Prvi dojam o osobi stječemo u prve tri sekunde. U to kratko vrijeme možemo tek vidjeti nekoga i čuti mu ime. Prema tome što smo zaključili odlučujemo kako ćemo se prema toj osobi postaviti. Informacije o nama koje drugi dobiju iz našeg imena uvelike određuje kako će postupati prema nama, ali često u kakve ćemo se osobe razviti. Što naše ime govori o nama?
Flickr
Moje ime je Jerko. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u Hrvatskoj živi 1.960 Jerka. Ako ste iz Splita ili Šibenika, Jerko vam se možda čini kao posve obično muško ime.
Meni nije. Odrastao sam u malom slavonskom gradu. Bio sam jedini Jerko u vrtiću, u osnovnoj, u srednjoj. Bio sam jedini Jerko u gradu. Znao sam se šaliti da sam jedini Jerko u krugu od 100 kilometara. Kad sam završio gimnaziju, upisao sam novinarstvo u Zagrebu. U grupi od 400 ljudi opet sam bio jedini Jerko .
Hir moje mame da me nazove Jerko uveo me u razne situacije. Cijeli prvi razred osnovne škole učiteljica me zvala Jurica jer joj je bilo nepojmljivo da se netko zove Jerko. Kroz život su me zvali raznim imenima. Najčešće Joško ili Tvrtko. Jednom sam sam kao frend od predgrupe bio u bekstejđu na koncertu benda Los Vigilantesa iz Portorika. Kad sam se upoznavao basist mi je rekao – Džerkooou- sounds like a name of a demon.
Malo mi je pomoglo postojanje nogometaša Jerka Leke. To je dugo bio jedini drugi Jerko za kojeg sam znao. Sjećam se da sam tekmu između Australije i Hrvatske na svjetskom 06′ gledao u birtiji i kad je Leko izgubio loptu na sredini terena, cijeli birc me gađao kokicama. To se sigurno nije dogodilo nekom Luki ili Ivanu.
Da se razumijemo, meni je moje ime lijepo. Nikada mi nije smetalo. Samo je uvijek bilo drugačije.
Ime i identitet
Neko veče’ sam sjedio s curom na kauču. Gledali smo neki film pa smo odlučili naručiti neku hranu. Ja sam se odlučio za lignje. Njoj je to bilo strašno smiješno.
– To je tako ti izbor. Uvijek biraš B opciju. Možeš uzeti pizzu ili bilo koju drugu normalnu brzu hranu, ali ti uzmeš lignje. Tko uzme lignje? U kinu nećeš Colu, nego Sprite. Ne pratiš Ligu Prvaka nego NBA. Ne ide ti se tamo di ljudi idu, ne sluša ti se ono što drugi slušaju, ne radi ti se ono što drugi rade. Isuse bože, jesam li i ja B opcija?
Ta teorija je bila šala ali nije bila daleko od istine. Kad su svi u razredu recimo patili od pubertetskog ustašluka i slušali Thomspona, ja sam si kupio majicu na Che Guevarru. Uvijek sam imao tu sklonost da se trudim stršiti. Volio sam biti jedini.
Je li moguće da je to što sam imao rijetko ime na neki način odredilo moju osobnost?
Znanost kaže da jest. Ime je naš osnovni identitetski faktor. Iako počinju kao nasumične riječi, imena kroz život postaju važan dio naše osobnosti. Istraživanja iz područja psihologije pokazala su da nas privlače stvari, mjesta i ljudi koji dijele sličnosti s našim imenom. Kako se zovemo često ima veze s time s kojim ljudima prijateljujemo, u koji gradovima odabiremo živjeti i koje proizvode kupujemo.
Ali lako za nas same. Kako se zovemo utječe i na način na koji nas drugi vide. Naše ime često ima veze s time koliko smo uspješni i gdje ćemo završiti.
Porcijina hipoteza
Psihologija kaže da ako nam je teško izgovoriti neku riječ, ne vjerujemo onome što stoji iza nje. Recimo, dionice tvrtki koje imaju jednostavno i kratko ime češće se ulaže nego u one koje imaju komplicirana imena.
Isto je i s ljudima. Ljudi koji imaju kratka i lako izgovorljiva imena se češće zapošljavaju, češće su promaknuti i češće ih se pozitivno ocjenjuje.
Kod imena nije važan samo izgovor, već i konotacija koju sa sobom nosi. Postoji i nešto što se zove Porcijina Hipoteza, nazvana po liku Procije iz Sheakspearove drame Mletački trgovac. U drami lik Porcije mijenja ime u Baltazar i pretvara se da je odvjetnički pripravnik.
Ova situacija ima puno veze s stvarnim životom. Žene koje rade i tradicionalno muškim profesijama, uspješnije su ako imaju ‘muškasta’ imena. Jedno Američko istraživanje pokazalo je kako odvjetnice koje imaju imena koja mogu biti i muška ( Leslie, Cameron..) imaju veće šanse postati sutkinjama nego one koje imaju klasična ženska imena.
Ime nosi još jedno važno značenje. Prvi dojam koji stječemo o nekoj osobi stvaramo u prve tri ili četiri sekunde. U to vrijeme ne možemo saznati mnogo informacija. Često imamo samo ime, a ono nam često može reći puno toga.
Na primjer, kako piše the Atlantic, na ispitima su često učenici koji imaju imena poput Marie ili Thomas u prosjeku imaju bolje ocijene. Zašto? Zato što su Marie i Thomas imena za bijelce više srednje klase. Nose katoličku i građansku konotaciju. Pretpostavlja se da Thomas i Marie dolaze iz dobrih, kršćanskih obitelji. Iz takvih obitelji dolaze dobra djeca. Je li taj dobri Thomas napravio grešku ili slučajni tipfeler?
Imena i predrasude
Ovaj oblik diskriminacije počinje vrlo rano. Učitelji u Americi imaju niža očekivanja od djece koja imaju tipična crnačka imena, a viša kod djece s bijelim ili azijskim imenima. Zamislite samo što diskriminacija u tako ranoj dobi može učiniti čovjeku. Ako vas sa sedam godina netko tretira kao da imate manje sposobnosti od drugih, šanse su da ćete im to i vjerovati. Ako imate manje sposobnosti, zašto bi se trudili? Tako počinje začarani krug. Naše ime je često samoispunjavajuće proročanstvo. Mene su tretirali kao da sam drugačiji jer se zovem Jerko i ja sam od toga razvio cijelu ličnost.
Što bi se dogodilo sa mnom da se ime Jerko prate druge predrasude? Bi li to utjecalo na moju ličnost? Bi li preuzeo te predrasude kao dio svoje prirode?
Čak i kada ne bi, društvo bi me vjerojatno tretiralo kao da su predrasude istinite. Istraživanje iz 2004. godine uspoređivalo je šanse za zaposlenje kod osoba koje se zovu Greg i Jamal. Obojica kandidata su bili crnci i imali iste kvalifikacije. U procesu zaposlenja obojica bi išli na razgovor s poslodavcem. Iako su po svemu bili isti, Greg je imao čak 50% uspjeha. Ime Greg sa sobom je nosilo asocijacije bijele srednje klase. Ime Jamal ne. I to je bilo sve.
Jesu li mene u životu tretirali drugačije jer se zovem Jerko? Je li ikada itko vidio moje ime na životopisu i odbacio ga jer je zamislio lijenog Dalmatinca? Je li netko to učinio vama? Je li vas netko tretirao kao ‘glupastu’ jer imate ženstveno ime? Je li vam netko dao bolju ocjenu jer imate tradicionalno hrvatsko muško ime?
Po svemu sudeći, vjerojatno jest.
