Srednjoškolke u Hrvatskoj seksualno se vrijeđa i ucjenjuje, a osjećaju se bespomoćno
U Hrvatskoj se ovog utorka obilježava Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje baš je na današnji dan objavio rezultate istraživanja koji pokazuju zabrinjavajuće stanje u online sferi, posebice kada je riječ o odnosu prema tinejdžericama. Naime, većina srednjoškolki koje su sudjelovale u istraživanju ističe da je bila izložena online komentarima seksualnog sadržaja, a svaka deseta i seksualno ucijenjena.
Foto: Pixabay
Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama u Hrvatskoj se obilježava 22. rujna. Povod utemeljenja tog Dana je stravično višestruko ubojstvo koje se dogodilo prije 21 godinu. Na današnji datum 1999., tijekom brakorazvodne parnice na zagrebačkom Općinskom sudu, bivši policajac Mato Oraškić pištoljem je ubio suprugu Gordanu, sutkinju Ljiljanu Hvalec i odvjetnicu Hajru Prohić te teško ranio zapisničarku Stanka Cvjetković.
Nasilje nad ženama posebno je izraženo i u online sferi, a njime su značajno pogođene srednjoškolke. Naime, Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI) proveo je ispitivanje na uzorku od 458 učenika i učenica srednjih škola iz različitih dijelova Republike Hrvatske putem on-line upitnika, i to u sklopu projekta ‘Mogu reći neću – Ljubav nije nasilje’.
Značajna većina srednjoškolki bila je izložena seksualnim komentarima
Rezultati pokazuju kako je značajna većina srednjoškolki, njih 72%, bila izložena online komentarima seksualnog sadržaja. Skoro svaka deseta djevojka bila je izložena i seksualnim ucjenama, a 7% je bilo izloženo objavi videa ili fotografija koje su nekome poslale privatno.
S druge strane, 44% mladića bilo je izloženo online prijetnjama vezanim uz njihovu fizičku sigurnost, četvrtina je bila izložena uvredljivoj objavi, dok je petina mladića bila izložena pritisku gledanja online pornografije.
Kada se radi o dijeljenju lozinke s partnerom/icom za online platforme, djevojke češće izjavljuju da su podijelile lozinku s partnerom (14.4%). Također, više djevojaka nego mladića promijenilo je svoju profilnu fotografiju zato što je to njihov partner zahtijevao.
Ono što posebno zabrinjava jest činjenica da djevojke koje su doživjele digitalno nasilje višekratno, češće ističe da su se osjećale bespomoćno i uplašeno. U najvećem broju slučajeva kao počinitelji elektroničkog seksualnog rodno-uvjetovanog nasilja navode se muške osobe ili (bivši) partneri.
Značajan broj za osvetničku pornografiju krivi žrtvu
Kako navode iz CESI-ja, digitalna kontrola u vezi koja se očituje kao pretjerano slanje poruka gdje osoba očekuje od partnera/ice da bude dostupan/na čitavo vrijeme i odmah odgovori na poruke za 40% mladih nije oblik nasilja u vezi dok njih 36% ne zna radi li se tu o nasilju. Više mladića nego djevojaka ne smatra ovo ponašanje nasiljem (58% naspram 34%).
– Reakcije mladih na osvetničku pornografiju tj. objavljivanje videa/fotografija partnerice bez njene suglasnosti pokazuju da bi većina mladih prekinula vezu ili bi se obratili prijateljima za pomoć, dok je traženje pomoći od roditelja, nastavnika i policije pri dnu ljestvice. Reakcije mladih na osvetničku pornografiju iz pozicije promatrača, kažu da bi oni većinom bili zabrinuti za žrtvu (40%), ili bi poduzeli nešto. Iako mladi znaju da je takvo ponašanje neprihvatljivo, kao i da je ova vrsta nasilja nešto što žrtvu duboko pogađa, zabrinjava podatak da četvrtina mladića i petina djevojaka okrivljuju žrtvu za nasilje, kažu u CESI.
Gdje se informirati o elektroničkom nasilju?
Iz Centra ističu kako je ovo istraživanje posebno značajno u jeku pandemije jer mladi provode više vremena online.
– Zato je važno mladima ponuditi sustave podrške i sigurno mjesto za bolje razumijevanje sebe i razvoj kvalitetnih odnosa s drugima, posebice kroz preventivne programe u školama, te pružiti pomoć onima koji/koje su bili izloženi elektroničkom nasilju. Zlostavljanje i nasilje mladi doživljavaju na različite načine, bilo kao žrtve, počinitelji ili promatrači, a često sudjeluju u sva ta tri svojstva u različitim društvenim okruženjima. To značajno utječe na njihovu fizičku i psihičku dobrobit, njihove obrazovne rezultate, kao i kvalitetu njihovih odnosa, ističu iz CESI-ja odakle su pokrenuli i internetsku stranicu Nechupedia, gdje se mladi ljudi mogu informirati o elektroničkom nasilju.
Pratiti ih možete i na Instagram profilu @mogurecinecu i Facebook stranici ‘Nasilne veze su bezveze’.
