Što najveće stranke pred izbore kažu o cjelodnevnoj školi, ocjenjivanju profesora i novim koeficijentima?
Iz predizbornog sučeljavanja koje je organizirao Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja čuli smo da Domovinski pokret generalno podržava cjelodnevnu školu te da bi napravili reviziju programa povijesti vezanih uz Domovinski rat. HDZ stoji iza Zakona o plaćama i naglašavaju da ako se dogodi jedan otkaz nastavnika na sto tisuća, to je možda i zasluženo. Mostu su trenutni programski ugovori na sveučilištima neprihvatljivi, a iz Možemo smatraju da je ovoj Vladi rad zaposlenih u obrazovnom sustavu manje vrijedan. SDP smatra da je u reformi strukovnog obrazovanja mladima važno dati mehanizme za ostvarivanje drugih potencijala poput budućih radničkih prava, a Socijaldemokrati navode da matura ne može biti jedini element za upis na fakultet.
Izborno sučeljavanje koje je organizirao Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | screenshot: YouTube NSZVO
Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja organizirao je u utorak predizborno sučeljavanje s predstavnicima šest najvećih klubova zastupnika iz posljednjeg saziva Hrvatskog sabora. To su Domovinski pokret, HDZ, Most, Možemo, SDP i Socijaldemokrati. Sučeljavanje je bilo podijeljeno u osam blokova – sustav ocjenjivanja i nedostatci Zakona o plaćama, novi sustav koeficijenata, odnos države i sveučilišta, cjelodnevna škola, programski ugovori, reforma strukovnog obrazovanja, nacionalni ispiti i državna matura te mladi i karijerne perspektive.
Domovinski pokret podržava cjelodnevnu školu, žele reviziju programa povijesti vezanih uz Domovinski rat
Igor Peternel iz Domovinskog pokreta kazao je da apsolutno podržavaju cjelodnevni koncept obrazovanja u osnovnim školama. Zalažu se za školovanje od šeste godine, no u cjelodnevnoj školi vide brojne probleme. Zbog toga važnim smatraju produženje vremena prilagodbe.
– Kako bi se jednostavno djeca u tom procesu rasteretila što je više moguće i da se nastavnicima omogući da to, u suradnji s Ministarstvom i sa svojim školama to provedu na najbolji mogući način. Kažem, to je velika reforma. I na toj reformi jednostavno moramo položiti ispit. Ne bi to trebalo izazvati tolike problem da nam za cijeli taj koncept padne u vodu, kazao je Peternel te dodao i da bi u školama napravili reviziju programa vezanih uz povijest, od Domovinskog rata do uloge Hrvatske u Drugom svjetskom ratu.
HDZ o ocjenjivanju profesora: ‘Ako to bude jedan otkaz od sto tisuća, onda možda zaslužuje da se takav instrument dogodi’
Na sučeljavanju se govorilo i o novom Zakonu o plaćama prema kojem će se nastavnici ocjenjivati. Onima s najnižim ocjenama mogao bi prijetiti otkaz, a točni kriteriji za ocjenjivanje još se čekaju. Stipe Mamić iz HDZ-a kazao je da je ideja ocjenjivanja ocijeniti one koji najviše doprinose kolektivu.
– Ne mogu svi biti izvrsni. Zaposlenici mogu skupiti 30 posto veću plaću na račun dobrih ocjena. Svaki će resor kreirati svoje kriterije, a prvo ocjenjivanje ide tek 2026. godine. Nikad se nije dogodilo da netko zbog ocjenjivanja dobije otkaz, ali ako to bude jedan od sto tisuća, onda možda i zaslužuje da se takav instrument i dogodi. Naravno da će tome prethoditi vjerojatno nekakav sustav upozorenja i praćenja, a uvijek postoji i institut zaštite putem suda ako dođe do pokušaja zlouporabe ovog instrumenta. Ja se nadam se ovaj mehanizam neće zloupotrebljavati. Neće ocjenjivati rektor, neće ocjenjivač biti ministar. Pričekajte pravilnike, pričekajte sve adekvatne dokumente, rekao je Mamić.
Mostu su trenutni programski ugovori na sveučilištima neprihvatljivi
Marija Selak Raspudić iz Mosta utvrdila je da programski ugovori mogu biti iskorišteni da se financiranje učini kvalitetnijim, transparentnijim i poticajnim za sveučilišta. No, trenutna ideja programskih ugovora potpuno im je neprihvatljiva. Smatraju da će ministar imati kontrolu nad novcem koji se doznačuje sveučilištima, što im je neprihvatljivo i u suprotnosti s autonomijom.
– Osnovna proračunska komponenta o kojoj nema pregovora iznosi najmanje 76.93 posto, dok razvojna i izvedbena proračunska komponenta o kojima se vode pregovori iznose u najboljem slučaju 23 posto ukupnog financijskog iznosa programskog ugovora. Ono što mi smatramo da bi trebalo biti rješenje da se ide u smjeru je predmet pregovaračkog postupka gotovo cijeli programski ugovor, a ne samo 15 do 20 posto programskog ugovora. Mi smo uvijek za to da školstvo bude što dostupnije i po mogućnosti besplatno, a ovdje i kroz stipendiranja, posebno bih istaknula doktorski studij i njegovu dostupnost onima koji imaju za to kapaciteta i volje, navela je Selak Raspudić.
Možemo o novim koeficijentima: ‘Iz perspektive ove Vlade je rad zaposlenih u obrazovnom sustavu manje vrijedan’
O novoj Uredbi o koeficijentima Tomislav Reškovac iz Možemo rekao je da ona jasno govori kako vlada vrednuje rad zaposlenika u obrazovanju. Damir Bakić iz Možemo dodao je da bi trebalo vrijediti načelo jednake plaće za jednak rad.
– U Zakonu se odmah na početku ističe kako bi se jednak rad zaposlenika u različitim javnim službama trebao jednako cijeniti. Očito iz perspektive ove Vlade je rad zaposlenih u obrazovnom sustavu manje vrijedan. To je jasno kao dan. Već sada imamo kronični nedostatak određenih suprofesija u obrazovanju. I u Zagrebu gdje je velika koncentracija struke teško je naći nastavnika matematike, fizike, informatike, kemije itd. Taj problem će s vremenom biti sve veći i veći. I ako se već sada ne poduzme nešto da se privuče veći broj mladih ljudi u profesiju,
a povećanje plaća je nužan uvjet za to, kazao je Reškovac.
SDP o reformi strukovnog obrazovanja: ‘Učenici su i budući radnici koji se trebaju boriti za bolje uvjete rada i svoja prava kod poslodavca’
Marija Lugarić iz SDP-a smatra da reforma modularne nastave u srednjim strukovnim školama ima dobre strane poput suvremenijeg obrazovanja. Smatraju dobrim što su napravljeni novi kurikulumi koje su stvarali i nastavnici. Pozdravljaju i odgodu odabira zanimanja.
– Povećanje hrvatskog, matematike i stranog jezika koje zapravo dolazi da bi se te strukovne kurikulume približilo, da tako kažem, ovim obveznim predmetima gimnazijalcima, obveznim predmetima državne mature jer zapravo većina ovih četverogodišnjih strukovnjaka izlazi na državnu maturu. I to je s jedne strane ok, međutim, time cijeli niz postojećih predmeta iz različitih područja neće biti dostupan učenicima, osim ako te stručne radne skupine ne definira kao potrebne određene kvalifikacije. Mi želimo reći da iako učenici srednjih strukovnih škola čine 70 posto svih učenika, važno je da tim mladima damo mehanizme kojima će moći ostvariti svoje druge potencijale, osim stručnih, oni su
i budući radnici koji se trebaju boriti za bolje uvjete rada i svoja prava kod poslodavca. Oni su i građani društvo u kojem žive, akteri budućih procesa i zapravo ih svesti na samu struku i lišiti ih ovog jednog dijela sadržaja nije dobro, kazala je Lugarić.
Socijaldemokrati o državnoj maturi: ‘Ona ne može biti jedini element za upis na fakultet’
Jedno od pitanja bilo je i o nedostatcima nacionalnih ispita i državne mature. Ivana Posavec Krivec iz Socijaldemokrata naglasila je da se treba kvalitetno odmaknuti od sustava prosječnih jer bi se bez zaključnih prosječnih ocjena otkrivali talenti, mogućnosti i sklonosti učenika.
– Zalažem se za to da nema prosječne ocjene za znanje jer ona nije odraz ničega. Tu dolazimo do ovog velikog broja odlikaša u osnovnim školama, a te ocjene u konačnici prosjeka ništa ne znače. Dakle, sustav koji smo evo sada proveli drugu godinu oko ovih ispita u osnovnoj školi, kod djece izazvao jako puno stresa. Djeca tu u proljeće izgube puno vremena i od same nastave i u velikom su ciklusu. To nije sustavno
dobro napravljeno. Kada govorimo o srednjoškolskoj maturi onda treba tako isto reći ona ne može biti jedini element za upis na fakultet. Mi smatramo da treba ovdje sagledati kvalitetu svake ocjene, odnosno svakog rezultata i podržavamo da visokoškolske ustanove imaju
dodatna propitkivanja za određenu kvalitetu upisa, navela je Posavec Krivec.
Transkript cijelog sučeljavanja možete pronaći ovdje, a ispod možete pogledati videozapis sučeljavanja.
