Baš kao i cijela populacija radna snaga u Hrvatskoj postaje sve starija. Zbog loše dobne strukture brojne bi se djelatnosti već u bližoj budućnosti mogle naći u problemima zbog nedovoljnog broja mladih pa za zamjenu jedini izvor ostaju emigranti koji nemaju problema sa zapošljavanjem u nepopularnim zanimanjima.
Dobna struktura važna je za prognoziranje ulaska i izlaska u radnu snagu pojedinih struka. Profili obrazovnih sektora objavljeni na stranicama Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih pokazuju zabrinjavajuće stanje u većini od 13 obrazovnih sektora. Ako se upisna politika na vrijeme ne prilagodi potrebama tržišta vrlo bi se brzo, unatoč velikom broju nezaposlenih, mogla pojaviti potreba za uvozom radne snage.
Radna snaga u Hrvatskoj postaje sve starija
U trenutku kada je više od 300 tisuća ljudi nezaposleno te se nalazimo među tri europske zemlje s najvećim postotkom mladih koji ne uspijevaju pronaći posao u svojim ili bilo kojim strukama, pomalo nevjerojatno zvuči da za veliki broj poslova nema dovoljno ljudi koji su spremni zamijeniti one radnike koji će uskoro otići u mirovinu ili prestati raditi. Dobna struktura radne snage u Hrvatskoj je u trendu starenja, a pojedini obrazovni sektori su ozbiljno ugroženi.
U najvećim je problemima podsektor audiovizualne tehnologije gdje čak 40 posto aktivne radne snage čine osobe koje će u sljedećih petnaestak godina otići u mirovinu. Osim toga, gotovo da nema mladih koji čekaju u redu za posao pa se mogu očekivati značajni problemi u zamjeni starijih radnika. Potencijalna radna mjesta mogu popuniti jedino učenici iz obrazovnog sektora, a ukoliko nema dovoljno mladih jedino što kako se može popuniti praznina je uvoz djelatnika s odgovarajućim obrazovanjem i vještinama.
Većina mladih svoj prvi posao pronalazi u ugostiteljskim objektima
S druge strane, podsektor ugostiteljstvo ima najmlađu dobnu strukturu od svih analiziranih. Skoro petina radnika mlađa je od 24 godine, a 60 posto ih se nalazi u najproduktivnijoj kategoriji od 25 do 49 godina. Ovakvo stanje autori objašnjavaju činjenicom da veliki broj mladih svoj prvi posao pronalazi upravo u ugostiteljskim objektima, a turizam i ugostiteljstvo su jedni od rijetkih grana koje koliko toliko uspješno opstaju u lošem gospodarskom okruženju pa su sezonski poslovi često jedini izbor.
Za ugostiteljstvo, ali i za podsektor turizma specifična je velika stopa nezaposlenih među starijim djelatnicima. Starija populacija se u svojim najproduktivnijim godinama nije mogla baviti svojom strukom zbog rata i njegovog negativnog utjecaja na sve djelatnosti povezane s navedenim podsektorima, a po povratku na radna mjesta s vremenom su sve teže pratili svoje mlađe kolege i nove potrebe struke.
Jedini sektor s više nezaposlenih u najmlađoj kategoriji
Jedino se pravovremenom prilagodbom može izbjeći uvoz radne snage
Najkvalitetniju ravnotežu ima podsektor računalstva s tri četvrtine zaposlenih radnika u najproduktivnijoj kategoriji. U njemu je i vrlo malo nezaposlenih i neaktivnih što je vrlo važno za prosperitet zanimanja povezanih s ovim obrazovnim sektorom. Međutim, problem je mali udio radnika iz najmlađe kategorije.
Unatoč trenutnom dobrom stanju važno je pratiti promjene i kretanja i stalno prilagođavati upisne kvote kako bi se izbjegli problemi koji su se javili i u ostalim sektorima. Zbog vrlo malog broja nezaposlenih potrebno je i dalje poticati učenike na stjecanje vještina koje će im omogućiti kvalitetno obavljanje poslova povezanih za ovaj sektor, jer u slučaju porasta potražnje za ovim zanimanja teško je očekivati dovoljan broj kvalificiranih radnika.
