Što je svrab, bolest o kojoj se ovih dana dosta govori? Lani je zabilježeno preko tisuću slučajeva
Vijest da se u OŠ Sućidar pojavio svrab kod učenika ovih se dana brzo proširila. Riječ je o bolesti za koju postoji učinkovita terapija, a koja može pogoditi sve dobne skupine, ne samo djecu školske dobi. Prema podacima koje smo zatražili od HZJZ-a, lani je zabilježeno nešto više od tisuću slučajeva svraba, a u siječnju ove godine šezdesetak. Epidemiologinja za srednja.hr objašnjava što je točno svrab te kako se manifestira.
Ilustracija: srednja.hr
Osnovna škola Sućidar u Splitu ovih je dana objavila informaciju na svojoj web stranici da se kod nekoliko učenika te škole pojavio svrab, a riječ je o kožnoj bolesti praćenoj snažnim svrabom i crvenilom na koži.
Prema preliminarnim podacima lani je RH zabilježeno 1.187 slučajeva svraba
Tim smo povodom Hrvatski zavod za javno zdravstvo pitali koliko je slučajeva svraba zabilježeno prošle godine, ali i malo više detalja o toj bolesti. Kako stoji u odgovoru koji potpisuje Iva Pem Novosel, dr. med. spec. epidemiologije i voditeljica Odjela za zoonoze, emergentne i crijevne zarazne bolesti HZJZ-a, u 2022. godini zabilježeno je 1.187 slučajeva, s time da je riječ o preliminarnim podacima koji se još uvijek prikupljaju. Prema preliminarnim podacima, u siječnju ove godine zabilježeno je 67 slučajeva svraba, od čega su za sada dva registrirana u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
– Svrab (skabijes ili šuga) je zarazna, parazitarna kožna bolest koju uzrokuje parazit (grinja) Sarcoptes scabiei var. hominis. Uzročnik, u nas još nazivan i šugarac (svrabac), živi u površinskom rožnatom sloju kože. Bolest pogađa ljude svih rasa i društvenih slojeva. Pojavljuje se na svim kontinentima i u svim državama svijeta. Godišnje se u svijetu prijavi oko 300 milijuna oboljelih od svraba, ističe Pem Novosel.
Pojašnjava i da se broj oboljelih ciklički mijenja. U Hrvatskoj se najveći porast oboljelih od svraba bilježi pri prijelazu s 2013. na 2014. godinu.
– Broj prijava oboljelih u RH do tada se kretao u rasponu od 300 do 600, potom 2013. godine raste na 900, a od 2014. dvije godine zaredom prijavljeno je 1.500 oboljelih. Zatim je sljedeće 2016. godine prijavljeno 2180 oboljelih, 2017. godine 2224 slučaja, a 2018. godine 2.610 slučajeva, navodi Pam Novosel.
‘Svrbež je najintenzivniji noću i u toplini’
Svrab, dodaje, pogađa sve dobne skupine, a ne izrazito djecu školske dobi.
– Svrab se klinički manifestira intenzivnim svrbežom i pojavom crvenog papuloznog osipa na koži, simetrično lokaliziranog na predilekcijskim mjestima – između prstiju šake u karpalnim kanalima, na ručnim zglobovima, podlakticama, laktovima, pazušnim jamama, oko struka, donjoj strani trbuha, unutarnjoj strani bedara, oko bradavica dojki, spolovilu i donjem dijelu stražnjice. Kod djece mogu biti zahvaćeni i glava, lice, vrat, dlanovi i tabani. Svrbež je najintenzivniji noću i u toplini, a danju se smanjuje. Karakterističan znak infestacije su kanalići u obliku tankih, krivudavih, sivkasto-crvenih linija (hodnika) dugačkih nekoliko milimetara, na čijem se kraju nalazi sitna papula ili vezikula. U kasnijem tijeku bolesti formiraju se pustule i kruste, a grebanjem kože može nastati sekundarna bakterijska infekcija, odgovara Pam Novosel.
Naglašava i da bolest ne ostavlja trajni imunitet te je ponovno obolijevanje moguće.
– U liječenju svraba primjenjuju se različita skabicidna sredstva, i to prvenstveno za lokalnu primjenu – mazanjem, a rjeđe lijekovi za peroralnu primjenu. Kod simptomatskih osoba s klasičnom kliničkom slikom svraba, skabicidno sredstvo se primjenjuje lokalno dva puta u razmaku od sedam dana, dok se kod asimptomatskih kontakata preporučuje jednokratna primjena.
