Sjećate li se Roka koji je 2008. prosvjedom odgodio državnu maturu? Ima poruku za učenike koji će dići glas zbog klime
Hrvatski učenici u petak će se priključiti globalnom učeničkom pokretu ‘School Strike 4 Climate Change’, odnosno prosvjedu upozorenja zbog klimatskih promjena. Najavljeni su prosvjedi u Zagrebu, Splitu, Puli i Varaždinu, a sve to podsjeća na učeničke prosvjede iz 2008. godine, kada su srednjoškolci diljem zemlje digli glas zbog loše organizacije tada najavljivane državne mature. Prosvjed iz 2008., organiziran putem SMS poruka, mailova i Facebooka koji je u Hrvatskoj tek bio na svojim počecima, isti je dan urodio plodom – državna matura odgođena je za godinu dana. O svemu smo popričali s jednim od tadašnjih organizatora prosvjeda Rokom Rumorom, koji daje svesrdnu podršku učenicima koji će prosvjedovati krajem tjedna.
Učenički prosvjed 2008. u Zagrebu | Foto: HRT Youtube
Tijekom proteklog vikenda i početkom ovoga tjedna, hrvatski gradovi Zagreb, Split, Pula i Varaždin smjestili su se na globalnu kartu i pridružili se gradovima diljem svijeta u kojima će učenici prosvjedovati upozoravajući na klimatske promjene. Svi oni smatraju kako nema smisla ići u školu ako nemaju budućnost, ugroženu galopirajućim klimatskim promjenama.
Kome učenički prosvjed zvuči poznato?
U Facebook eventu zagrebačkog prosvjeda, poruku učenicima ostavio je Roko Rumora, bivši zagrebački gimnazijalac.
– Ovo mi zvuči poznato… Bravo, samo naprijed!, poručio je učenicima Roko. Nešto stariji čitatelji, koji su prije desetak godina završili srednjoškolsko obrazovanje, Roka itekako pamte. Naime, tijekom 2008. godine, kao učenik 3. razreda Klasične gimnazije u Zagrebu, sudjelovao je u organizaciji velikih učeničkih prosvjeda diljem zemlje. Cilj tadašnjih prosvjeda bio je ukazati na sve manjkavosti najavljivane državne mature.
Naime, učenici koji su 2008. godine pohađali 3. razrede srednjih škola, nagodinu su trebali biti prva generacija koja će polagati državnu maturu, no u travnju 2008. nisu imali odgovore na brojna pitanja o provedbi prve državne mature u Hrvatskoj. Kako će se bodovati njihovi ispiti, kako će se upisivati na fakultete, po kojem gradivu treba učiti za državnu maturu, zašto su usprkos različitim srednjoškolskim programima predviđena ista pitanja na maturi za sve… Ovo su samo neka od neodgovorenih pitanja koja su mučila tadašnje učenike 3. razreda.
Screenhot: RTL Youtube
Kulminacija nezadovoljstva i veliki učenički prosvjed u travnju 2008.
Njihovo nezadovoljstvo zbog nedovoljne informiranosti o ispitima kojima su prvi trebali pristupiti, kulminiralo je 28. travnja 2008. učeničkim prosvjedima u gradovima diljem Lijepe naše. Kako bismo današnje učenike upoznali s dosad najuspješnijim učeničkim prosvjedom u Hrvatskoj, popričali smo s Rokom, danas doktorskim studentom povijesti umjetnosti u Chicagu. Odmah na početku razgovora, naglasio nam je da želi ispraviti svojevrsnu povijesnu nepravdu.
– Naime, često se pisalo da je taj prosvjed na neki način moje djelo, ali ja sam samo bio najglasniji od nekolicine organizatora od kojih je najbitnija svakako Rafaela Tripalo iz Virovitice, koja je prva popisala sve te probleme koje smo svi mi primjećivali mjesecima i ona ih je zapravo sročila u niz kritičkih točaka. Ono što sam ja pridonio tom momentu je što sam organizirao Facebook event, priča nam Roko.
Organizacija prosvjeda SMS porukama, mailovima, blogovima i Facebookom, tada tek u povojima u Hrvatskoj
Igrom slučaja, i autorica ovih redaka tada je bila učenica 3. razreda gimnazije pa dobro pamti kako je prosvjed organiziran u svega nekoliko dana, i to međusobnim informiranjem učenika SMS porukama, mailovima, blogovima i Facebookom, koji je tada bilježio tek svoje početke u Hrvatskoj.
– Godinama kasnije, naišao sam na jedan rad u kojem je navedeno da je navodno prije našeg prosvjeda na hrvatskom fejsu bilo 30.000 korisnika, da bi se dva tjedna do mjesec dana kasnije taj broj doslovce poduplao do recimo 70.000. To meni tada uopće nije bilo vidljivo, ali taj prosvjed je bio veliki katalizator općenito za Facebook u Hrvatskoj, prisjeća se Roko i tvrdi kako nekih velikih organizacijskih priprema prosvjeda zapravo i nije bilo.
Pritom ne želi umanjivati njihov tadašnji trud i volju da iskažu što misle, no kako kaže, nikada nije iluzorno mislio da je Ministarstvo obrazovanja, tada vođeno ministrom Draganom Primorcem, ničim izazvano odlučilo odgoditi multimilijunski projekt na godinu dana zato što su to jutro dobili neke dobre ideje od grupe učenika.
Jedan od transparenata s prosvjeda 2008. | Screenshot: HRT Youtube
– Barem je meni tada bilo jasno da su tu postojali elementi nečeg trulog što se već neko vrijeme kuhalo i onda je to valjda bio prikladan trenutak i dobar PR moment za njih, ugoditi učenicima. Među tim primjedbama koje smo mi navodili, bilo je nekih stvari za koje sam siguran da je Ministarstvo pokušavalo srediti već mjesecima, ali dosta elemenata su stvarno bile nove situacije koje nisu bile izglađene na vrijeme, kaže Roko i dodaje kako je uvjeren da je učenički prosvjed na neki način pao na ‘plodno tlo’.
U potrazi za konkretnim odgovorima na brojna neodgovorena pitanja
Kako tvrdi, njihovi zahtjevi nisu bili upereni prema odgodi državne mature za godinu dana, već su tražili konkretne odgovore na brojna neodgovorena pitanja.
– Moj problem je bio što recimo nisam znao kako ću i pod kojim uvjetima polagati hrvatski, ali nije na meni kao 17-godišnjaku bilo da kažem koliko točno ekstra vremena sad treba Ministarstvu da bi riješilo taj problem. Ministarstvo je tu da meni služi kao učeniku i imaju dužnost ponašati se onako kao što se Ministarstvo treba ponašati, smatra i dodaje kako su prvi put za odgodu mature za godinu dana čuli kada je ministar Primorac u razgovoru s tadašnjom RTL-ovom novinarkom Jasminom Kos kazao da se sve odgađa na godinu dana.
Tadašnji učenici time su u nekoliko sati izvojevali veliku pobjedu, a Roko tvrdi da je glavni efekt prosvjeda definitivno bio upravo šok iznenađenja da se tako nešto može dogoditi. Kaže i da je na samo jutro prosvjeda razmišljao ima li uopće smisla da na prosvjed ode jer je mislio da nema šanse da se itko pojavi. Nakon uspjeha prosvjeda srednjoškolaca, Roko i njegovi kolege iz drugih gradova koji su sudjelovali u organizaciji prosvjeda, bili su aktivno uključeni u kreiranje državne mature za buduće generacije.
Roko na prosvjedu u Zagrebu ispred Ministarstva obrazovanja | Screenshot: HRT Youtube
– Sjećam se da mi je velik šok bio koliko su tada odgovornosti stavljali na nas da mi osmislimo bolje načine za riješiti neke probleme. U danima nakon prosvjeda smo se Rafaela, ja i ostali učenici koji su bili aktivirani u drugim gradovima našli i počeli razgovarati o tome za ozbiljno. Mislim da je bilo jasno da bi za Ministarstvo bilo vrlo efektno kada bi mi ispali tupavi klinci koji su se samo bunili, a nisu znali što je točno krivo i kako bi se to popravilo. Zato smo mi stvarno dosta uprli i na kraju je taj čitav proces trajao mjesec, mjesec i pol gdje smo mi ne samo zabilježili i govorili Ministarstvu koje su primjedbe učenika, nego smo napisali i izdali priručnik za učenike u kojem su se objašnjavala razna pitanja koja su tada ljudi postavljali, prisjeća se Roko dana i mjeseca nakon prosvjeda 2008.
Zajednička konferencija za medije s ministrom Primorcem
Smatra i kako im je prosvjed dao legitimitet, prvenstveno pred ljudima koji su te večeri sjedili pred televizorima i gledali vijesti o tome što se dogodilo. Dodaje i kako je ministar Primorac tada prema njima bio skroz OK, vrlo pristojan uz uzajamno poštivanje na razini zajedničkoga rada. Prisjeća se i zajedničke konferencije za medije koju su u danima nakon prosvjeda održali u Klasičnoj gimnaziji s ministrom Primorcem.
– Sad kad ovako razmišljam, u kojim situacijama sam ja nakon toga imao prilike vidjeti nekoga tko se toliko glasno žali na neki organ vlasti, kako sjedi kraj tog istog organa vlasti i zajedničkim snagama priča o problemima? Stvarno se ne mogu sjetiti da je nakon toga tako nešto bilo, kaže Roko.
‘Čim tako nešto kreneš raditi, onda više nisi dijete’
Učenicima – prosvjednicima koji će se diljem Hrvatske okupiti u petak, poručuje da rade hvalevrijednu stvar.
– Mislim da čim tako nešto kreneš raditi, onda više nisi dijete jer je ta razina uzimanja odgovornosti za svoju budućnost stvarno znak toga da si već na nekom drugom nivou nego što bi trebao biti kao školarac u srednjoj školi. To je hvaevrijedno zato što su šanse da išta uspije vrlo male, ali mislim da su oni motivirani više time da ako ništa ne pokušaš, da su tada šanse nula. Njihov trud je za svaku pohvalu, bez obzira na to koje će biti posljedice tog prosvjeda. Glavno je da su se potrudili i da su si svjesno dali truda u situaciji koja ni na jedan način zapravo nije benefit njima samima, tvrdi i dodaje kako je danas situacija bitno drukčija nego prije 11 godina.
Kako kaže, danas je puno više nepovjerenja od strane vlasti prema bilo kojim akterima koji pokušavaju dovesti do promjene.
– Fakat vjerujem u to što oni žele postići, želim im sve najbolje!, poručuje jedan od organizatora uspješnih učeničkih prosvjeda 2008. godine.
Nova generacija mladih koji zahtijevaju da se i njih pita o budućnosti
Podsjetimo i kako se po završetku učeničkih prosvjeda tadašnji ministar Primorac ispričao srednjoškolcima zbog propusta i zahvalio im što su svima u Hrvatskoj dali dobru lekciju.
– To je možda po prvi puta da je državna uprava naprosto ustuknula jer je pritisak bio toliko jak, toliko sadržajan, da je državna uprava naprosto postupila na najmudriji, zapravo na jedan jedini mogući način. Demokracija je ovime napravila velik korak naprijed, rekao je 2008. nakon učeničkih prosvjeda za RTL televiziju sociolog Renato Matić.
Mediji su tada, između ostaloga, izvještavali o rađanju nove generacije mladih koji zahtijevaju da se i njih pita o budućnosti, a današnjoj generaciji učenika tek predstoji borba za takve epitete.
