Sociolozi burno reagirali zbog izjave HAZU-a o Istanbulskoj konvenciji, pročitajte što kažu

Nakon što su prije nekoliko dana članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u javnost izišli s izjavom o Istanbulskoj konvenciji, protiveći joj se zbog, kako navode, ‘rodne ideologije’, reagirali su i sociolozi. Članovi Predsjedništva Hrvatskog sociološkog društva istaknuli su između ostalog kako članovi HAZU-a u svojom sintagmom ‘rodne ideologije’ zlonamjerno osporavaju i banaliziraju jedan od temeljnih pojmova u društveno-humanističkim znanostima. Njihovu reakciju prenosimo u cijelosti.

Foto: Srednja.hr

Očitovanje Predsjedništva Hrvatskog sociološkog društva i sekcije Hrvatskog sociološkog društva ‘Žena i društvo’ povodom Izjave Znanstvenog vijeća za obrazovanje i školstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti o Istanbulskoj konvenciji

Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo HAZU-a uputilo je jučer, 28. prosinca 2017. godine, Predsjednici RH, Predsjedniku Hrvatskog Sabora, saborskim zastupnicima, predsjedniku Vlade RH te hrvatskoj javnosti Izjavu u kojoj osporava onaj dio Istanbulske konvencije u kojoj se koristi pojam roda. Kao strukovna udruga koja okuplja znanstvenike iz područja sociologije i drugih srodnih znanstvenih polja, imamo potrebu reagirati na njihovu znanstveno neupućenu izjavu.

Članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, kao najviše hrvatske znanstvene institucije, koji u svojoj izjavi navode da se hrvatski odgojno-obrazovni sustav temelji i na „prihvaćanju i primjeni znanstveno potvrđenih dosega znanosti“ morali bi znati da je pojam roda uvriježen pojam u području društvenih i humanističkih znanosti. Kao prilog ovoj tezi navodimo sljedeće: jedan od najprestižnijih međunarodnih znanstvenih časopisa u polju sociologije je časopis Rod i društvo; svjetski ugledna izdavačka kuća SAGE do sada je objavila 763 naslova sveučilišnih udžbenika na temu roda i društva, a znanstveno-istraživačke i nastavne aktivnosti na temu roda se već više desetljeća izvode na najprestižnijim svjetskim sveučilištima. Primjerice, Sveučilište u Cambridgeu ima Centar za rodne studije, Sveučilište Stanford Institut za rodna istraživanja, Sveučilišta Harvard i Yale upisuju studente na rodne studije od preddiplomske do poslijediplomske razine.

U Izjavi Znanstvenog vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU-a se stvaranjem sintagme „rodna ideologija“ zlonamjerno osporava i banalizira jedan od temeljnih pojmova u društveno-humanističkim znanostima. S obzirom da je misija Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti „uključivanje hrvatske znanosti u europske i svjetske tokove znanosti“, a u europskim i svjetskim znanstvenim tokovima rod je uvriježen pojam, apeliramo na mjerodavne institucije u Hrvatskoj da poduzmu odgovarajuće mjere protiv manipulacije pojmovnim aparatima pojedinih znanstvenih polja. U Istanbulskoj konvenciji se pojmom roda označavaju “društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnima za žene i muškarce” (Konvencija, Poglavlje I., članak 3, str.7) što je znanstveno uvriježena definicija roda.

Hrvatsko sociološko društvo ovim javnim očitovanjem želi naglasiti da je sramotno i nedopustivo za Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo HAZU da pokazuje neupućenost i neznanje vezano uz temeljne pojmove pojedinih znanstvenih polja, pri čemu pozdravljamo javnu ogradu HAZU-a i pojedinih članova Znanstvenog vijeća za obrazovanje i školstvo od navedene izjave. Izjavom se iskrivljuje namjera Istanbulske konvencije, štetno manipulira javnim mnijenjem, politizira znanost, te potencijalno negativno djeluje na obrazovnu politiku mladih generacija.

Predsjedništvo Hrvatskog sociološkog društva

Sekcija „Žena i društvo“ Hrvatskog sociološkog društva

Sporna izjava članova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

PREDSJEDNICI REPUBLIKE HRVATSKE, PREDSJEDNIKU HRVATSKOGA SABORA I SABORSKIM ZASTUPNICIMA, PREDSJEDNIKU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I CJELOKUPNOJ HRVATSKOJ JAVNOSTI

Rodna ideologija u Istanbulskoj konvenciji neprihvatljiva za odgojno-obrazovni sustav

Iako se slažemo s brigom da se zaštite žene i obitelj kao žrtve nasilja, i u tome smislu podupiremo takvu intenciju Istanbulske konvencije, ipak, s obzirom na to da bi ratificiranje Istanbulske konvencije – uključujući i elemente rodne ideologije u njoj – snagom međunarodnoga pravnoga dokumenta nametnulo i uvođenje rodne ideologije u obrazovne sadržaje u Hrvatskoj – osobito ako se uvedu međupredmetni sadržaji kako ih prijedlog kurikulne reforme predviđa – Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo HAZU na sjednici održanoj 11. prosinca 2017., potaknuto i kontroverzama u javnosti, raspravljalo je o implikacijama mogućega ratificiranja Konvencije u Republici Hrvatskoj te je o tome odlučilo poslati ovu izjavu Predsjednici Republike Hrvatske, predsjedniku Hrvatskoga sabora i saborskim zastupnicima, predsjedniku Vlade Republike Hrvatske i cjelokupnoj hrvatskoj javnosti.

Istanbulska je konvencija međunarodni pravni ugovor koji obvezuje države koje ga prihvate da ga i primjenjuju u cjelokupnoj državnoj regulativi pa i u odgojno-obrazovnome sustavu.

Glavni je cilj toga dokumenta zaštita žena i obitelji od nasilja, što nikome dobronamjernome ne može biti sporno. No, isto je tako razvidno da se dijelovi Konvencije temelje na rodnoj ideologiji, što za odgojno-obrazovni sustav Republike Hrvatske smatramo neprihvatljivim jer u nj ne treba unositi zasade bilo kakve partikularne ideologije, pa ni rodne. Hrvatski se odgojno-obrazovni sustav temelji na hrvatskoj i srednjoeuropskoj obrazovnoj tradiciji, čime se čuva identitet hrvatskoga naroda, zemlje i kulture, te na prihvaćanju i primjeni znanstveno potvrđenih dosega znanosti.

Ističemo važnost kontinuiranoga kritičkoga promišljanja i prihvaćanja novih spoznaja koje ulaze u sadržaje obrazovanja, a koji trebaju biti prihvatljivi za svih pola milijuna djece i mladih u obrazovnome sustavu te njihove roditelje koji imaju prirodno pravo odgajati djecu u vlastitom svjetonazoru.

Istanbulskom konvencijom djeci i mladima nametnuo bi se „rodno neutralan“ odgoj, što je posve neprihvatljivo s gledišta slobode odgoja jer pojam roda u Istanbulskoj konvenciji definira se isključivo „ponašanjima, aktivnostima, ulogama“, a izostavlja se spol kao prirodna konstanta i ontološka datost.

Nasilje se definira isključivo „rodno uvjetovanim“ s implikacijom da je isključivo muškarac nasilnik, a žena žrtva. Svaki odgojno-obrazovni djelatnik zna iz svakodnevnoga iskustva da to nije tako pa je očito da se u Istanbulskoj konvenciji žele plasirati znanstveno nedokazane teze o rodnom i spolnom ustroju čovjeka. Ukazujemo da školska izobrazba o pozicijama žena i muškaraca u društvu ne smije biti usmjerena na negiranje muško-ženskih spolnih i svih drugih posljedičnih razlika jer su one biološki, evolucijski, anatomski i funkcionalno zadane.

Također, cilj izobrazbe ne smije biti ni nametanje shvaćanja da između muškaraca i žena nema svih onih razlika koje proistječu iz njihove biološke i evolucijske različitosti, a što je sadržano u rodnoj ideologiji u ideji da dijete samo bira svoj rod. Suprotno tome, cilj izobrazbe mora biti osvješćivanje djece i mladih o razlikama muškaraca i žena i o nužnosti da te razlike ne smiju služiti kao osnova za društvenu diskriminaciju.

To se ne može postići nasilnim negiranjem i tabuiziranjem razlika, nego osvješćivanjem vrijednosti ljudske osobe, kako ženske, tako i muške. Ravnopravnost spolova ne smije se tražiti u negiranju prirode, nego u iskrenom, objektivnom i poštenom odnosu prema njoj. Rodna ideologija stoga predstavlja opasnost i za zdrav i prirodan razvitak djece i mladih zbog nesagledivih posljedica koje mogu proizići iz njezine implementacije u školske kurikule. Pluralno društvo, kakvo Hrvatska gradi, ne bi preko Hrvatskoga sabora smjelo prihvaćati kontroverzne međunarodne dokumente bez temeljite javne rasprave i suglasja svih relevantnih stručnjaka i društvenih skupina. A rodna ideologija u podtekstu Istanbulske konvencije nije dovoljno kritički javno analizirana te su njezine moguće posljedice široj javnosti, a posebno roditeljima i učiteljima, nedovoljno poznate.

Stoga postavljamo pitanje: Tko želi zaobići roditelje i njihovo pravo na (izbor) odgoj(a) svoga djeteta? Upozoravamo i na jezični aspekt pojma „žena“, koji se u Istanbulskoj konvenciji definira na sljedeći način: „žene uključuje i djevojčice mlađe od 18 godina“. No, kako se pojam roda u Istanbulskoj konvenciji definira isključivo „ponašanjima, aktivnostima, ulogama“, upozoravamo na nedosljednost ako se ne izostave elementi rodne ideologije iz teksta koji Republika Hrvatska može prihvatiti.

U tome bi slučaju, naime, pojam „žena“ trebalo definirati ovako: „Naziv žena u ovoj Konvenciji uključuje osobu bilo kojega spola koja je preuzela ponašanja, aktivnosti i uloge žene u obitelji i društvu.“

Nama se čini očitim da takva definicija nije prihvatljiva.

Ako se, naprotiv, izostave svi elementi rodne ideologije, smatramo da bi trebalo pored naziva „žena“ dodati i nazive „djevojka“ i „djevojčica“ kako bi se predmetu Konvencije dalo jasno značenje. No, i u tome slučaju upozoravamo na to da žrtve nasilja nisu jedino osobe ženskoga spola te Konvencija ne bi pridonosila zaštiti svih žrtava, čak ni sve djece, i ne čini se dosljedno promišljena u duhu humanosti i nenasilja.

Zbog svega navedenoga smatramo da se Istanbulska konvencija može usvojiti djelomično, tj. u dijelu u kojemu se odnosi na zaštitu žena i obitelji od nasilja, ali ne i s onim dijelovima koji sadrže postavke i terminologiju rodne ideologije.

U tome se pridružujemo javno iskazanome stavu predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović („Provedite obveze iz Istanbulske konvencije koje nisu prijeporne.“) i ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak u njezinoj izjavi da u obrazovnim ustanovama nema mjesta ideologijama („Tehnologija a ne ideologija“).

Tražimo, dakle, da se Istanbulska konvencija ne ratificira s ideološki spornim formulacijama, nego da se one izostave, ili da se Konvencija ne ratificira, nego da se hrvatskim zakonima zaštite sve žrtve nasilja, a osobito nasilja nad ženama i djecom.

Tekst Izjave redigirali: akademik Mislav Ježić i prof. dr. sc. Ante Bežen.

U Zagrebu, 11. prosinca 2017.

Sekcija za odgoj Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU Voditeljica:
mr. Ljiljana Klinger, v. r. Sekcija za opće nazivlje kurikulne reforme Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU Voditelj: prof. dr. sc. Ante Bežen, v. r.

Za Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo HAZU Potpredsjednik: akademik Vladimir Bermanec, v. r.