Selak Raspudić traži zakonsku zabranu mobitela u školama: ‘Imaju negativne posljedice na učenike’
Mostova zastupnica Marija Selak Raspudić, na konferenciji za medije najavila je da će predložiti zakonske izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama kojima je cilj uvesti zabranu korištenja mobitela u školama. Povod za ovo su statistike koje pokazuju kako mladi imaju sve veće poteškoće s koncentracijom na nastavi te mentalnim zdravljem zbog prekomjernog korištenja mobitela i drugih tehnologija. Iako neke škole u Hrvatskoj već provode praksu zabrane korištenja mobitela na nastavi pa čak i njihovo unošenje u školu, Selak Raspudić smatra kako se takva odluka treba uvrstiti u zakon i provoditi na razini države.
Marijana Selak Raspudić, zabrana mobitela | foto screenshot, canva
Mostova zastupnica Marija Selak Raspudić najavila je da će predložiti zakonske izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama kojima je cilj uvesti zabranu korištenja mobitela u školskim ustanovama.
– Želim predložiti da se mobiteli, odnosno korištenje mobitela, jednako kao i tableta i pametnih satova izbaci iz školskih ustanova. Dosad smo imali situaciju da, prema Pravilniku o kriterijima za izricanje pedagoških mjera, imamo određene načine na koje možemo sankcionirati korištenje informacijsko-komunikacijskih uređaja. Međutim, to se smatram tek lakšim prekršajem i odnosi se samo na vrijeme nastave, rekla je Selak Raspudić.
Istraživanja pokazuju sve više problema s mentalnim zdravljem mladih
Dodala je i da pojedine županije, gradovi i škole već sada uvode zabranu korištenja mobitela u svojim ustanovama ili za vrijeme nastave, ali da za to ne postoji sustavno rješenje zbog čega su učenici Republike Hrvatske u nejednakom položaju. Razlog za ovakav prijedlog je potkrijepila i rezultatima raznih istraživanja koja su se odnosila na mentalno zdravlje mladih.
– Kada pogledate što napominje i Zavod za javno zdravstvo Republike Hrvatske o utjecaju mobitela na razvoj djece, na njihovo mentalno zdravlje i san, kada pogledate UNICEF-ovo globalno Izvješće o praćenju obrazovanja za 2023. godinu, vidjet ćete da je ono upravo objavilo poziv da se tehnologija u razredu koristi samo kada podržava ishode učenja, odnosno da se tehnologija, zbog brojnih negativnih posljedica koje ostavlja na mentalnom zdravlju učenika, izbaci iz obrazovnih ustanova. Stoga, vidimo da je tom problemu potrebno sustavno pristupiti i u Hrvatskoj, govori Selak Raspudić.
Učenicima nakon korištenja mobitela treba 20-ak minuta da se ponovno usredotoče
Rekla je i kako UNICEF navodi da korištenje pametnih telefona može poremetiti učenje u učionicama, da ono odvraća učenike od učenja te da im može trebati i 20 minuta da se ponovno usredotoče na ono što su učili nakon što im je odvraćena pažnja. Dodala je i da su škole u Belgiji, Španjolskoj i Ujedinjenom kraljevstvu već utvrdile da uklanjanje pametnih telefona iz osnovnih škola, poboljšava rezultate učenika.
– Ako pogledamo najnovije trendove koji se odnose na mentalno zdravlje mladih koje sam prikupljala kao predsjednica Odbora za ravnopravnost nadležnih institucija, onda možemo vidjeti doista poražavajuću statistiku. Kada uspoređujemo pretpandemijske godine u odnosu na 2022. godinu, vidimo da je u dobnoj skupini do 17 godina, 2018. godine broj osoba kod kojih je zabilježena bilo kakva dijagnoza koja se odnosi na mentalne poremećaje i poremećaje ponašanja da ih je bilo nešto više od 45 tisuća dok je 2022. godine, broj takvih osoba porastao na nešto više od 51 tisuće osoba. Kada govorimo o broju hospitalizacija zbog ovakvih poremećaja u dnevnim bolnicama, u dobnoj skupini do 17 godina, 2018. godine imamo ukupno 10.573 mlade osobe, a 2022. godine, 13.478 osoba. To je porast od gotovo 30 posto, ispričala je Selak Raspudić.
Dodala je i da je sasvim očito da zbog takve situacije ne možemo okriviti isključivo mobitele, ali da istraživanje Instituta za društveno istraživanje u Zagrebu o zabrani korištenja mobitela u školama pokazuje da je više od 86 posto učitelja razredne nastave podržalo zabranu mobitela u školama. Stoga i predlaže zakonske izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.
Podsjetimo, upravo je u tijeku javna rasprava oko izmjena Zakona o odgoju i obrazovanju. O nekim od izmjena već smo pisali, poput one da će nastavnici moći raditi nakon 65. godine, kao i da Ministarstvo planira uvesti novčane kazne za nastavnike koji će imati propuste u radu. Javnoj raspravi možete se priključiti ovdje do 22. studenog.
