Sindikat o sufinanciranju privatnih vrtića iz državnog proračuna: ‘Treba uložiti i u plaće radnika’
Od ove godine modelu sufinanciranja vrtića iz državnog proračuna priključit će se i oni čiji osnivači nisu jedinice lokalne samouprave. Riječ je o izmjena Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju kojim se omogućava sufinanciranje privatnih vrtića čiji su osnivači pravne ili fizičke osobe te vjerske zajednice. Kako se donosi i Uredba o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje iznosa sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića, Sindikat radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske pitali smo kako komentiraju navedene izmjene.
Vrtić | foto: Unsplash
Nedavno je Vlada donijela uredbu za izmjenom Zakona o predškolskom odgodu i obrazovanju prema kojoj se u modelu sufinanciranja priključuju i privatni vrtići. Dakle, oni čiji su osnivači vjerske zajednice ili druge pravne i fizičke osobe. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku od srpnja ove godine Hrvatska ima 356 vrtića kojima su osnivači druge domaće pravne i fizičke osobe te 58 vrtića kojima su osnivači vjerske zajednice, a zajedno u njima boravi 27.851 djece.
‘Sredstva moraju biti uložena i u podizanje plaća radnika’
Takva odluka donesena je jer su komentari u javnom savjetovanju upućivali na diskriminaciju djece koja privatne vrtiće moraju pohađati jer u javnima nema dovoljno mjesta. Iz Sindikata radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske (SRPOOH) rekli su nam da kapaciteti s kojima raspolažu osnivači gradskih i općinskih vrtića nisu dostatni te je zato neupitna važnost privatnih vrtića.
– Ne ulazimo u omjer uloženog i dobivenog niti u rad i kvalitetu bilo kojeg privatnog vrtića, već govorimo o ulozi postojanja privatnog vrtića u odnosu na odgovor potrebama društva. Pritisak roditelja kojima je financijski izuzetno teško plaćati privatni vrtić i kojima je to jedini izlaz, dodatno je potaknuo donošenje odluke da se sufinanciranje omogući svim osnivačima dječjih vrtića, rekli su nam iz SRPOOH-a.
No, kazali su nam da su dječji vrtići čiji su osnivači gradovi i općine osnovani iz društvene potrebe i ne ostvaruju dobit, dok ju privatni vrtići ostvaruju. Privatni vrtići, naglasili su iz SRPOOH-a, sufinancirani su dijelom iz lokalnih proračuna po raznim kriterijima, ali imaju autonomiju u financijskim odlukama poslovanja. Primjerice, nisu obvezni provoditi upise na temelju javnih natječaja, nisu dužni određivati cijenu na temelju odluke osnivača i nisu dužni isplaćivati plaće prema Zakonu u predškolskom odgoju i obrazovanju.
– Pitanje je hoće li sredstva dodijeljena privatnim vrtićima utjecati na podizanje materijalnih prava radnika, koliko će se smanjiti cijena roditeljima i kako će država kontrolirati da sredstva neće završiti u dobiti osnivača. Ne zaboravimo da nisu u svim privatnim vrtićima djeca onih kojima je to bila jedina opcija, već i oni koji nemaju problema s plaćanjem bilo kojeg iznosa – hoće li ovom mjerom i ti roditelji dobiti jeftiniji ili besplatan vrtić? Nekad je pojam pohađanja privatnog vrtića značilo da tražiš više, neki nad standard, programe koje gradski vrtići ne mogu provoditi, no danas to nije glavni motiv. Naš stav je jasan – sredstva moraju biti uložena i u podizanje plaća radnika, nastavili su iz SRPOOH-a.
‘Potrebno je stalno ulagati i kontinuirano pratiti potrebe sustava’
Rekli su nam i da Vlada učestalo posljednje dvije do tri godine govori o promjenama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju jer se Hrvatska obvezala do 2027. obuhvat djece starije od tri godine povećati na 90 posto. Iz SRPOOH-a ne smatraju da su potrebne česte izmjene, već da se treba poštovati ono što je propisano.
– U ispunjavanju povećanja obuhvata ključni segment je povećanje prostornog kapaciteta koji mora pratiti i dovoljan broj odgojno-obrazovnih radnika. Ti procesi se trenutno odvijaju, zahtijevaju vrijeme novac i strpljenje svih roditelja koji strepe hoće li dijete biti upisano u vrtić, ali i ogromnu toleranciju i već rubno strpljenje radnika u predškolskim ustanovama. Potrebno je stalno ulagati i kontinuirano pratiti potrebe sustava i uložiti sredstva iz državnog proračuna jer lokalni proračuni ne mogu nositi teret obrazovanja sami. Sada svjedočimo procesima ulaganja iz državnog proračuna, stalnog naprezanja lokalnog proračuna koji bi u skorijoj budućnosti morali zaustaviti markirane negativne trendove, pojasnili su.
Istaknuli su da odgojitelj nikada ne bi smio biti sam s djecom, da je za inkluziju djece s teškoćama nužno zaposliti asistenta i da nestručni kadar ne bi smio raditi samostalno s djecom. Pojasnili su i da treba promijeniti kriterij za zapošljavanje tehničkog osoblja, na primjer jedna spremačica na 300 metra kvadratnog unutarnjeg i vanjskog prostora.
‘Kuhari imaju normu po broju djece, a ne uzima se u obzir da kuhaju prema posebnim pravilima’
– Mnogi vrtići su počeli graditi vrtiće u staklenim stijenama koje povećavaju površine održavanja čistoće. Zid ne treba brisati, a stakla gotovo svaki tjedan, barem jedan puta, uz sve ostale poslove koje ove radnice obavljaju. Kuhari imaju normu po broju djece, a ne uzima se u obzir da kuhaju prema posebnim pravilima prilagođeno sve većem broju alergija, posebnih dijeta što uvelike otežava njihov posao, napomenuli su iz SRPOOH-a.
Kako će se donijeti i Uredba o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje iznosa sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića, iz SRPOOH-a rekli su da su zadovoljni što napokon postoji pravni temelj da se u sustav doznače sredstva koja će pomoći u redovitom poslovanju, u kojem su i plaće radnika. No, ne slažu se s kriterijima na osnovi indeksa razvijenosti.
– Smatramo da se tako i dalje produbljuju razlike te da temelj za određivanje raspodjele sredstava mora biti dijete. Svako dijete mora biti jednako vrijedno neovisno gdje se rodilo, a jedini način da se to postigne je da država jednako sufinancira svako dijete. Predložili smo model tripartitnog sudjelovanja države, grada ili općine i roditelja, odnosno uključivanja u financiranje djeteta po modelu 1/3 država, 1/3 grad-općina i 1/3 roditelj, a onda neka osnivač prema svojim mogućnostima smanji udio roditeljima. Ono što je važno napomenuti da prilikom smanjivanja cijene vrtića roditeljima, svi zakonski parametri moraju biti zadovoljeni – plaća radnika, održavanje vrtića i kvalitetna prehrana, zaključili su iz SRPOOH-a.
