Što danas Vedran Mornar misli o svom uskliku ‘ovo će biti povijesni dan hrvatskog školstva’
‘Ovo će biti povijesni dan hrvatskog školstva’, uskliknuo je 29. siječnja 2015. godine tadašnji ministar obrazovanja Vedran Mornar na press konferenciji koja se održava povodom početka rada na provedbi Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, kao i predstavljanja organizacije rada na Cjelovitoj kurikularnoj reformi. Nešto više od dvije godine od tada, tim koji je stajao na čelu provedbe kurikularne reforme se povukao s te pozicije, a Vedran Mornar je sada član novog Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.
Vedran Mornar / foto: Ivan Božić|srednja.hr
Obzirom na težinu riječi koje je izrekao, a i niz okolnosti koje su se u međuvremenu dogodile (poput prosvjeda za reformu kurikuluma na Trgu, koji je okupio oko 40.000 ljudi, zatim stagnacije u procesu provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije) priupitali smo bivšeg ministra, što danas misli o svojim onomad izrečenim riječima. Također nas je zanimalo, smatra li da su svi ti prekidi u provedbi reforme, kompromitirali njenu važnost.
Prekidi u provedbi reforme samo su naglasili njenu važnost
– Da, trebao je to biti povijesni dan hrvatskog školstva. Da nije došlo do promjene vlasti, ili da je sljedeća vlada nastavila raditi na reformi s istim žarom, vjerojatno bismo već ove školske godine krenuli s eksperimentalnom provedbom. Ne bih rekao da su prekidi kompromitirali važnost reforme, ja bih čak rekao da su ti prekidi važnost reforme naglasili, govori nam Vedran Mornar.
Inače, on je jedini dionik, koji je bio dio tima u počecima provedbe Strategije obrazovanja, a koji i danas, kroz spomenuto Povjerenstvo ima određenu ulogu u radu na Strategiji. Ostali dionici s početaka provedbe, svojom ili voljom sustava, sada su izvan pogona.
No, to nije scenarij kakav je profesor Mornar prižljkivao. Naprotiv, u jednom prethodnom intervju, naglasio je da će sve učiniti da se Boris Jokić vrati na čelo ekspertne skupine za provedbu kurikuluma. Stoga smo ga pitali, smatra li da takav scenarij ima ikakve izglede obzirom na razočarenje koje je Jokić izrazio te trenutne političke okolnosti?
Profesor Mornar s Nevenom Budakom te ekspertnim timom koji je započeo, a igrom slučaja nije završio kurikularnu reformu/ foto: Ivan Božić|srednja.hr
– Vjerujem da ima. Boris Jokić i njegov tim previše su vremena, truda i znanja uložili u taj posao da bi samo tako odustali. Ako im se pruži prilika i, posebno, budu li imali garanciju da će u svome poslu dobiti podršku, uvjeren sam da će nastavili raditi, smatra profesor Mornar.
Pobornici reforme školstva trebali bi biti glasniji
U intervju za N1 televiziju nedavno je Vedran Mornar komentirao kako neki članovi Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije smatraju da je obrazovanje dobro, da ne treba ništa mijenjati, dok drugi uopće ne vjeruju u kurikularnu reformu.
Stoga nas je interesiralo, kako će obični građani povjerovati da će se reforma kurikuluma pa i školstva dogoditi, ako u nju ne vjeruju niti pojedini članovi koji sjede u Posebnom stručnom povjerenstvu?
– Naše je društvo, nažalost, puno podjela. Siguran sam da bi se kod nas našlo ljudi koji se neće složiti ni s time da je sada veljača 2017. godine, a kako ćemo se tek složiti oko jedne tako značajne teme. U povjerenstvu su ljudi različitih pogleda na svijet, što nije nužno loše. Svakoj će inicijativi, koliko god ona dobra bila, uvijek biti opozicije, ali u demokratskom društvu ipak bi trebala prevladati volja većine. Ja iskreno vjerujem da velika većina građana Hrvatske, posebno roditelji školske djece, podržavaju potrebu za korjenitom promjenom školstva, ali čini se da nisu dovoljno glasni, objašnjava Mornar.
I na kraju, zanimalo nas je ima li izgleda da eksperimentalna faza kurikularne reforme krene na jesen odnosno kakvi su alternativni scenariji.
– Mislim da nije realno očekivati da se to dogodi ove jeseni. Kada će to biti, teško je prognozirati. Posebno stručno povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije ima velik broj zadaća, od kojih je kurikularna reforma samo jedna. Meni je, kao ministru, ona bila prioritet, ne samo zato što je smatram uvjerljivo najznačajnijom od svega što u Strategiji piše, nego i zato što sam procijenio da je jedino nju s tada raspoloživim sredstvima bilo moguće provesti. Što će sada biti prioritet, teško mi je prognozirati, ali ja svoj stav nisam promijenio i branit ću ga i dalje, zaključuje Vedran Mornar.
Tako će se po svemu sudeći i u idućoj godini, primjerice informatika učiti prema programu iz 1994. godine!
foto: Ivan Božić|srednja.hr
