SOR odlazi u zaborav? Novi ministar rada kaže da je mjera izgubila svoj smisao
Krajem lipnja pisali smo vam o apsurdnoj situaciji u kojoj se našla Branka, djevojka koja je stručno osposobljavanje koristila tijekom 2013. U jednogodišnjem razdoblju SOR-a bila je na bolovanju, zbog čega joj je HZZ, četiri godine od korištenja mjere, poslao zahtjev za povratom novca koji joj je isplaćen i kada je bila na bolovanju. Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije kaže kako je takva praksa neprihvatljiva, te je mišljenja da ovakvi slučajevi moraju na upravni spor. Istovremeno, novi ministar rada, Marko Pavić daje naslutiti da bi čitava mjera SOR uskoro mogla otići u zaborav.
Foto: Facebook stranica ‘Vrijedim više’
Kada bi se svi problemi s kojima su se kroz ove godine susretali korisnici stručnog osposobljavanja za rad saželi, mogla bi od toga nastati poprilično opsežna knjiga. Jedan od većih problema javio se u ožujku prošle godine, kada je HZZ naprasno započeo s umanjenjem naknade SOR-ovcima koji su prethodnog mjeseca koristili bolovanje. Za to je HZZ imao dobro zakonsko pokriće. Naime, prema Zakonu o posredovanju pri zapošljavaju iz 2013., polaznicima stručnog osposobljavanja naknada se isplaćuje samo za dane provedene na osposobljavanju.
Nedavno smo vam pisali o Branki, djevojci koja je na stručnom osposobljavanju bila od ožujka 2013. pa sve do kraja veljače 2014. Tijekom osposobljavanja koristila je bolovanje od ukupno 20 dana, za koje je uredno poslodavcu donijela liječničku potvrdu. Četiri godine kasnije, pred otprilike mjesec dana Branki je na kućnu adresu stigao zahtjev u kojemu Zavod za zapošljavanje od nje potražuje povrat sredstava koja su joj isplaćena tijekom SOR-a, a kada je koristila bolovanje. Kako je Branka tada primala mjesečnu naknadu od 1.600 kuna, ukupno HZZ-u mora vratiti oko 1.300 kuna.
‘Nepripadajuća novčana pomoć’
Na to rješenje Branka je pisala žalbu, koja joj je ovih dana odbijena, uz sljedeće obrazloženje:
– Temeljem članka 2. Ugovora o međunarodnim pravima i obvezama u svezi stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, koji ste 13.4.2013. sklopili sa Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, definirano je sljedeće: ‘Zavod će za vrijeme stručnog osposobljavanja za rad za polaznike snositi sljedeće troškove:
a) troškove doprinosa obveznog mirovinskog osiguranja prema iznosu iz Ugovora o stručnom osposobljavanju za rad
b) novčanu pomoć u visini neoporezivog iznosa učeničke ili studentske stipendije prema posebnom propisu. Novčana pomoć isplatit će se prema broju dana koje je korisnik proveo na stručnom osposobljavanju, osim u slučaju korištenja godišnjeg odmora.
Kontrolom predmetnog Zahtjeva je utvrđeno da ste za vrijeme trajanja stručnog osposobljavanja bili privremeno nesposobni za rad te ste s obzirom na navedeno u obvezi izvršiti povrat nepripadajuće primljene novčane pomoći i prijevoza, stoji u rješenju žalbe koju je Branka uputila u HZZ.
Kako nam kaže, takvo je rješenje dobila i njena kolegica s istim slučajem, pa ga je i sama očekivala.
– Razočarana jesam. Očekivala jesam. Čekam gospođu iz Zagreba s kojom ste me povezali da mi da savjet što učiniti. Ona je spominjala Upravni sud, pa ćemo vidjeti, ali ne mislim uplatiti, kaže nam kratko Branka.
Izostanak prava na bolovanje je protuustavan i u neskladu s međunarodnim pravilima
A gospođa s kojom smo ju povezali jest Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije, iz Programa ekonomske i socijalne pravednosti. Nakon objave teksta javila nam se i zamolila nas da ju spojimo s Brankom zbog pružanja pravnog savjeta. Kako Benčić kaže, u startu je sporno i nelogično što osobe na stručnom osposobljavanju nemaju pravo na plaćeno bolovanje, jer iako se ne radi o radnom odnosu, SOR ima sva obilježja radnog odnosa.
– Ako su već htjeli da se oni dani koje osoba provede na bolovanju ne broje kao stručno osposobljavanje za rad, onda je to eventualno moglo biti riješeno na način da ta osoba duži broj dana ostane na stručnom osposobljavanju. Ali, ne može im se naknada koju su dobili tražiti da ju naknadno vraćaju, a imali su potpuno validno objašnjenje zašto taj dan nisu mogli biti na poslu i imaju potvrde od liječnika, kaže nam Benčić.
Dodaje, osporavanje prava na bolovanje za vrijeme nečega što ima sva obilježja radnog odnosa bilo bi protuustavno te je mišljenja kako se time u velikoj mjeri krše ugovori Međunarodne organizacije rada. Mišljenja je i da slučajevi poput Brankinog moraju na upravni spor.
– Smatram da sva takva rješenja treba stavljati na upravni spor, da trebamo na upravnom sudu dobiti o tome odluku. Ja sam sigurna da će ta odluka biti u korist osoba koje su bile na stručnom osposobljavanju. Posebno ovakav način gdje se njima to isplatilo i sad se traži da to vrate, znači takav način primjene po meni je posebno neprihvatljiv. Generalno, ideja da neće biti plaćeni za dane kada su na bolovanju, a bez da im se istovremeno onda produži stručno osposobljavanje za te dane, je neprihvatljiva. To je zaista kontra svih načela i vrijednosti koje reguliraju sve što ne samo se zove radnim odnosom, nego regulira odnose koji imaju obilježja rada. A ovo je odnos koji ima sva obilježja rada, samo se tako ne zove, zaključuje Benčić.
‘U idućoj godini planiramo povrat pripravništva’
Istovremeno , u prvom velikom intervjuu novog ministra rada Marka Pavića, koji je objavljen u prošlotjednom nedjeljnom Jutarnjem listu, jedna od tema bila je i mjera stručno osposobljavanje za rad. Kako kaže Pavić, mjera je izgubila smisao i zamijenila pripravništvo, kojeg on planira vratiti već u sljedećoj godini.
– Mjera stručno osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa je donesena u vremenu najveće krize i tada je bila potrebna. No, većina korisnika te mjere osposobljavala se u državnoj i javnoj službi. Samo prošle godine 63 posto ljudi na SOR-u bilo je u državnoj i javnoj službi, a neovisne analize pokazale su nisku učinkovitost mjere. U trenutku kada imamo najnižu stopu nezaposlenosti od 1990., kada je na burzi 170.000 ljudi, mjera je izgubila taj smisao i prešla je u to da je zamijenila pripravništvo. Zato planiramo u idućoj godini povrat pripravništva, a u paketu redefiniranih mjera ‘Od mjere do karijere’ istaknuli smo dva cilja: da potaknemo zapošljavanje i da usmjerimo potpore prema privatnim poslodavcima, rekao je Pavić za Jutarnji list.
