanja te sam naučio razlikovati nekolicinu lokalnih vrsta skakavaca koje srećem gotovo svakodnevno ljeti na terenu. Dok su mi Antun i Dora, dvoje botaničara, prijatelji i kolege Josipa, pomagali s mojom lokalnom florom, koliko god su mogli i također su mi pomogli dosta, priča nam srednjoškolac Sebastian.
Shvatili su da je otkrio nešto novo
Josip mu je, dalje navodi, spomenuo da dolazi nakratko u Meterize i tako su se upoznali. Zajedno su tražili različite skakavce i zrikavce i pomalo ih je uz mentorstvo počeo i sam prepoznavati. Nakon kratke ekspedicije sjeli su i Sebastian je pokazao neke svoje novije fotke
– I tako je on prepoznao da se radi o dvije strane vrste za naše područje i jedna nova vrsta za Dalmaciju te mi je rekao da su ti moji pronalasci čak dostojni i rada, i da će mi pomoći ga napisati. Tako sam ukupno imao 3 vrste za svoj prvi rad. Koautor Dean, njega mi je spomenuo Josip, pošto i on koristi aplikaciju iNaturalist i dosta vremena provodi na njoj identificirajući objave skakavce i zrikavce Hrvatske i ostatka svijeta, naišao je na istu vrstu zrikavca koju sam ja pronašao ljetos, da je pronađena i u Sloveniji godinu ranije, pa smo odlučili da kontaktiram autora objave i pitao sam ga želi li da njegov nalaz bude uključen u rad i naravno da je pristao pa sam tako dobio i koautora svom prvom radu, prepričava nam ovu sjajnu priču Sebastian.
Josip ga je potom uputio u cijeli proces pisanja i objavljivanja rada, a on je, kaže, dosta brzo shvatio kako to sve ide. Malo po malo, rad je napisan, prošao recenziju da bi na Silvestrovo, prije svega nekoliko dana bio objavljen u domaćem znanstvenom časopisu Natura Croatica. Njegov prvi izvorni znanstveni rad možete pročitati ovdje.
Foto: Facebook profil; Sebastian Ćato
Želi upisati zagrebački PMF
Dosta očekivano, Sebastian planira upisati biologiju na zagrebačkom PMF-u. To mu se, kaže, čini najbolji smjer za njega. Kako ide u strukovnu školu kaže da će se nešto više morati pripremati za maturu kako bi upao na željeni faks.
– Nadao sam se i probati skupiti nekih dodatnih bodova, tipa natjecanjem iz biologije. Čak sam se nadao da će mi objavljeni rad(ovi) dati nešto bonus bodova pri upisu, ali za sad se to nažalost ne uvažava pa se potrudim podignuti prosjek što više mogu i riješiti maturu što je bolje moguće te kao što sam već rekao, nadati se najboljem, jer bi stvarno volio upasti, zaključio je Sebastian.
Njegov iNaturalist profil na kojemu možete pronaći fotografije, što flore, što faune, među kojima su i kukci zbog kojih je napisao znanstveni rad, možete pregledati ovdje.
