Splićanka koja nije izgubljena u prijevodu: Gimnazijalka Petra osvojila natjecanje ‘Juvenes Translatores’
Ako netko definitivno nije izgubljen u prijevodu, onda je to Petra Nimac Klacina. Ova učenica trećeg razreda III. gimnazije u Splitu pokorila je konkurenciju od 3.000 učenika iz 1.900 škola diljem Europe na natjecanju ‘Juvenes translatores’ i tako ušla među 28 odabranih koji su na zadani zadatak dali najbolji prijevod iz bilo kojeg jezika koji je službeni u Europskoj uniji. Iako je odabrala zadatak prevoditi s engleskog jezika, mladoj Splićanki ne bi stvarali poteškoće niti drugi jezici, s obzirom na to da ih govori čak četiri.
Foto: Privatne fotografije
‘Juvenes Translatores’ natjecanje je koja organizira Europska komisija s ciljem populariziranja prevoditeljskog zanimanja te prevođenja općenito, kao i poticanja učenja stranih jezika. Kako nam je kazala Petra, natjecanje je organizirano na način da svaka država članica EU može poslati na na natjecanje onoliko škola koliko ima zastupnika u Europskom parlamentu. U hrvatskom slučaju, na natjecanju je sudjelovalo jedanaest srednjih škola, a svaka od njih mogla je prijaviti petero svojih učenika. Priliku da u travnju u Bruxellesu svećano primi svoju zasluženu nagradu iz Hrvatske imat će upravo Petra, svestrana učenica koja osim što obožava jezike, voli pisati, čitati i uz sve to obožava prirodoslovne predmete.
Vremenska ograničenost
Kako nam je kazala Petra, prijevode ocjenjuje komisija koju čine službeni prevoditelji i lektori Europske komisije. Nakon ocjenjivanja, žiri i glavni direktor ‘Glavne uprave za pismeno prevođenje’ odabiru najbolji prijevod iz svake države,a svih 28 pobjednika pozvano je u Bruxelles na svečanu dodjelu nagrada. Iako je besprijekorno odradila zadatak, Petra nam otkriva kako joj je vremenska ograničenost za vrijeme pisanja stvaralo probleme.
– Svi dosadašnji zadaci bili su više-manje slični: uglavnom se radi o tekstovima koji potiču poznavanje više jezika,rad u različitim zemaljama EU i svijeta,prihvaćanje različitosti i slično. Najveći je problem definitivno vremenska ograničenost. Na raspolaganju imate 2 sata kako biste preveli cijelu stranicu teksta koji vam se na prvi pogled učini jednostavnim,ali tek kad uđete u problematiku shvatite da imate sto sitnih zapreki koje vas onemogućavaju u tome da napravite prijevod kakav biste željeli i kakav smatrate idealnim.Nekad je to jednostavno nemoguće zbog prirode jezika i jezičnih različitosti,a u tako stresnim trenucima to može biti jako frustrirajuće, priznaje nam Splićanka,
Prijevod s engleskog jezika, Petra je odabrala upravo zato što je najviše upoznata s tim stranim jezikom.
– Odabrala sam prevođenje s engleskog na hrvatski jezik jer mi se činilo da ću se u potencijalno ‘kriznim’ situacijama bolje snaći na poznatom terenu. Bilo je iznimno je važno ne zanemariti i što bolje prenijeti duh i poantu zadanog teksta, a to je zahtjevan zadatak ako se dovoljno kvalitetno ne vlada jezikom na koji se prevodi. Postojali su trenutci u kojima bih jednostavno ‘zapela’, jer ne bih poznavala neki termin ili frazu,ali sam se onda iz konteksta samog teksta i uz pomoć nekih rečeničnih struktura trudila takav nedostatak što bolje prekriti. Moram reći da su mi od velike pomoći bili i savjeti profesorice i mentorice Ivane Pločkinić,koja se i sama bavi prevođenjem. Nekoliko tjedana prije samog natjecanja zajedno je sa mnom predano prevodila tekstove s prošlogodišnjih natjecanja,upozoravala me na zamke i predlagala mi rješenja za raznorazne jezične probleme,što je,sigurna sam,bio jedan od faktora koji su doveli do ovog uspjeha, ističe Petra.
‘Od svih jezika koje poznajem najdraži mi je hrvatski’
Petra uz engleski, odlično se služi talijanskim, španjolskim i latinskim, a sama voli kazati za sebe kako se rodila s ljubavlju za stranim jezicima i pričanjem. Ako ju pak pitate koji joj je jezik najdraži bez zadrške će reći hrvatski.
– Još odmalena sam pokazivala ljubav za čitanjem, pričanjem i pisanjem i mislim da sam se s tom ljubavlju jednostavno rodila. Obožavam gledati strane serije i filmove i uz njih mi često uđu u uho neke fraze, riječi ili manje rečenice. Na taj sam način pohvatala dosta engleskog,španjolskog i talijanskog što mi olakšava njihovo učenje.
Kad već moram izabrati koji mi je jezik najdraži od svih koje znam i učim,onda biram hrvatski. Učeći strane jezike dodatno sam ga zavoljela jer sam shvatila koliko je zapravo vrijedan i koliko nam toga daje.Mislim da nedovoljno ističemo koliko je naš jezik poseban i bogat i zapravo je tužno koliko ga u današnje vrijeme trujemo nepotrebnim stranim izrazima, priznaje svestrana Petra.
Kad se ne bavi jezicima, Petra najrađe pleše Zumbu koja joj služi kao ispušni ventil nakon učenja. I na kraju ostaje pitanje, kako to da netko s tolikim žarom pristupa društvenim predmetima, a pohađa prirodoslovnu gimnaziju? I tu Petra ima spreman odgovor.
– Pri upisivanju u srednju školu glavna mi je misao vodilja bila upisati školu koja će me prije svega dobro pripremiti za državnu maturu,a kako je MIOC ipak MIOC,odlučila sam igrati na sigurno. Iznenadila me širina znanja koju ta škola zapravo nudi,jer sam,kao i većina,mislila da će fokus biti uglavnom na prirodnim predmetima.Međutim,to je škola koja stvarno daje jednaku važnost svim predmetima, profesorima,učenicima i njihovim talentima,a oni se,što je najvažnije,jako cijene;tako da na kraju krajeva ne mogu reći da sam u bilo kojem smislu ostala zakinuta za znanje iz društvenih predmeta ili jezika samo zato što sam upisala matematičko-prirodoslovnu gimnaziju, zaključuje Petra koja iako još ne zna što će studirati, jedno sigurno zna, a to je da nikad ne želi prestati učiti jezike.
