Stigli rezultati novog PISA istraživanja: U jednom dijelu naši učenici posebno zakazali
Rezultati PISA istraživanja pokazali su kako su se hrvatski učenici našli u prosjeku OECD-a po čitalačkoj i prirodoslovnoj pismenosti. No, u matematičkoj su pismenosti i dalje ispod prosjeka. Iako su rezultati tog dijela ispitivanja Hrvatsku smjestili na 36. mjesto od ukupno 81 zemlje sudionice, prosječan broj bodova koje su naši učenici ostvarili na ispitivanju matematičke pismenosti je 463 boda, a prosjek OECD-a je 472 boda.
Pisanje ispita | foto: Pixabay
PISA (Programme for International Student Assessment), odnosno Međunarodni program za ispitivanje znanja i vještina učenika, najveće je svjetsko obrazovno istraživanje koje Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) provodi od 2000. godine. Cilj je prikupljanje međunarodno usporedivih podataka o kvaliteti, učinkovitosti i pravednosti obrazovnih sustava.
Ovo je osmi po redu ciklus PISA-inih istraživanja u kojemu je 81 zemlja sudionica, među kojima je i Hrvatska. Glavno ispitno područje jest matematička pismenost, dok su prirodoslovna i čitalačka pismenost sporedna ispitna područja. U ovom se ciklusu istraživanja ispituje i dodatna inovativna domena – kreativno mišljenje učenika.
Glavno istraživanje provedeno je u razdoblju od ožujka do travnja 2022. godine, a u njemu je sudjelovalo 178 srednjih i dvije osnovne škole s ukupno 6.135 učenika. Zajedničkom odlukom OECD-a i zemalja sudionica glavno istraživanje PISA 2021 odgođeno je za jednu godinu zbog pandemije bolesti COVID-19 te je iz tog razloga osmi ciklus istraživanja preimenovan u PISA 2022.
Hrvatska u matematičkoj pismenosti najlošija
Kada je u pitanju matematička pismenost, Hrvatska se našla na 36. mjestu od ukupno 81 države. No, ispodprosječni smo kada se razmotre bodovi – naši učenici su na testiranju matematičke pismenosti ostvarili 463 boda, dok je prosječan broj bodova učenika iz zemalja OECD-a u matematičkoj pismenosti 472 boda. Prvo mjesto u matematičkim testiranjima zauzimaju Singapur, Japan, Kina, dok je od europskih zemalja u svemu najuspješnija Estonija, a slijedi ju Švicarska.
Trendovi u matematičkoj pismenosti | foto: NCVVO
Što se naših susjednih zemalja tiče, iznad prosjeka OECD-a je Slovenija, Mađarska je u prosjeku, dok su Srbija, Crna Gora i Kosovo ispod Hrvatske. Nacionalni rezultati pokazali su kako je svaki treći učenik, što je 33 posto od ukupnog broja ispitanih učenika, ovaj test riješio ispod razine postignuća, međutim slični rezultati su bili i u prethodnim ciklusima.
Iz čitalačke pismenosti rezultat ne odskače previše od prosjeka
Hrvatski učenici pokazali su prosječne rezultate u čitalačkoj pismenosti. U odnosu na matematičku pismenost, u čitalačkoj pismenosti učenici iz Hrvatske ostvarili su prosječan rezultat od 475 bodova, što je rezultat koji ne odskače previše od prosjeka zemalja OECD-a koji iznosi 476 bodova. Gledajući pozicije na ljestvici čitalačke pismenosti, Hrvatska je 26.
Trendovi u čitalačkoj pismenosti | foto: NCVVO
Pritom, testove je ispod razine prolaznosti riješilo 23 posto učenika, dok je prosjek OECD-a 26 posto učenika ispod razine. U prosjeku je s nama i Mađarska, dok su se ispod prosjeka našle Slovenija i Srbija, kao i Nizozemska.
Najbolji rezultat iz prirodoslovne pismenosti
I u testovima prirodoslovne pismenosti Hrvatska se u ovome ciklusu našla u prosjeku OECD-a, a zauzela je 31. mjesto. U ovom su dijelu ispitivanja naši učenici ostvarili 483 boda, a prosjek svih učenika zemalja OECD-a je 485 boda. Od europskih zemalja najbolja je Estonija pa Češka, dok su lošije Srbija, Njemačka, Švedska i Norveška.
Trendovi u prirodoslovnoj pismenosti | foto: NCVVO
Važno je naglasiti i kako razine prirodoslovne pismenosti općenito opadaju u svim zemljama sudionicama. U tom su segmentu hrvatski učenici u ukupnom poretku od 81 zemlje nalaze na 31. mjestu, bez obzira na to što se udio naših učenika koji su ispod osnovne razine u prirodoslovnoj pismenosti u desetogodišnjem razdoblju značajno povećao, za čak 5,1 posto.
Prosjek država OECD-a u padu, Hrvatska kroz godine ostvaruje slične rezultate
Također, postignuća učenika u matematici u snažnoj su pozitivnoj korelaciji s BDP-om zemalja sudionica i izdvajanjima za obrazovanje. No, to ne znači da je visina BDP-a ključna za bolje rezultate. Primjerice, u prirodoslovnoj pismenosti su bogatije zemlje od nas imale lošije rezultate.
Iako je Vinko Filipović, ravnatelj NCVVO-a, na predstavljanju rekao kako su ovo najbolji rezultati PISA-e ikad jer Hrvatska najmanje zaostaje za prosjekom, stvarni rezultati sugeriraju drugačije. Kao što je vidljivo na tablicama, prosjek država OECD-a je s godinama pao, dok Hrvatska u sve tri pismenosti dugoročno ima relativno stabilan trend.
Pogledajte što je još sve rečeno na predstavljanju rezultata u videu ispod.
U nastavku možete pogledati cijelo istraživanje. Ako Vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
