Sramotni rezultati PISA testa: Hrvatski srednjoškolci financijski su nepismeni
Prije dvije godine PISA testom ispitivala se, između ostalih, i financijska pismenost srednjoškolaca. Od ukupno 18 ispitivanih zemalja Hrvatska se našla na poražavajućem 14. mjestu financijske pismenosti.
Hrvatski srednjoškolci na dnu su ljestvice po financijskoj pismenosti, pokazali su rezultati PISA testa kojeg su rješavali školarci iz 18 zemalja svijeta.
Ni rezultati matematičke pismenosti ne služe na ponos hrvatskim srednjoškolcima
Većina srednjoškolaca financijski nepismena
Voditeljica PISA centra za Hrvatsku Michelle Braš Roth kazala je kako je Hrvatska na dnu ljestvice ispitivanih zemalja po dostupnosti financijskog obrazovanja učenika te po mišljenju ravnatelja škola čak 68 posto učenika nema dostupno financijsko obrazovanje
Dok se hrvatski učenici nalaze pri samom dnu, briljiraju Kinezi na prvom mjestu, Belgijci na drugom te srednjoškolci iz Estonije na trećem mjestu. Što se tiče susjeda, slovenski srednjoškolci postigli su nešto bolji rezultat od hrvatskih, dok su Talijani znatno lošiji od Hrvatske.
Financijska pismenost testom se ispitivala među 1 145 15-godišnjaka iz 163 hrvatske srednje šole, kako bi se utvrdilo koliko su učenici sposobni primjenjivati stečena znanja i vještine u novim situacijama i nepoznatim okruženjima.
Rezultati su pokazali kako učenici koji postižu bolji rezultat u matematičkoj i čitalačkoj pismenosti također bolje rješavaju i područje financijske pismenosti, utvrdila je Braš Roth. Rezultati matematičke i čitalaške pismenosti, međutim, također ne služe na čast hrvatskim srednjoškolcima.
Ne posjeduju osnovne vještine u financijskoj pismenosti
Na ljestvici koja sadrži pet razina znanja i sposobnosti, 15,5 posto hrvatskih učenika ne dostiže niti razinu dva – ne posjeduje osnovne vještine u financijskoj pismenosti. Tek nešto više od deset posto ih postiže najvišu, odnosno petu razinu izvrsnosti u području financijske pismenosti, što znači da su spobosni analizirati kompleksne financijske usluge, rješavati neuobičajene financijske problme te da razumiju šire financijsko okruženje poput poreza na prihode i financijske prednosti određenih ulaganja. Upravo taj podatak pokazuje kolike su zapravo razlike u hrvatskom obrazovnom sustavu, naglasila je Braš Roth.
Nesposobni rješavati praktične probleme
Preporučuje se uvođnje financijskog obrazovanja u sve škole
U 13 zemalja OECD-a 15 posto učenika ne dostiže niti osnovnu razinu pismenosti te se nalaze na razini jedan ili niže. U najboljem slučaju, oni mogu prepoznati razliku između želja i potreba te mogu donijeti jednostavne odluke o svakodnevnim troškovima. Sposobni su prepoznati svrhu svakodnevnih financijskih dokumenata poput računa ili fakture i mogu izvršiti osnovne računske operacije poput zbrajanja, oduzimanja ili množenja u osobnom kontekstu, navela je Braš Roth te preporučila uvođenje financijskog obrazovanja u sve škole i omogućavanje njegove dostupnosti svima, prilagođenost svim uzrastima te konstantno aktualiziranje istog.
Osim matematičke i financijske pismenosti koja je kod mladih Hrvata na zabrinjavajuće lošoj razini, srednjoškolci su prilično nesposobni rješavati i praktične probleme, pokazali su rezultati PISA testa istraživanja prije nekoliko mjeseci.