Stipić odgovorio udrugama ravnatelja: ‘Između redaka prozivate učitelje za manjak sati u školi. Jadno’
Nakon što su udruge ravnatelja škola prozvale sindikalista Željka Stipića da koristi ravnatelje školskih ustanova ‘u svoje osobne propagandne svrhe’, sve kako bi nahuškao zaposlenike škola na njih, stiže i Stipićev odgovor. Čelnik Preporoda ističe, razlika u plaći nekih ravnatelja bit će i preko 100 posto, koliko je ranije rekao. Smatra, među ostalim, da su čelnice udruga ravnatelja u svom pismu između redaka prozvale učitelje za manjak sati u školi, što ocjenjuje ‘jadnim’.
Antonija Mirosavljević, Željko Stipić, Suzana Hitrec / foto: Niko Goga; screenshot: HRT
Ovih dana među sindikatima u školstvu vlada popriličan animozitet, sve nakon što im je Vlada dostavila prijedlog uredbe o koeficijentima. Tenzije nisu samo među sindikatima, napeto je i na relaciji udruga ravnatelja i Sindikata Preporod. Čelnik tog sindikata, Željko Stipić, ustvrdio je neki dan da nikada nije bila tolika razlika između plaće učitelja i plaće ravnatelja i da sada doseže i više od sto posto. To je naljutilo vodstvo udruga ravnatelja osnovnih i srednjih škola. Predsjednice udruga, Antonija Mirosavljević i Suzana Hitrec u svojoj oštroj reakciji navele su da Stipić koristi ravnatelje školskih ustanova ‘u svoje osobne propagandne svrhe’, sve kako bi nahuškao zaposlenike škola na njih. Tvrde – već sada ima ravnatelja s manjim plaćama od nastavnika i da će radi nove uredbe o koeficijentima broj takvih rasti. Ovog petka stiže i Stipićev odgovor.
– Nigdje nisam rekao da je ravnateljski koeficijent previsok, ali jesam rekao da je koeficijent učitelja prenizak. Ne samo u odnosu na ravnatelja, nego i mnoga druga radna mjesta u javnim službama. No kad me se već poteglo za jezik, na neke od dijelova reakcije ravnateljskih udruga moram odgovoriti. Netočno je, a što jesam izjavio, da će neki ravnatelji izmjenom koeficijenata imati i 100 posto veću plaću od većine učitelja, nastavnika i stručnih suradnika. Točno, a ujedno i precizno, bilo bi da će razlika biti 102,5 posto. Inače, kad su se 2001. plaće počele isplaćivati prema koeficijentima razlika je iznosila 42,5 posto, započinje Stipić u odgovoru koje je uputio i medijima.
‘Sada je unaprijeđenih ravnatelja proporcionalno više nego učitelja’
Jedan od faktora koji su utjecali na razliku u visini koeficijenata ravnatelja i učitelja, nastavlja je i mogućnost napredovanja koju je uvela bivša ministrica Divjak. Fuchs je tu mogućnost ostavio.
– Sada je unaprijeđenih ravnatelja proporcionalno više nego učitelja. Ne sumnjam da ćemo skoro dobiti i prve ravnatelje izvrsne savjetnike. Povećanje dotadašnje razlike između koeficijenta učitelja i ravnatelja nije jedina šteta koju je donijelo napredovanje ravnatelja. Rad u razredu, a ne upravljanje školom, trebao je ostati isključivi temelj za napredovanje u zvanje. Ako je netko unaprijeđen prije nego je izabran za ravnatelja, svoje bi zvanje trebao zadržati nakon što više nije ravnatelj, smatra Stipić.
Mirosavljević i Hitrec navele su u svom priopćenju za medije da Stipić svojim stavovima potiče to da se za čelno mjesto u školi nitko ne želi javiti. Tvrde i da gotovo da i nema slučaja da se nastavnici u zvanju izvrsnih savjetnika ne javljaju na natječaj za ravnatelja, upravo radi odnosa u visini koeficijenata za ta dva radna mjesta.
– Prvi puta čujem za pojavu smanjenja zanimanja među učiteljima za obnašanje dužnosti ravnatelja. Jako bi me zanimalo temeljem kojih se podataka došlo do ovakvog zaključka. Točno je, što se u reagiranju i spominje, da ravnatelji muku muče oko pronalaska onih koji žele u školi raditi, ali još nisam čuo da se u nekoj školi ponovio natječaj za ravnatelja jer se na njega nitko nije javio, piše Stipić.
Prozivke oko radnog vremena
Čelnice udruga ravnatelja u svom dopisu pitale su se i ‘tko bi se zdravog razuma javio s mjesta i plaće nastavnika izvrsnog savjetnika na radno mjesto ravnatelja ako će imali manju, jednaku ili neznatno veću plaću na ravnateljskom mjestu na kojem moraju raditi najmanje 8 sati dnevno, svaki dan, bilo da je blagdan ili godišnji odmor, nositi posao kući, biti svima dostupan 24 sata, rješavati sve krize i biti odgovoran za sve’.
– Za učitelje i nastavnike uvredljiv je dio reagiranja koji se odnosi na osmosatno radno vrijeme, nošenje posla kući, dostupnost izvan radnog vremena. Ravnatelji sve ovo vezuju uz sebe iako jako dobro znaju da se ovo, puno više nego na njih, odnosi na njihove učitelje i nastavnike, tajnike i računovođe…. Još gore od ovoga je pozivanje na faktor radnog vremena kao presudan da netko tko je savjetnik ne želi postati ravnatelj. Zašto je ovo još gore? Zato što se, između redaka, učitelje ‘proziva’ za manjak sati koje provode u školi. Jadno, zaista jadno, odgovara im Stipić.
Smatra i da su otišle predaleko kada su navele da ravnatelji ‘nikada nisu tražili da se bilo kojem zaposleniku u školi pogoršaju uvjeti rada ili smanjuju koeficijenti’. Konstatira – pa zar bi to trebali činiti.
– Što se uvjeta rada tiče, još uvijek čekam prvog ravnatelja koji će makar samo i zaprijetiti ostavkom na ravnateljsku dužnost jer ne uspijeva dobiti neophodne suglasnosti, pa mu npr. spremačice i kuharice ugrožavaju svoje zdravlje jer čiste i dvostruko veću kvadraturu od propisane i kuhaju višestruko veći broj obroka od DPS-om utvrđenog. Točno je da je odgovornost ravnatelja velika i da je poslova, smislenih i onih drugih, u školama sve više i više. Vezano uz odgovornost, nije točno, a što smatramo i ispravnim, ‘da se ravnatelja smjenjuje kad se u školi dogodi bilo kakva nepravilnost’. Što se tiče uvođenja novih poslova ne sjećam se, možda me pamćenje ne služi dobro, istupa potpisnica, oštrijih priopćenja, a kamoli prosvjeda ili nečeg sličnog kada se sve one koji u školama rade zasipalo novim poslovima, navodi Stipić.
‘Možda bi se ravnateljske udruge željele naći u ulozi pregovarača, ali one to nisu’
Ističe i da se s mnogim ravnateljima čuje češće nego s mnogim dužnosnicima u sindikatu te da s njima nije ni u kakvoj zavadi. Štoviše, značajan broj njih nekada su bili povjerenici Preporoda. Ističe i da bi u sindikatu voljeli da ravnateljske udruge imaju veći utjecaj na ravnatelje.
– U sindikalnom sam poslu, a i inače, u zavadi sa svima kojima je laž draža od istine, svima kojima je osobna korist ispred općeg dobra i sa svima onima koji ne žele da obrazovanje kao djelatnost, ali i oni koji u njemu rade dobiju – status kakav zaslužuju. Kako utjecaj sindikata u značajnoj mjeri ovisi o broju članova, sve što radim, nekada više nekada manje uspješno, u funkciji je i povećanja broja članova. Na kraju, rečenica ili dvije o hvalisavoj inventuri svega što udruge rade, a što se spominje na kraju reagiranja. Možda bi se ravnateljske udruge željele naći u ulozi pregovarača, ali one to nisu. Nisu to ni kad razgovaraju oko materijalnih uvjeta s osnivačima, niti kad ovih dana na Sveticama vode razgovore o statusu pomoćnika u nastavi. U svim njihovim nastojanjima da bolje bude svima koji u osnovnim i srednjim školama rade, ravnateljske su udruge imale a imat će i ubuduće Školski sindikat Preporod na svojoj strani. Ovakvim reagiranjima, usprkos, navodi na kraju svog pisma Stipić.
Podsjetimo, Preporod je zajedno sa Nezavisnim sindikatom znanosti i visokog obrazovanja najavio prosvjed oko prijedloga uredbe o keoficijentima. Održat će se idućeg petka na Markovom trgu u Zagrebu u 12 sati, a više o tome možete čitati ovdje.
