Seksizam u udžbeniku iz PiG-a: ‘Zašto se ista pitanja za raspravu ne postavljaju o muškarcima?’
Učenica jedne zagrebačke gimnazije primijetila je neobičnosti u udžbeniku iz Politike i gospodarstva, gdje je autorica postavila pitanje za raspravu ‘Želiš li žene u politici?’. Odlučila je podijeliti sporne dijelove s aktivističkim profilom Grof Darkula, potaknuvši raspravu o seksizmu. Iz nakladničke kuće tvrde da su pitanja namijenjena poticanju rasprave o društvenim pitanjima, no većina kritičara ističe da jezik udžbenika implicitno podržava seksističke pretpostavke.
View this post on Instagram
Učenica jedne zagrebačke gimnazije je, čitajući udžbenik za 4. razred gimnazije iz Politike i gospodarstva autorice Ane Knežević Hesky, uočila neke neobičnosti oko prikaza žena. Uočivši problematičan sadržaj u udžbeniku, učenica se odlučila javiti instagram profilu Grof Darkula koji je sporne sadržaje podijelio. Taj profil najčešće obrađuje teme vezane uz feminizam i politiku, nerijetko ističući teme rodne neravnopravnosti, seksizma i tabu tema u društvu.
‘Navedeno pitanje je izvučeno iz konteksta’
Ono što je u komentarima izazvalo dizanje obrva jest dio za promišljanje i raspravu, u kojem je autorica Knežević Hesky postavila pitanje: ‘Želiš li žene u politici?’, a odmah nakon tog pitanja slijedi: ‘Koje su moguće prednosti, a koji nedostaci angažiranja žena u politici?’, koje, umjesto da pojasni nespretno postavljeno pitanje, samo potvrđuje da je riječ o – seksizmu.
Zbog toga smo se odlučili obratiti nakladničkoj kući ovog udžbenika, Alfi, s nekoliko pitanja o spornim pitanjima u udžbeniku. Pitali smo ih o samoj konstrukciji pitanja koja započinje sa ‘želiš li’, odnosno smatraju li da je takva jezična konstrukcija dovoljno dobra za poticanje rasprave ili diskusije. Također, pitali smo ih smatraju li da je u pitanju o ‘mogućim prednostima’ i ‘nedostacima’ riječ o seksizmu i zašto.
– Mišljenja smo da je pristup sadržaju površan, a čemu u prilog govori činjenica da je navedeno pitanje izvučeno iz konteksta. Pitanja, dakle ne jedno pitanje, u sklopu su aktivnosti namijenjene učenicima kao poticaj na raspravu o važnim društvenim i političkim pitanjima s ciljem razvijanja kritičkog promišljanja, stvaranja demokratske i građanske svijesti. Također, navedena pitanja imaju ulogu potaknuti učenike na promišljanja u cilju uklanjanja stereotipa, predrasuda, diskriminacija te drugih oblika nepravednog i nehumanog postupanja prema ljudima po različitoj osnovi. Zašto ste sigurni da navedeno pitanje (ali i sva druga na koja se ne referirate) nije postavljeno kritički, upravo s ciljem propitivanja o činjenici da je malo žena u politici te se pitanje postavlja učenicima upravo u životnoj dobi kada postaju glasači?, odgovara nam direktorica nakladništva Daniela Novoselić.
‘Ako u ovome nema seksizma, gdje je isto pitanje za muškarce?’
Čitatelji i pratitelji profila Grof Darkula drugačijih su stavova. Jedna je osoba komentirala kako je način na koji je pitanje koncipirano ne potiče za zdravu, neutralnu diskusiju, već se radi o učenicima u četvrtom razredu srednje škole.
– Tu se pitanje koje potiče razmišljanje/diskusiju ne započinje sa ‘želiš li’, već ‘što misliš’ ili ‘koje je tvoje/vaše mišljenje’. I čak da je autorica zabunom postavila pitanje na krivi način, udžbenik je prije dolaska do učenika morao proći urednika, lektora, odobrenje od strane ministarstva… i da nikome nije zapelo za oko koliko je pitanje neadekvatno postavljeno je zabrinjavajuće, napisala je.
Jedna je osoba u komentarima postavila pitanje o tome zašto se ista pitanja za raspravu ne postavljaju o muškarcima u politici. Neki su isticali kako se isto pitanje moglo postaviti i za neke druge marginalizirane skupine u društvu, a za drugo pitanje da su prednosti možda moguće, a nedostataka sigurno ima.
– Ako treba imati diskusiju, što zaista treba, o politici i istovremeno je manjak žena problem u društvu, pa gdje je to pitanje onda? Zašto autorica to nije pitala. Koji su nedostaci manjka žena u politici. Ako je korektna i u ovom nema seksizma, gdje je pitanje isto za muškarce? I o tome trebaju li muškarci biti u politici se da diskutirati te koje su prednosti i mane toga, ili je ipak to neupitno? Na to se ne treba kritički osvrnuti, niti se treba kritički osvrnuti na sama pitanja autorice i promisliti jesu li u redu?, upitala je druga osoba u komentarima.
‘Da je ostala samo na prvom pitanju, još bi se mogla provući’
Jedna je osoba upitala u komentarima kako su sigurni da pitanje nije postavljeno kritički, baš zato jer je malo žena u politici. Objasnila je kako se tim pitanjem može potaknuti diskusija među učenicima o toj problematici. Izvan konteksta ostatka teksta u udžbeniku, kaže, nezahvalno je prozivati autoricu.
– Možda se trebalo drugačije oblikovati, no to je znači da je postavljeno sa pretpostavkom da ženama u politici nije mjesto. Zapravo ste vi u ovoj priči ti koji pretpostavljaju namjeru. Manjak žena u politici i je društveni problem, a predmet i udžbenik te uzrast učenika su u potpunosti primjereni za diskusiju, da ne kažem potrebni, pojasnila je.
Na to joj je pitanje odgovorio i sam Grof Darkula napisavši da, ako se željelo kritički pristupiti toj problematici, pitanje se trebalo postaviti na drugačiji način, odnosno potpuno drugačije oblikovati.
– Da je ostala samo na prvom pitanju, još bi se uz veliko navlačenje mogla provući da je htjela potaknuti raspravu. Naredno pitanje briše apsolutno svaku sumnju u teški ne samo seksizam nego i dehumaniziranje, napisala je jedna pratiteljica u komentaru.
‘Za nekoga je žena ljuta, a za nekoga se u žaru diskusije bori za svoj stav’
Ali, kako to obično biva, to nije sve. U udžbeniku autorica političarke prikazuje putem fotografije namrgođene i ljutite žene. To smo isto spomenuli u našem upitu izdavaču, što je Novoselić odlučila pojasniti.
– Za Vas je primjerice žena na fotografiji u udžbeniku namrgođena i ljuta, a za nekoga je to žena koja se u žaru diskusije bori za svoj stav ili stav ljudi koje predstavlja na toj političkoj funkciji jer prema njima osjeća pravnu, političku i moralnu odgovornost, napisala je u odgovoru.
Novoselić je zatim istaknula kako se pristup učenju i poučavanju ovog nastavnog predmeta temelji na demokratskim načelima, a koje udžbenik svojim sadržajem u potpunosti podržava. Pitanja u udžbeniku omogućuju učenicima aktivno učenje kojim prepoznaju i imenuju probleme, istražuju, kritički promišljaju i provjeravaju rješenja u zajedničkim aktivnostima.
‘Nismo zaprimili niti jedan prigovor na sadržaj’
Također, napomenula je kako je udžbenik ‘Politika i gospodarstvo’ u potpunosti je usklađen ‘sa svim elementima koje propisuje Kurikul i Udžbenički standard te je prošao znanstvene i stručne recenzije’. Za kraj, pitali smo ih jesu li ikada dobili prigovore na dijelove iz udžbenika i planiraju li išta mijenjati.
– Tijekom svih ovih godina koliko je u uporabi i na školskim klupama nismo zaprimili niti jedan prigovor na njegov sadržaj niti isti sadrži, kako navodite ‘sporne’ dijelove koje bi trebalo promijeniti, jasno je zaključila Novoselić.
