[Kako si?] Studentica psihologije objasnila kako vježbanjem poboljšati memoriju i olakšati učenje
U novoj epizodi serijala ‘Kako si?’ koji radimo sa studentima psihologije razgovaramo o utjecaju fizičkih aktivnosti na psihičko zdravlje. Vjerojatno ste čuli da je u zdravom tijelu zdrav duh, ali većina to uzima zdravo za gotovo. Zato, promislite još jednom i odradite minutu plenka nakon gledanja ovog videa!
foto: Pexels; Karolina Grabowska
Sa studenticom psihologije u Zagrebu, Sarom Sigurom, smo u posljednjoj epizodi serijala pričali o važnosti fizičke aktivnosti. Otkako su na snagu stupile izvanredne mjere, svi smo se povukli u svoje domove te počeli manje kretati, što itekako utječe na naše fizičko, ali i psihičko zdravlje.
– Tijekom vježbanja se izlučuju monoamini koji utječu na naše raspoloženje te automatski djeluju nakon vježbanja. Utječu na našu smirenost, regulaciju sna i motoriku. Drugi važni spojevi su endorfini, koji su vrlo slični nekim drogama poput opijuma ili morfija. Zapravo stvara učinak smanjenja boli i opuštenosti, što je svakako korisno, rekla nam je Sigura.
U ovim stresnim danima, bilo koji način prirodnog opuštanja je dobrodošao, a vježbanje je na vrhu liste. Još jedna pozitivna strana vježbanja jest ta što postoje određene vježbe koje se nazivaju Brain Gym, a koje pomažu pri pripremanju mozga na učenje.
Povećavanje volumena u mozgu za pamćenje
– Postoje vježbe koje su smišljene na način da aktiviraju naš mozak te ga pripreme na učenje, budući da potiču različite strukture u našem mozgu da se pokrenu, pa je tako i mozak na jedan način mišić koji mi treniramo. Isto tako je zanimljivo da su znanstvenici otkrili da se vježbanjem povećava broj stanica u hipokampusu, čime se povećava njegov volumen. Hipokampus je glavni centar u mozgu za pamćenje, pa na taj način povećavamo volumen u mozgu za pamćenje, a mogu se usporiti i bolesti koje zahvaćaju to područje mozga, na primjer Alzheimerovu bolest, otkrila nam je Sigura.
Nemojte sada odjednom odlučiti postati bodybuilder ako se inače ne bavite nikakvom fizičkom aktivnošću, već postavite manje, realne ciljeve, koje ćete i uspjeti ostvariti.
– Bitno je postaviti cilj koji je izazovan, ali isto tako i izvediv. Ukoliko si postavimo pretežak cilj, vjerojatno ga nećemo uspjeti ostvariti, što će nas obeshrabriti. Treba krenuti od nečega što nam je izazovno, ali moguće, a zatim postepeno to nadograđivati, savjetovala je Sigura.
U videu pogledajte što nam je još rekla Sara Sigura, a obavezno se pretplatite i na naš YouTube kanal gdje redovito objavljujemo zabavne i zanimljive sadržaje!
