Stigli rezultati nacionalnih ispita: Evo iz kojih predmeta su učenici ostvarili najbolji, a iz kojih najgori rezultat
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja objavio je rezultate nacionalnih ispita koje su ove godine pisali učenici osmih i četvrtih razreda. Rezultati su pokazali kako su osmaši najviše kiksali u Fizici, ali su zato najbolje riješili ispit iz Kemije. Ali, ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović istaknuo je kako ‘loša’ riješenost nekog ispita ne znači nužno da su učenici iz tog predmeta lošiji po pitanju znanja, već da je ispit jednostavno teži od ispita drugih predmeta. Također je poslao poruku roditeljima, ali i učenicima osmih razreda kako prilikom upisa u srednje škole ne gledaju zaključne ocjene, već da su rezultati nacionalnih ispita puno relevantniji pokazatelj općeg znanja.
Ilustracija: Canva | srednja.hr
Nešto više od 37.118 učenika četvrtog razreda pisalo je nacionalne ispite iz triju predmeta, dok su učenici osmih razreda, njih ukupno 40.996, pisali nacionalne ispite iz osam predmeta. Sada je Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) objavio rezultate ovogodišnjih nacionalnih ispita. Podsjetimo, ni u četvrtim niti u osmim razredima ispiti se ne ocjenjuju brojčano.
– Učenicima i njihovim učiteljima će sutra i prekosutra biti vidljivi rezultati nacionalnih ispita. Sve će biti uneseno u e-Dnevnik, odnosno sve će biti vidljivo u bilješkama. Cilj nam je dobiti povratnu informaciju o trajno stečenim znanjima, rekao je ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović.
Rezultati učenika četvrtih razreda izraženi su po razinama postignuća
Učenici četvrtih razreda ispite su pisali iz Hrvatskog jezika, Matematike i Prirode i društva. Rezultati su pokazali da je prosječna riješenost ispita iz Hrvatskog jezika bila 53,50 posto, dok je njih 51,2 posto ostvarilo srednju razinu postignuća, 36,3 posto osnovnu, 8,4 posto naprednu razinu i 4,1 posto je bilo ispod osnovne razine.
Iz Matematike prosječna riješenosti ispita učenika četvrtih razreda je 62,10 posto. Njih 63,4 posto ostvarilo je srednju razinu postignuća iz Matematike, 20,1 osnovnu razinu, 15,5 naprednu i samo jedan posto ispod osnovne razine.
Iz predmeta Priroda i društvo prosječna riješenost ispita bila je 61,79 posto, dok je 66 posto učenika četvrtih razreda ostvarilo srednju razinu postignuća iz tog predmeta. Njih 19,9 posto osnovnu razinu, 13,4 naprednu te ni jedan posto, odnosno 0,7 posto učenika imalo je rezultate ispod razine postignuća kada je u pitanju predmet Priroda i društvo.
Ukupno je 83 učenika četvrtih razreda osnovne škole imalo 100 posto riješen ispit. Njih 60 je 100 posto točno riješilo nacionalni ispit iz Matematike, 20 iz Prirode i društva i tri iz Hrvatskog jezika.
Galerija 3 Fotografija
Otvori
Rezultati učenika osmih razreda izraženi su ocjenama, ali one ne utječu na ukupan prosjek
Učenici osmih razreda pisali su nacionalne ispite iz Hrvatskog, Matematike, prvog stranog jezika, Biologije, Fizike, Kemije, Povijesti i Geografije. Prosječna riješenosti ispita iz Hrvatskog jezika bila je 56,18 posto, a za razliku od učenika četvrtih razreda, za osmaše je rezultat prikazan ocjenama od nedovoljan (1) do odličan (5). Tako je 39,6 učenika osmih razreda koji su pisali Hrvatski jezik dobilo ocjenu vrlo dobar. Nešto manje, njih 38,4 posto dobilo je ocjenu dobar, 15 posto njih ocjenu dovoljan, šest posto odličan i jedan posto nedovoljan.
Prosječna riješenost ispita iz Matematike učenika u osmom razredu iznosi 48,16 posto, dok je njih 35,80 posto riješilo taj ispit za ocjenu dobar, 31,50 posto za ocjenu dovoljan, 21 posto vrlo dobar, 7,70 posto odličan, a za nedovoljan njih četiri posto.
Kod ispita Engleskog jezika prosječna riješenost ispita je nešto veća i iznosi 55,69 posto. Najveći postotak osmaša, njih 41,4 posto dobilo je ocjenu vrlo dobar iz tog predmeta. Ocjenu dobar njih 27,2 posto, dovoljan 14,6 posto, 8,6 posto ocjenu odličan i 8,2 posto ocjenu nedovoljan. Prosječna riješenost ispita iz Njemačkog jezika, onim učenicima kojima je taj predmet prvi strani jezik, iznosila je 47,70 posto. Ocjenu dobar dobilo je 30,1 posto učenika, 27,3 posto ocjenu vrlo dobar, 25 posto ocjenu dovoljan, 12,1 posto ocjenu nedovoljan i 5,1 posto odličan.
Galerija 9 Fotografija
Otvori
Najviše jedinica osmaši su imali iz Fizike, a najveći postotak petica iz Kemije
Što se tiče ispita Povijesti, prosječna riješenost ispita je 46,87 posto. Najviše učenika, njih 37,7 posto dobilo je ocjenu dovoljan, a 35,4 posto ocjenu dobar. Ocjenu vrlo dobar iz Povijesti dobilo je 19,8 posto osmaša, njih četiri posto ocjenu odličan i 3,2 posto ocjenu nedovoljan. Kod Geografije je drugačija situacija, a to se vidi i iz prosječne riješenosti ispita od 54,33 posto. Tako su učenici u najvećem postotku, njih 36,3 posto dobilo je ocjenu dobar, a 33,8 posto ocjenu vrlo dobar, dok je ocjenu dovoljan dobilo njih 21 posto, 6,7 posto odličan i 2,2 posto nedovoljan.
Prosječna riješenost ispita iz Biologije je 47,26 posto, a najveći postotka učenika od 41,9 posto dobilo je ocjenu dobar. Njih 31,7 posto dobilo je ocjenu dovoljan iz Biologije, 20,2 posto vrlo dobar, 4,3 odličan i 1,9 posto nedovoljan. Najviše petica učenici osmih razreda ostvarili su na ispitu iz Kemije gdje je prosječna riješenost ispita bila 57,18 posto.
Tako je 17 posto osmaša iz Kemije dobilo ocjenu odličan, 33 posto ocjenu dobar, 30,1 posto ocjenu vrlo dobar, 18,6 posto dovoljan i 1,3 posto nedovoljan. Obrnuta je situacija iz Fizike gdje je prosječna riješenost ispita bila 43,31 posto. Učenici su dobili najviše nedovoljnih ocjena upravo iz tog predmeta, njih 18,1 posto. Najviše su dobivali ocjenu dovoljan, odnosno njih 33,4 posto, zatim ocjenu dobar od 22,2 posto. Ocjenu vrlo dobar iz Fizike dobilo je 16,9 posto učenika, a njih 9,4 posto ocjenu odličan.
Detaljnije podatke o ovogodišnjim nacionalnim ispitima možete pogledati u dokumentu ispod. Ako vam dokument nije vidljiv, potrebno je ponovno učitati stranicu.
‘Ne možemo govoriti o tome da su učenici Fiziku napisali lošije, već da je taj ispit teži od ispita Kemije’
– U Biologiji ima nešto više vrlo dobrih, u Kemiji odlični, u Fizici nedovoljnih. Ispitni koordinatori uspjeli su napraviti izbalansiran i standardiziran ispit, a cilj nam je da svi ispiti imaju rješivost između 45 i 50 posto. Stoga ne možemo govoriti o tome da su učenici Fiziku napisali lošije, već da je taj ispit teži od ispita Kemije i da ga treba olakšati, dok s druge strane Kemiju treba otežati. Postotci za spomenute razine ili ocjene isti su za sve predmete i po tome su nacionalni ispiti drugačiji od drugih ispita i ispita državne mature, isti su rasponi postotka rješivosti za određenu razinu. Nama je cilj 50 posto riješenosti kako bi svi ispiti onda bili srednje teško i da se svaki učenik može pronaći u svakom predmetu, objasnio je Filipović.
Niti jedan učenik osmog razreda nije 100 posto riješio nacionalni ispit iz Hrvatskog jezika, iako je jedan učenik bio vrlo blizu s 98,57 posto. Iz drugih predmeta ukupno je 304 učenika 100 posto riješilo barem jedan ispit, njih 29 iz Matematike, 16 iz Povijesti, 27 iz Geografije, 14 iz Biologije, 44 iz Kemije, 70 iz Fizike, 72 iz Njemačkog i 32 iz Engleskog jezika.
– Razlog što niti jedan učenik nema 100 posto riješenosti iz Hrvatskog je pisani zadatak u kojemu trebaju najmanje imati 200 riječi da zadatak bude ocijenjen. Što se općenito tiče nacionalnih ispita u osmom razredu, 2023. imali smo 24,4 posto s nula bodova, a ove godine 16,1 posto takvih ispita. Praznih ispita ove godine imali smo samo 46. Učenici i učitelji su napravili značajan iskorak u tom pogledu, naglasio je Filipović.
‘Nacionalni ispiti daju povratne informacije učeniku i roditeljima i trebaju im poslužiti kao putokaz za upis u srednju školu’
Kroz iduća dva do tri tjedna NCVVO će predstaviti i rezultate nacionalnih ispita po županijama, odnosno osnivačima, ali neće objaviti rangiranje škola kako se na njih ne bi vršio pritisak, ali će škole unutar sebe znati kako stoje njihovih učenici kada je u pitanju znanje koje se akumuliralo u periodu od četiri godine. O tome hoće li se nacionalni ispiti u budućnosti ocjenjivati i utjecati na upis u srednje škole, Filipović poručuje kako će o tome odlučiti Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih.
– Zaključak je da nacionalni ispiti daju povratne informacije učeniku i roditeljima i trebaju im poslužiti kao putokaz za upis u srednju školu. Primjerice, onima koji imaju ocjenu odličan iz Matematike, a na nacionalnom ispitu su dobili dovoljan ili dobar, ne bih preporučio da upisuju srednju školu koja ima jaku matematiku. Mi ćemo MZOM-u i Vladi do kraja nastavne godine isporučiti analizu svih ovih predmeta tako da će buduće radne skupine koje će raditi kurikularne izmjene, na temelju ovih podataka moći raditi kvalitetne promjene, poručio je Filipović.
Više detalja o nacionalnim ispitima koji očekuju iduću generaciju učenika možete pogledati u našem podcastu na YouTubeu gdje nam je gost bio ravnatelj NCVVO-a, Vinko Filipović.
Kako ne biste propustili najnovije vijesti vezane uz nacionalne ispite, učlanite se u našu Facebook grupu Nacionalni ispiti.
