Što napraviti ako u moru sretnete kornjaču, dupina ili kita? Ministarstvo ima upozorenje
Tijekom ljetnih mjeseci raste mogućnost interakcije čovjeka s morskim životinjama, ističu iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije odakle su podsjetili na pravila ponašanja prilikom susreta s dupinom, kitom ili kornjačom. Zabranjeno je plivanje ili ronjenje sa životinjama, kao i njihovo hranjenje ili dodirivanje. Smeće se ne smije bacati u more jer zbog toga životinje mogu uginuti, a hvatanje ili ubijanje morskih kornjača isto je strogo zabranjeno.
Dupin | foto: Pixabay
Iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije ovih dana ponovno upozoravaju na pravila prilikom susreta s dupinom, kitom ili morskim kornjačama. Naime, napominju da ljeti raste broj ljudi koji borave na moru, a posljedično se tako povećava mogućnost interakcije čovjeka s morskim životinjama. Stoga su izdvojili nekoliko pravila za ponašanje ako se osoba susretne s dupinom ili kitom.
‘Zbog sigurnosti pojedinaca i sigurnosti životinja nemojte plivati ni roniti sa životinjama, nemojte ih hraniti niti ih pokušavati dodirivati’
– Ne usmjeravajte plovilo direktno prema opaženim životinjama. Ukoliko se opaženim životinjama želite približiti, učinite to polako, brzinom manjom od 5 čvorova (9 km/h), slijedeći paralelno smjer njihova kretanja te izbjegavajte nagle promjene smjera ili brzine. Ne proizvodite iznenadne zvukove motorom. Osigurajte da je u krugu od 100 metara od životinje samo jedno plovilo, a u krugu od 200 metara ne više od tri plovila. Nemojte ostajati u njihovoj blizini duže od 30 minuta, neka su od pravila.
Naveli su i da područje susreta treba odmah napustiti promjenom smjera bez ubrzavanja ako kod životinja osoba primijeti znakove uznemirenosti ili uoči majke s mladuncima. Zabranjeno je bacati smeće u more ili ga ostavljati na obali i plaži jer životinje mogu slučajno progutati plastični otpad, pišu iz Ministarstva, što može uzrokovati njihovo ugibanje.
– Zbog sigurnosti pojedinaca i sigurnosti životinja nemojte plivati ni roniti sa životinjama, nemojte ih hraniti niti ih pokušavati dodirivati. Područje susreta napustite usmjeravajući plovilo suprotno od pravca kretanja životinja, postupno ubrzavajući tek kad je plovilo udaljeno više od 200 metara od životinja, stoji u uputama Ministarstva.
‘U najvećoj mjeri ugrožava ih čovjek koji različitim aktivnostima utječe na morski ekosustav’
Naveli su i da većina pravila ponašanja prilikom susreta s dupinom i kitom vrijedi i za susret s morskim kornjačama. Inače, u Jadranskom moru zabilježene su tri vrste morskih kornjača, glavata želva, zelena želva i sedmopruga usminjača. Razlozi njihove ugroženosti su slučajni ulov, sudari s brodovima te onečišćenje. Iz Ministarstva u objavi kažu da je u Jadranu do sada zabilježeno pojavljivanje deset vrsta iz skupine kitova, a najbrojnija vrsta su dobri dupini. Veliki kit sezonski se pak pojavljuje u srednjem i južnom Jadranu. Obični dupin koji je nekad bio prisutan u cijelom Jadranskom moru sada broji 30 do 50 jedinki, pišu iz Ministarstva.
– U najvećoj mjeri ugrožava ih čovjek koji različitim aktivnostima utječe na morski ekosustav. Najčešći razlozi njihove ugroženosti u Jadranu su nedostatak plijena uzrokovan prelovom, slučajni ulov tijekom ribarenja, antropogena buka, morski otpad (primjerice plastične vrećice), onečišćenje mora, bolesti i namjerno ubijanje. Sve vrste iz skupine kitova koje se zateknu u Jadranskom moru, kao i sve tri vrste morskih kornjača, strogo su zaštićene temeljem Zakona o zaštiti prirode, stoga je zabranjeno svako namjerno uznemiravanje, hvatanje i ubijanje tih životinja. Svako namjerno uznemiravanje strogo zaštićene vrste prijavite Državnom inspektoratu. Prijava se podnosi putem obrasca na web stranici Državnog inspektorata koji se nalazi na poveznici. Nalaz ozlijeđene, bolesne ili uginule jedinke morskog sisavca ili kornjače dojavite na broj 112 ili Zavodu za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije putem web obrasca za dojavu ili putem adrese e-pošte: [email protected], zaključuju u objavi iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.
