Sindikat prelomio: Plan za ocjenjivanje radnika šalju Ustavnom sudu na ocjenjivanje
Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja (NSZVO) tražit će ocjenu ustavnosti dijela Zakona o plaćama u državnoj i javnim službama koji se odnosi na ocjenjivanje javnih službenika. Da zakon i predložena uredba koja propisuje općenite kriterije uopće ne prepoznaju specifičnost javnih službi, naročito sustava znanosti, visokog te osnovnog i srednjeg školstva, glavni je zaključak današnjeg okruglog stola u organizaciji NSZVO-a. Posebno problematičnom sugovornici ocjenjuju prijetnju otkazom zaposlenicima koji ne udovolje nejasno propisanim kriterijima uspješnosti.
Vedran Đulabić, Đorđe Gardašević, profesori s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu te Matija Kroflin, glavni tajnik Sindikata znanosti i Željko Stipić, predsjednik Sindikata Preporod | foto: NSZVO
Od 1. siječnja 2025., plan je Vlade, započinje ocjenjivanje učinkovitosti rada javnih službenika, što uključuje i zaposlenike škola i fakulteta. Nadređeni, u slučaju škola ravnatelji, će tijekom kalendarske godine pratiti učinkovitost rada i odnos zaposlenika prema radu, a na početku 2026. dodijeliti im ocjenu za prethodnu kalendarsku godinu.
Profesor pravnog: U dijelu ocjenjivanja zakon je neustavan
O ocjenama će ovisiti i hoće li djelatnici dobiti povišicu, dok onima koji dobiju najnižu prijeti – otkaz. Propisano je to Zakonom o plaćama u državnoj i javnim službama. Nedavno je u e-Savjetovanju objavljena i uredba s općenitim kriterijima, a ocjenjivanje javnih službenika bilo je tema okruglog stola održanog u Nezavisnom sindikatu znanosti i visokog obrazovanja.
– Može dovesti do otkaza i to je ujedno najjača posljedica iz ovog Zakona. U tom dijelu ja smatram da je Zakon o plaćama neustavan i mislim da je vrijeme da se podnese prijedlog za ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu i da se ta odredba ukine, rekao je odmah u uvodu Đorđe Gardašević, profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Naglašava da ideja o ocjenjivanju sama po sebi nije loša, budući da svi koji su u radnom odnosu trebaju učinkovito obavljati svoj posao i da nema spora da oni koji ih ne izvršavaju, moraju dobiti otkaz. Međutim, ističe, u sustavu visokog obrazovanja već postoji sustav kontrole učinkovitosti te da zaposlenici mogu dobiti otkaze ako ne izvršavaju svoje obveze. Ovaj zakon nazvao je ‘zakonom opasnih namjera’ te navodi, među ostalim, kako je nakaradno da uvjete za otkaz propisuje Vlada, a ne zakonodavac.
Jokić: Ocjenjivanje nije u skladu sa Zakonom o viskom obrazovanju
Da je ocjenjivanje načelno možda i dobro, ali da uredba i predloženo rješenje ne odgovaraju potrebama ni karakteristikama sustava znanosti, smatra Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja.
– Znanstvene organizacije unutar sebe imaju vrlo heterogene strukture radništva i takva struktura već podliježe različitim načinima vrednovanja – i vrednovanja učinkovitosti i vrednovanja kvalitete. Ono što je posebno važno u slučaju znanstvenih instituta je da su jedini prešli na programsko financiranje. Normativna rješenja koja se predlažu ne odgovaraju rješenjima koja postoje vezano uz znanost. Ako govorimo iz perspektive nagrađivanja, javno-znanstveni instituti su 2024. godine potpisali programske ugovore, koji sadrže osnovnu komponentu, odnosno komponentu plaća. Drugim riječima, instituti su odredili plaću za četiri godine svojim djelatnicima, drugim riječima u toj osnovnoj komponenti nije moguće mijenjati ugovor na način da je on varijabilan s obzirom na ovaj pozitivni dio zakona o plaćama, rekao je Jokić ističući kako je po ovom, ali i nekim drugim odredbama, prijedlog u suprotnosti sa Zakonom o znanosti i visokom obrazovanju.
Problem vidi i u tome što se cilja na pojedinu distribuciju određenih rješenja. Naime, u svakoj ustanovi tijekom jedne godine najviše pet posto od ukupnog broja zaposlenih može dobiti ocjenu ‘izvrstan’, a njih 15 posto ‘naročito uspješan’.
– U našem sustavu postoje znanstvene institucije koje rade iznimno dobro, rade na europskom i interkontinentalnom području i imaju iznimne rezultate. Distribucija njihovih djelatnika ne može biti jednaka kao kod onih koji to ne čine ili to čine u slabijoj mjeri, naveo je Jokić.
U slučaju visokog obrazovanja već sada se ocjenjuju zaposlenici, ali i institucije
Vedran Đulabić, također profesor Pravnog fakulteta, podsjeća da se u slučaju visokog obrazovanja ne ocjenjuju samo djelatnici kroz kriterije za napredovanje u viša zvannja, nego i institucije koje moraju prolaziti kroz proces reakreditacije. I on smatra da u zakonu i uredbi postoje elementi protuustavnosti, prvenstveno jer izostaje izvjesnost. Upozorava kako Uredba uopće ne propisuje koji su to elementi za pojedine ocjene koje djelatnici mogu dobiti te da je prepuna općenitih fraza. Kao primjer navodi i samu ‘učinkovitost’ koja se ocjenjuje.
– Mjerenje učinkovitosti je u javnom sektoru silno kompleksna stvar. postoji razlika između neposrednog rezultata rada i krajnjeg ishoda. primjerice, sudac može reći ja sam riješio 50 predmeta, a od tih 50 ih je 40 palo nakon žalbi. A drugi može reći ja sam ih riješio 20, ali niti jedna nije pala pod žalbama, koji je od njih učinkovitiji u svom radu, navodi Đulabić.
Da je riječ o opasnom zakonu, slaže se i Željko Stipić, čelnik Sindikata Preporod. I zakon i uredbu ocjenjuje nepromišljenima, štetnima i nepotrebnima, a strahuje i od pravilnika koje bi trebala donositi resorna ministarstva. Upozorava i da će u školama potpunu kontrolu imati jedna osoba – ravnatelj.
– Mi idemo prema tome da ćemo imati dva različita načina vrednovanja kvalitete, jedan nije idealan, ali je u odnosu na ovaj svemirski brod. Prvi se je godinama dorađivao, a ovo je sada radio netko tko nema pojma o onome što škola jest. Ovo je očito pisano za državne službe i nekako se to pokušava prenijeti na javne službe, ističe Stipić dodajući da je ovo ‘smijurija’ s dalekosežnim posljedicama.
Kroflin: ‘Sindikat će podnijeti prijedlog za ocjenu ustavnosti’
Da se zakon donio nepromišljeno i brzinski, smatra i glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, Matija Kroflin. Naglašava da se prvenstveno mora mijenjati Zakon o plaćama.
– Sindikat će podnijeti prijedlog za ocjenu ustavnosti po pitanju koje je spomenuo profesor Gardašević, vrlo vjerojatno će to napraviti i Preporod, a moguće nakon nas i neki drugi sindikati, naveo je Kroflin i otkrio da sa sindikatom nije bilo nikakve rasprave o sadržaju Uredbe o kriterijima ocjenjivanja.
Dodaje i kako ovo može imati ozbiljne posljedice na hrabrost djelatnika da progovore i upozoravaju na promjene u društvu koje ne idu u dobrom smjeru te da već sada postoji manjak motivacije akademske zajednice da se javno angažira oko društvenih događaja. A s druge strane, dodatak na plaću za dobre ocjene je, smatra nedovoljno motivirajući.
Ovo je samo dio razmišljanja sudionika ovog okruglog stola, a čitav razgovor možete poslušati u videu u nastavku.
