Stipić otkrio detalje sastanka sindikata i Vlade: ‘Nikakav pisani tekst sporazuma nismo dobili’
Štrajk u školama, pokrenut sa zahtjevom za povećanjem koeficijenata zaposlenima za prosječnih 6,11%, okončan je u ponedjeljak, nakon 36 radnih dana. Iako će se nastavnom osoblju koeficijent zaista povećati za taj traženi postotak, a računovođama te tajnicima za 9%, dio zaposlenika koji su štrajkali nezadovoljan je time da će koeficijent povećavati ‘na rate’, za 3% od prosinca 2019., za 1% od lipnja 2020. i za još 2% u siječnju 2021. Još možda veće nezadovoljstvo izazvala je i činjenica da će se drugom dijelu nenastavnog osoblja, čistačima, domarima i kuharima plaća neće povećati kroz koeficijent, nego dodatke. I sve to čelnici većinskih sindaikata prihvatili su bez referenduma među članstvom. Željko Stipić, čelnik Sindikata Preporod, otkrio je detalje sva tri sastanka s vladajućima. U velikom izvještaju navodi kako školski sindikati zapravo uopće nisu dobili pisanu potvrdu dogovora s Vladom, a premijer Plenković bio je taj koji je tražio neprovođenje referenduma o ponudi Vlade među štrajkašima.
Foto: Marko Matijević|srednja.hr
Kako Željko Stipić piše u velikom izvještaju objavljenom na web stranici Preporoda, jedinog sindikata koji ovih dana ipak provodi referendum o ponudi Vlade, na prvom sastanku 29. studenog na kojemu je sudjelovao premijer Andrej Plenković od strane Vlade inzistiralo se na povećanju isključivo kroz dodatke, 3% od ovog prosinca i još 1% od lipnja 2020.
– Na ovom se sastanku uopće nije spominjalo nikakvo razdvajanje nastavnog i nenastavnog osoblja. Govorilo se isključivo o dodatku i premijer je više puta obrazlagao zašto su Vladi promjene koeficijenata apsolutno neprihvatljive. Na ovom se sastanku uzgredno spomenuo i nematerijalni dio ponude Vlade, kao što su npr. dokidanje anonimnih prijava i donošenje akcijskog plana za borbu protiv nasilja. Sastanak je završio bez dogovora, piše Stipić.
Premijer predložio prihvaćanje sporazuma bez referenduma među štrajkašima
Drugi sastanak održan protekle nedjelje u premijerovu kabinetu. Tada je Vlada izašla s ponudom koja je očito bila dovoljna da se štrajk okonča – povećanje koeficijenata u tri navrata i dodataka za nenastavno osoblje. Prema pisanju Stipića, sam premijer je predložio da se ne provodi izjašnjavanje među članstvom.
– Na ovom je sastanku premijer predložio da se Sporazum sastoji od 6 točaka. Kraj štrajka od utorka; odluka se donosi na tijelima, bez izjašnjavanja članstva; koeficijenti se nastavnom osoblju dižu za 6.11-posto u tri navrata (3% od 1. prosinca 2019., 1% od 1. lipnja 2019. i 2% od 1. siječnja 2021.) uvećanje plaće za 6,11% kroz dodatak za plaću za nenastavno osoblje, osim tajnika i računovođa kojima bi se povišica ostvarila kroz dodatak (6,11%) i koeficijente (3%), prihvaćanje TKU-a i socijalni mir do kraja mandata. Drugu ključnu promjenu, prva je napuštanje dodatka i prihvaćanje koeficijenta, razjednačavanje nastavnog i nenastavnog osoblja, premijer je ultimativno zatražio uz obrazloženje da promjena koeficijenata nenastavnom osoblju izaziva lančanu reakciju u drugim javnim službama. Unatoč protivljenju sindikata, premijer je ostao nepopustljiv. Sastanak je završio dogovorom da će SHU i NSZSŠH na svojim tijelima provjeriti prihvatljivost Sporazuma, dok će Sindikat Preporod, ako Glavno vijeće tako odluči, provesti izjašnjavanje članstva, piše Stipić.
Nema pisanog traga sporazumu
Konačni sastanak održan u ponedjeljak, a nakon kojeg je štrajk i završen, sastojao se od dva dijela. Značajnih novina na njemu nije bilo, a svakako je najistaknutiji detalj kojeg Stipić ističe u svom tekstu taj da školski sindikati uopće nisu dobili nikakav pisani tekst sporazuma.
– Prvi dio sastanka održan je u premijerovu uredu i na njemu su sudjelovali samo predsjednici sindikata. Na ovom se sastanku još jednom prošlo kroz sadržaj ‘dogovora’. U premijerovu istupu nije bilo značajnijih odstupanja u odnosu na ‘dogovor’ od prethodnog dana. Jedino je rečeno da će se povišica plaće za tajnike i računovođe provesti u cijelosti kroz uvećanje koeficijenata. Nikakav pisani tekst sporazuma sindikati nisu dobili. Čak je u jednom trenutku rečeno da je inzistiranje na pisanom sporazumu iskaz nepovjerenja sindikalne strane u dobre namjere Vlade. U drugom dijelu sastanka, koji je održan u velikoj dvorani, svim su sindikalnim predstavnicima još jednom predstavljene točke ‘dogovora’. Na presici, koja je uslijedila nakon sastanka, Andrej Plenković u ime Vlade i Branimir Mihalinec u ime sindikata, zajednički su predstavili sadržaj ‘dogovora’, piše Stipić.
Podsjetimo, Sindikat Preporod jedini je od tri školska sindikata koji provodi referendum o posljednjoj ponudi Vlade. Stipić pojašnjava zašto je to izjašnjavanje važno, iako rezultat neće ništa promijeniti. Prvi je, navodi, vjerodostojnost Sindikata Preporod, koji ima praksu takvog izravnog izjašnjavanja članstva prije svakog potpisivanja sporazuma ili ugovora s Vladom.
– Na ovom smo rješenju ustrajali svih ovih godina, te bi bilo, u najmanju ruku skandalozno, da od ‘našeg’ rješenja odustanemo sada kad su ga, vođeni našim primjerom, prihvatili drugi sindikati. Drugi je razlog taj što će baš naše izjašnjavanje omogućiti da se sazna kakvu podršku dogovoreno rješenje ima među onima na koje se izravno odnosi, pojašnjava čelnik Preporoda.
O pozivima na napuštanje sindikata: ‘Pogubno će biti ako radi odreska budemo išli zaklati kravu‘
Dotakao se i činjenice da će se jednima plaća povećati kroz koeficijent, a drugima kroz dodatak. Riječ je, navodi, o ‘spletu različitih okolnosti’.
– Jednoobrazno rješenje objektivno je bilo puno lakše ‘izgurati’ kroz dodatak, nego kroz koeficijente. No, kad priča nije od početka krenula kako je trebala i morala, jako je teško kasnije bilo resetirati cijelu priču. Kada se ovomu doda da se priča o koeficijentima ‘bildala’ s različitih strana i do neviđenih razmjera, zauzimanje za pronalazak optimalnog rješenja, sa svakim je tjednom štrajka postajalo sve teže i riskantnije. Ono što nikako ne smijemo smetnuti s uma neosporna je činjenica da su i koeficijent i dodatak, uz osnovicu, tek instrumenti za korekciju plaće. Dakle, i koeficijentima i dodacima uspostavljen je postojeći nepravedan sustav plaća u javnim službama. Dostojanstvo, koje se proteklih dana toliko puta spominjalo, uspostavlja se ili dovodi u pitanje i koeficijentima i dodacima. Do ovoga štrajka sindikati, za razliku od dodataka, nisu imali nikakva utjecaja na koeficijente. Štrajkom smo postigli, po prvi puta, da Vlada, primorana pritiskom, promijeni koeficijente zaposlenima u školama. Možda nekim budućim štrajkom uspijemo koeficijente ugraditi u kolektivni ugovor. Tek kada bi se ovo dogodilo, mogli bismo reći da su sindikati ostvarili puni utjecaj na plaće. Ako netko misli da se ovo može postići bez dobro organiziranih sindikata, taj ili ništa ne razumije ili prosvjeti i prosvjetarima ne želi dobro, piše Stipić.
Zaključuje, neće biti dobro ako posljedica ovog štrajka bude antagoniziranje odnosa između školskih sindikata i nastavničkih grupa, te da ‘puno toga u školskim sindikatima treba mijenjati, no pogubno će biti ako radi odreska budemo išli zaklati kravu.’
