Toliko je mudrosti na svijetu kojima nas ‘hrane’ tijekom života, od pravilnog vježbanja, dijeta, do brojnih raznovrsnih krivih uvjerenja. Neke stvari u koje vjerujete zapravo uopće nisu istinite.
Ljudi su po svojoj prirodi vrlo radoznali, stoga čudi to koliko zapravo vjeruju u stvari koje nisu istinite. Tijekom živote prihvaćamo mudrosti kojima nam drugi pune glavu, umjesto da sami provjerimo što je zapravo činjenično stanje stvari, a što je mit. Huffington Post je pobrojao sedam mitova u koje mnogi vjeruju, a koji zapravo kako i samo ime kaže, nisu istiniti.
Grom nikada ne udara dvaput u isto mjesto
Iako ste ovu izreku čuli masu puta, ona zapravo nije točna. Tim za održavanje na Empire State Buildingu može potvrditi da je ta zgrada pogođena gromom barem 25 puta godišnje. Također, postoje izvještaji o ljudima koji su više nego jednom preživjeli udar groma, što očito pobija gore navedenu tvrdnju. Munja pogodi isto mjesto više od dvaput, i to se zapravo događa prilično često.
Proizvodi bez kemikalija su zdraviji
Zapravo, ne postoji nešto što je ‘bez kemikalija’. Sve što dodirnete je napravljeno od kemikalija, uključujući vodu, kisik u zraku, celulozu u travi, pijesak na plaži, vaši nokti, trepavice i mozak. Štoviše, ‘prirodno’ nije uvijek jednako ‘sigurnom’, a to može potvrditi činjenica da postoje stvari poput zmijskog otrova, ozljeda meduze i postojanje azbesta koji je vrlo opasan za zdravlje.
Kućna prašina se sastoji većinom od ljudske kože
Ova tvrdnja nije točna, jer točna kompozicija kućne prašine ovisi o tom gdje živite. Ipak, ona može biti mješavina prašine od građevinskog materijala, pijeska, tla, tkanine iz odjeće, biljnih vlakana, dijelova kose, polena i izmeta insekata. Samo mali dio kućne prašine sastoji se od ljuskica odumrle ljudske kože.
Brijanje je zaslužno za deblje i jače dlake
Dlake su mrtvo tkivo, stoga brijanje ne može utjecati na oblik i veličinu folikula iz kojih dlake rastu. Ova je tvrdnja dakle sasvim pogrešna.
Kosa i nokti rastu i nakon smrti
Da bi kosa i nokti rasli, folikule bi trebale biti žive. Kao i sa svim drugim stanicama u tijelu ljudi, i ove stanice odumiru kada čovjek umre. Nekoliko dana nakon smrti, koža i tkivo tijela osuši se i smanji, zbog čega se čini da kosa i nokti na tijelu izgledaju kao da su narasli, iako nisu.
Prehladno je da bi sniježilo
Zapravo, nigdje na svijetu ne može biti toliko hladno da snijeg ne može padati. Meteorolozi znaju da sniježiti može na bilo kojoj temperaturi, pa i na Antartici gdje je izmjereno čak minus 90 stupnjeva Celzijevih. Samo na apsolutnoj nuli ne može sniježiti, a čak ni u dubokom svemiru nije toliko hladno.
Pravilo od pet sekundi
Mnogi ljudi bacaju oprez u vjetar kada jedu hranu koja im je ispala na pod, pozivajući se na tzv. ‘pravilo od pet sekundi’. Radi se zapravo o vjerovanju da je u redu pojesti komad hrane koja je pala na tlo, ako ona nije tamo ostala duže od pet sekundi. Ipak, bakterije, virusi i ostali paraziti mogu preživjeti vrlo dugo na prljavim površinama. I takvi oblici stvorenja mogu se kretati vrlo brzo, ma koliko hitro vi pokupili hranu s poda. Kada se pozivate na pravilo od pet sekundi, prvo se sjetite salmonele, Escherichie Coli i ostalih takvih bakterija.