Sedmašica provela zanimljivo istraživanje: ‘Nastavni planovi se moraju promijeniti’
U današnjem ubrzanom digitalnom svijetu, obrazovanje se suočava s izazovima prilagodbe novim tehnološkim trendovima. U tom se svijetu ističe STEMI, tvrtka koja unosi svježi zrak u učionice, mijenjajući pristup učenju znanosti, tehnologije, inženjeringa i matematike (STEM). Kroz suradnju s učiteljima, učenicima i programerima, tvrtka je postala ključna u transformaciji tradicionalnog obrazovanja. Povodom toga, učenica sedmog razreda Osnovne škole Stenjevec u Zagrebu, Lucija Blažek, provela je istraživanje kako bi doznala stavove učenika, profesora i programera o STEM-u. Njene rezultate prenosimo u cijelosti.
Foto: Unsplash
Anketa o STEM obrazovanju provedena je od 4. do 11. siječnja 2024. godine, na tri skupine ispitanika s prilagođenim upitnikom. Provedena je diljem Hrvatske s ukupnim uzorkom od 549 odgovora. Cilj je bio razumjeti stavove učenika, profesora i programera o STEM-u te pružiti korisne uvide za unapređenje programa.
Nastavnici prepoznaju pojam STEM edukacije, ali suočavaju se s ključnim izazovima uvođenja STEM tehnologija. Nedostatak vremena, opreme i obuke zahtijeva hitna rješenja kako bi se potaknuo puni potencijali STEM obrazovanja. Nastavnici iskazuju snažan interes za istraživanjem unutar STEM područja, naglašavajući važnost ranog uvođenja STEM tehnologija u nastavni program.
Posebno je zanimljivo da je čak 42,9 % nastavnika primijetilo povećanu angažiranost učenika za gradivo prilikom korištenja STEM tehnologije.
Foto: Lucija Blažek
Čak je 96,5 % nastavnika izjavilo da vidi STEM tehnologiju kao ključnu i važnu u pripremi učenika za budućnost.
Foto: Lucija Blažek
Više od polovice nastavnika htjelo bi povećanje dostupnosti STEM materijala
Od nekih poboljšanja koje bi nastavnici željeli vidjeti, 30% ih navodi da bi željeli više resursa za obuku nastavnika, a njih 52.8% bi željelo povećanje dostupnosti STEM materijala.
Foto: Lucija Blažek
Učenici prepoznaju širu važnost STEM edukacije u svom budućem obrazovanju. Unatoč tome, suočavaju se s preprekama poput nedostatka vremena, opreme i obuke nastavnika, naglašavajući potrebu za poboljšanjem situacije u školama, što se podudara s rezultatima koje su dali i profesori.
Čak 62% ispitanih učenika izjavilo je da je upoznato s pojmom STEM edukacije, dok ih je polovica imala prilike koristiti STEM tehnologiju u svom učenju.
Foto: Lucija Blažek
Od glavnih prednosti, njih 22,9 % navodi razvijanje kreativnosti, a 22,2 % navodi povećanje zainteresiranosti za gradivo.
Foto: Lucija Blažek
Čak 65,8 % učenika percipira ulogu STEM edukacije u njihovom budućem obrazovanju kao važnu ili vrlo važnu.
Foto: Lucija Blažek
Najviše učenika htjelo bi raditi u području programiranja i robotike
Interesi učenika variraju, ali postoji opći interes za područja poput robotike (30,9%), programiranja (33,1%) i također je vrlo impresivan interes za znanosti o okolišu za koje je zainteresirana četvrtina učenika (25,8%).
Foto: Lucija Blažek
Programeri, pokrivajući različita područja stručnosti, pokazuju opću upoznatost s konceptom STEM edukacije. Različita stajališta o trenutačnom razumijevanju STEM obrazovanja ukazuju na raznolikost perspektiva, međutim 53,6 % ispitanih programera je dobro ili izvrsno upoznato s pojmom STEM obrazovanja.
Foto: Lucija Blažek
Programeri smatraju da su programerske vještine ključne unutar šireg konteksta STEM edukacije, preferirajući STEM pristup u usporedbi s klasičnim obrazovanjem. Čak 75% ispitanika smatra da STEM edukacija doprinosi razvoju rješavanja problema i logičkog razmišljanja.
Foto: Lucija Blažek
Od najvažnijih faktora u budućnosti u kojoj učenici imaju snažno temeljno razumijevanje STEM-a, 46,4 % ispitanika navodi razvoj kreativnosti i inovativnosti, 28,6 % da pozitivno utječe na tehnološki napredak, dok 25 % smatra da povećava konkurentnu prednost na tržištu.
Foto: Lucija Blažek
‘STEM edukacija je važna, no zahtijeva promjene’
Rezultati svih anketa ukazuju na opće prepoznavanje važnosti STEM edukacije, no i na izazove koji zahtijevaju promjene. Nedostatak resursa, vremena i obuke predstavljaju ključne prepreke učinkovitom uvođenju STEM-a u obrazovni sustav. Šira podrška nastavnicima, poticanje rane zainteresiranosti učenika, te suradnja s tvrtkama kao što je STEMI, postavljaju se kao ključne komponente za ostvarivanje punog potencijala STEM obrazovanja. Ovi zaključci pozivaju na sveobuhvatnu reformu, od promjena do unaprjeđenja nastavnih planova, kako bi se oblikovala budućnost obrazovanja koja potiče inovacije, rješavanje problema i kreativnost.
‘Nemojte se bojati tehnologije’
Marin Trošelj, istaknuti osnivač tvrtke STEMI, otkriva dubinu utjecaja STEM tehnologije na obrazovanje i kako njegova tvrtka postavlja temelje za oblikovanje budućnosti učenja. STEM, akronim koji obuhvaća znanost, tehnologiju, inženjering i matematiku, predstavlja ključnu komponentu koja povezuje tradicionalno obrazovanje s najnovijim tehnološkim inovacijama.
Trošelj, čija je strast prema STEM području bila pokretačka snaga iza osnivanja STEMI tvrtke, naglašava da STEM tehnologija ne samo da uvodi učenike u kompleksni svijet znanstvene metode i inženjeringa, već ih potiče na aktivno stvaranje tehnologija i rješavanje matematičkih izazova. Osvrćući se na praktičnu primjenu, Trošelj je istaknuo sljedeće.
– Alati poput programabilnih robota, uređaja i digitalnih alata postaju most koji olakšava učenje i potiče istraživanje putem interneta, rekao je.
Tvrtka STEMI, pod njegovim vodstvom, ne samo da razvija programe koji simuliraju stvaranje tehnoloških proizvoda, poput robota i chat botova pokretanih umjetnom inteligencijom, već pruža podršku edukacijskim materijalima, hardverom i softverom. Online platforma tvrtke postaje digitalno središte suradnje između učitelja i učenika.
Marin Trošelj | foto: srednja.hr
U pogledu budućnosti obrazovanja, Trošelj detektira promjenu paradigme.
– Znanje je danas dostupno svuda oko nas, i nije bitno što netko zna, nego kako to znanje upotrijebiti. Razvojem umjetne inteligencije mijenja se način učenja, stavljajući naglasak na kritičko razmišljanje i praktičnu primjenu znanja, kaže Trošelj.
Govoreći o utjecaju STEM edukacije na razvoj vještina, Trošelj upućuje na zahvalnost tehnologije.
– STEM spaja različite discipline, za stvaranje nečega poput robota potrebno je naučiti programirati, nešto elektronike, nešto matematike.
Isto tako, ističe važnost projektnog pristupa, naglašavajući da ‘nitko ne želi učiti jednadžbe iz matematike da bi se hvalio da zna nešto izračunati, nego ljudi obično imaju potrebu nešto napraviti i nešto novo stvoriti.’
U završnoj poruci, Trošelj poziva nastavnike, učenike i roditelje da se hrabro upuste u STEM avanturu.
– Nemojte se bojati tehnologije, pokušajte naučiti kako se tehnologija radi i kako je koristiti da učinimo svijet boljim mjestom, zaključuje Trošelj.
Marin Trošelj vidi budućnost obrazovanja kao dinamičan proces u kojem su tehnologija i kreativnost ključni za razvoj novih generacija, postavljajući temelje za svijetle perspektive u području STEM edukacije.
U zaključku, STEMI se pojavljuje kao ključni igrač u promjeni tradicionalnih obrazovnih praksi. Potrebna su daljnja ulaganja u resurse, podršku nastavnicima i rane zainteresiranosti učenika za STEM područja kako bi se ostvario puni potencijal ove revolucije u učenju. Ostanite s nama dok zajedno oblikujemo budućnost obrazovanja.
