Srednja.hr predlaže institucijama pet stavki kako da se Oskar znanja održi
Nakon što smo objavili priču o ukidanju Oskara znanja, koju su prenijeli ostali mediji u državi, javio nam se veći broj građana koji su spremni uložiti svoje novce u organizaciju priredbe vrijedne 150.000 kuna. Vjerujemo da se ceremonija može održati za manji iznos, a da novac većinom dobiju srednje škole i učenici. Portal srednja.hr poslao je ministru Vedranu Mornaru i ravnateljici AZOO-a Jadranki Žarković-Pečenković početni koncept prema kojem bi se priredba mogla održati, uz smanjene troškove.
Oskar znanja foto:srednja.hr
Oskar znanja jedna je od rijetkih dodjela koja nije opterećen s bilo kakvom korupcijom jer samo državni prvaci i prva tri mjesta na međunarodnim natjecanjima osvajaju ovo prestižno priznanje.
– Troškovi Oskara znanja, koji uključuju oblikovanje i izradu kipića ‘Oskara znanja’, najam Nacionalne i sveučilišne knjižnice, troškove angažiranje voditeljice i tiskanja priznanja državnim i međunarodnim pravcima i mentorima u 2014. godini iznosili su 169.579, 70 kn, a u 2013. godini 150.800, 94 kn, odgovorili su nam iz AZOO-a.
1. Trošak kipića
Dodatno su nam iz AZOO-a odgovorili da neće izraditi kipiće te ih slati pobjednicima jer je upravo njihova izrada najskuplja stavka projekta. Rad akademske kiparice Vlaste Zelenko prošle godine je uručen najboljima. Kako bi sav novac od projekta ostao u sustavu školstva, te vrlo vjerojatno drastično smanjio troškove izrade, predlažemo da se napravi mali javni natječaj na koje bi se mogle javiti isključivo škole koje su sposobne izraditi kipiće.
Primjerice, to može biti škola budućnosti iz Ludbrega u kojoj ravnatelj Josip Zdelar financijski nagrađuje učenike koji su napravili namještaj za svoju školu. Na ovakav natječaj bi se mogla javiti i Klesarska škola u Pučišćima, bračko čudo, jedina preživjela klesarska srednja škola u Hrvatskoj, a ima ih malo u cijeloj Europi.
Ove dvije škole su izdvojene samo radi primjera, a ima ih mnogo koje bi mogle odraditi posao. Natječaj treba biti napravljen za sve škole koje će moći poslati ponudu za izradu Oskara. Tako će učenici sami izrađivati nagrade za svoje kolege, smanjit će se troškovi, a učenici će moći zaraditi džeparac kroz praksu i rad u struci, uz nadgledavanje profesora. S time bi veliku promociju i priznanje dobile strukovne škole koje su često marginalizirane u javnosti. Škola koja dobije priliku napraviti priznanja, sljedeće godine se ne može prijaviti na natječaj kako bi se što više škola uključilo i borilo za izradu kipića.
2. Trošak voditelja
Kako bi smanjili trošak unajmljivanja poznatih osoba kao voditelja, praktično djeluje pozvati Hrvatsko debatno društvo da izabere par voditelja, koji bi za svoje usluge bili i plaćeni. Hrvatsko debatno društvo nastalo je iz debatnog programa koji se u Hrvatskoj provodi od 1994. godine. Sama je udruga registrirana 1998. godine a od prvotna četiri kluba u Zagrebu i nešto manje od 50 sudionika narasli su na preko 90 klubova mladih, provode brojne projekte, a naše su aktivnosti proširene po cijeloj Hrvatskoj.
Bitno za naglasiti da su ljudi uključeni u debatu izrazito verbalno sposobni, te im ne bi trebao predstavljati problem vođenje ovakvog programa. Uostalom, državni pobjednici debate su na službenom popisu nagrađenih Oskarom znanja, što znači da su verificirani od strane AZOO-a.
Druga opcija je da državni prvaci iz hrvatskog jezika budu voditelji priredbe, a u obje opcije važno je naglasiti da bi voditelji trebali biti učenici koji će za to dobiti financijsku naknadu.
3. Najam dvorane
Neslužbeno smo saznali da cijena unajmljivanja predvorja NSK može biti oko 5.000 kuna, a taj trošak uopće nije potreban. Sama ceremonija se može održati u Ministarstvu koje za to ima kapacitete. Druga opcija je unajmljivanje dvorane neke osnovne i srednje škole koje ima kapacitet primiti 400 ljudi, a takvih škola i dvorana imamo na izbor.
Najam se školi u svakom slučaju mora platiti, jer nije cilj da spremačice, učenici i nastavno osoblje moraju dodatno raditi kako bi pripremili školu za priredbu bez minimalne naknade.
Nagrade dolaze iz samih škola, od profesora i učenika, pa zašto se ne bi godišnje rotirala domaćinstva škola za ustupanje prostora najsvečanijoj priredbi znanja u zemlji.
4. Priznanja
Priznanja u papirnatom obliku su vjerojatno najmanji trošak od navedenih, a po potrebi, AZOO može za iznos od nekoliko tisuća kuna organizirati natječaj za učenike grafičkih škola za grafičku pripremu priznanja. Opet će se s ovime ispromovirati strukovne škole, a učenici dobiti priliku za dodatnu zaradu.
5. Datum priredbe
S obzirom na to da će biti izrazito teško organizirati Oskara znanja do kraja školske godine, te da je državna matura već počela, predlažemo da se priredba Oskara znanja održi na početku školske godine te da se osmisli kvalitetna komunikacija prema novinarima kako bi učenici dobili veći medijski prostor nego što su dobivali prijašnjih godina.
XI. Oskar znanja treba označiti promjenu ponašanja države prema mladima, a osobito prema onim najboljima koje treba držati kao kap vode na dlanu. Priredba koja okuplja preko 300 najboljih učenika i nastavnika iz cijele zemlje zaslužuje prijenos na televiziji, minutažu u središnjim informativnim emisijama, naslovnice novina i portala, kao i radio intervjue s najboljima. Samo zajedno, kroz javne institucije, medije i dodatnu pomoć građana, možemo postati zemlja znanja o kojoj toliko volimo pričati.
Molimo naše čitatelje da nam se sa svojim prijedlozima jave na [email protected] ili putem Facebooka srednja.hr.
