Seksualno ponašanje mladih u Hrvatskoj: Prvi odnos u prosjeku sa 18, a sve češće koriste kondome
Iako su zabilježeni pozitivni pomaci, rizično seksualno ponašanje mladih i dalje ostaje visoko u Hrvatskoj, a niz faktora povezuje se s promjenama u seksualnom ponašanju mladih. Naime, mladi danas kasnije stupaju u prve seksualne odnose, imaju manje seksualnih partnera, osobito istovremenih i manje se izlažu seksu bez zaštite kondoma, a posebno velik pomak zabilježen je kod mladića. Istraživanje je pokazalo i kako je teza o hiperseksualiziranosti mladih pod utjecajem medija, društvenih mreža, pornografije i filmova, zapravo, mit.
Novo istraživanje provedeno u Hrvatskoj pruža zanimljive uvide u promjene u seksualnom ponašanju i navikama mladih tijekom proteklih 15 godina. Ova studija, objavljena u časopisu Croatian Medical Journal, dio je istraživačkog projekta SERZAM2020 (Dinamika reproduktivnog i seksualnog zdravlja mladih u Hrvatskoj od 2005. do 2020. godine) pod vodstvom profesora Aleksandra Štulhofera s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Rezultati istraživanja pokazuju kako mladi danas kasnije stupaju u prve seksualne odnose u odnosu na 2005. i 2010. godinu, imaju manje seksualnih partnera, posebno mladi muškarci, a manje se izlažu seksu bez zaštite kondoma. Promjene se pripisuju društvenim mrežama, kasnijem odvajanju od roditelja, porastu religioznosti mladih te mogućem utjecaju pokreta #MeToo. Također, istraživanje osporava tezu o hiperseksualizaciji mladih pod utjecajem medija i pornografije.
Kasniji prvi seksualni odnos i povećanje korištenja kondoma
Mladi u Hrvatskoj danas kasnije stupaju u prve seksualne odnose i imaju manje seksualnih partnera u usporedbi s rezultatima iz 2005. i 2010. godine. Ova promjena posebno je izražena kod mladih muškaraca, a prosječna dob stupanja u prvi seksualni odnos porastao je s oko 17 godina na gotovo 18 godina. Primijećen je i drastičan pad koji je zabilježen u održavanju istovremenih seksualnih veza, s padom udjela mladića i djevojaka koji su imali više partnera u isto vrijeme.
Također, mladi danas imaju manje seksualnih partnera. Među djevojkama, prosječni broj partnera pao je s tri na dva, dok se među mladićima smanjio s pet na tri partnera. Uporaba kondoma pri prvom seksualnom odnosu i redovita uporaba kondoma u posljednjih 12 mjeseci povećala se, s posebno izraženim porastom među mladićima. Ovi rezultati ukazuju na značajno smanjenje rizičnog seksualnog ponašanja kod mladih u Hrvatskoj.
Međutim, iako su promjene pozitivne, još uvijek postoji prostor za poboljšanje. Važno je naglasiti da i dalje postoji visoka sklonost rizičnom ponašanju te da mladi i njihovi roditelji često nedovoljno razumiju ovaj problem. Autori istraživanja preporučuju uvođenje cjelovite seksualne edukacije u škole, slične onoj u nizozemskim i skandinavskim školama, kako bi se dalje smanjio rizik od neželjenih posljedica.
Društvene mreže, odgađanje odrastanja i pokret #MeToo?
Niz faktora povezuje se s promjenama u seksualnom ponašanju mladih. Povećana uporaba društvenih mreža može utjecati na smanjenje fizičkih seksualnih kontakata, dok odgađanje napuštanja roditeljskog doma omogućava veću roditeljsku kontrolu. Također, porast religioznosti među mladima djeluje na njihovu seksualnu aktivnost, ali je taj utjecaj slabo izražen u Hrvatskoj.
Autori smatraju kako je pokret #MeToo mogao nenamjerno utjecati na trend kasnijeg stupanja u prve odnose zbog straha od negativnih posljedica. To naglašava važnost seksualnog obrazovanja i razgovora o sigurnosti i granicama, pogotovo kod mladih. Također, istraživanje otkriva nisku stopu testiranja na spolno prenosive infekcije među mladima u Hrvatskoj, što upućuje na potrebu za boljim pristupom testiranju i prevenciji spolnih bolesti.
Zabilježeni pozitivni pomaci, ali…
Istraživanje o seksualnom ponašanju mladih u Hrvatskoj pruža uvid u značajne i nezanemarive promjene u posljednjih 15 godina. Dok su zabilježeni pozitivni pomaci, ostaje izazov smanjivanja rizičnog ponašanja i pružanja adekvatnog seksualnog obrazovanja. Društveni faktori poput društvenih mreža, odgađanja odrastanja i religioznosti igraju ulogu u oblikovanju seksualnih navika mladih.
Na kraju, iako su zabilježeni pozitivni pomaci, rizično seksualno ponašanje mladih i dalje ostaje visoko u Hrvatskoj zbog čega se ističe potreba za dodatnim obrazovanjem o seksualnom zdravlju i prevencijom, kao i za uvođenjem cjelovite seksualne edukacije u školski kurikulum kako bi se mladi bolje pripremili za odgovorno seksualno ponašanje i smanjili rizike. Također, autori smatraju kako je važno raditi na boljoj dostupnosti testiranja na spolno prenosive bolesti te unapređenju obrazovanja, stoji u zaključku istraživanja koje u cijelosti možete pročitati u dokumentu ispod.
Napomena: ako vam se dokument ne prikazuje, potrebno je osvježiti stranicu.