Što se pozitivno promijenilo u obrazovanju tijekom mandata Andreja Plenkovića?
Parlamentarni izbori za manje su od dva tjedna, a nakon svih obrazovnih afera u osmogodišnjem mandatu Andreja Plenkovića pobrojali smo i sve što su vladajući napravili pozitivno ili bolje u sustavu obrazovanja. Svi učenici osnovnih škola dobivaju od 2019. godine besplatne udžbenike, a od 2021. imaju i besplatni obrok u školama. Studenti su tijekom Plenkovićeva mandata dobili Zakon o obavljanju studentskih poslova, čime je propisana minimalna studentska satnica. Konačno je promijenjen Zakon o visokom obrazovanju koji donosi novi model financiranja visokih učilišta, a krenuli su i eksperimenti u osnovnim te srednjim strukovnim školama.
S lijeva na desno: Blaženka Divjak, Radovan Fuchs, Andrej Plenković | foto: srednja.hr, Pixabay
HDZ na čelu s Andrejem Plenkovićem na vlasti je od 2016. godine. Tijekom mandata promijenilo se nekoliko ministara obrazovanja, no od 2020. godine to je kontinuirano Radovan Fuchs. Nakon što smo pobrojali sve obrazovne afere u Plenkovićevom mandatu , na redu je da navedemo što se promijenilo nabolje u obrazovanju tijekom ovih osam godina.
Učenici osnovnih škola dobivaju besplatne udžbenike i besplatni obrok
Od školske godine 2019./20. iz državnog proračuna izdvajaju se sredstva za besplatne udžbenike za sve osnovnoškolce. Udžbenici su u vlasništvu škola, a na kraju školske godine učenici ih vraćaju školi. Ako učenici izgube ili oštete udžbenik, stoji u naputku Ministarstva obrazovanja, dužni su nadoknaditi štetu u iznosu od 50 posto kataloške cijene udžbenika. U nekim sredinama općine, gradovi i županije financiraju ili sufinanciraju radne bilježnice za učenike osnovnih škola.
Osnovnoškolci i od početka kalendarske 2023. godine dobivaju besplatni obrok. Iznos po učeniku koji izdvaja Vlada je 1,33 eura po danu, osim za učenike uključene u eksperimentalni program cjelodnevne škole za koje se obrok sufinancira s dva eura po danu. Kako su nam ranije rekli iz Ministarstva, broj učenika koji konzumiraju besplatne obroke na mjesečnoj razini je 290.000, od ukupnih 307.171. Mjesečno se na besplatne obroke potroši osam milijuna eura.
Novim zakonom propisana minimalna studentska satnica
Zakon o obavljanju studentskih poslova, kojim je propisana minimalna studentska satnica, na snagu je stupio krajem 2018. godine. Otada minimalna studentska satnica ovisi o iznosu minimalne bruto plaće. Izračunava se tako da se iznos minimalne bruto plaće podijeli sa 160. Prva minimalna studentska satnica iznosila je 21,50 kuna, što je 2.85 eura. Danas je minimalna studentska satnica 5,25 eura. Tim Zakonom omogućen je i studentski rad izvanrednim studentima.
Fuchs uspio donijeti novi Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti
Ministar obrazovanja Radovan Fuchs još tijekom svog prvog mandata u doba Jadranke Kosor želio je donijeti tzv. Fuchsove zakone, što je uspio realizirati u mandatu Andreja Plenkovića. U listopadu 2022. donesen je novi Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Uveden je novi model financiranja javnih sveučilišta, a to su programski ugovori za koje bi pregovori između sveučilišta i Ministarstva trebali započeti uskoro. Studenti stručnih studija novim Zakonom dobili su nove titule magistra struke nakon završetka diplomskih studija, a studenti uz redovno studiranje mogu biti stalno zaposleni ili imati samostalni obrt.
Cjelodnevna škola dobila kredit, krenula eksperimentalna provedba
Svjetska banka Hrvatskoj je 2021. dala kredit od 25 milijuna eura, od čega značajan dio ide za projekt cjelodnevne škole. Eksperimentalno je cjelodnevna škola krenula ove nastavne godine i to u ukupno 62 osnovne škole. Plan je da se cjelodnevna škola uvede frontalno 2027. godine, a preduvjet za to je da sve osnovne škole nastavu održavaju u jednoj smjeni. Zbog toga Ministarstvo obrazovanja osnovnim školama koje nemaju jednu smjenu daje bespovratna sredstva za izgradnju, rekonstrukciju i opremanje. Dograditi treba više od 600 škola.
U eksperimentu i modularna nastava u srednjim strukovnim školama
Ministarstvo znanosti i obrazovanja promjene želi i u strukovnom obrazovanju. Tako je u devet strukovnih škola ove školske godine krenula eksperimentalna provedba programa modularne nastave. Eksperimentalna faza modularne nastave traje jednu godinu, a plan je da se modularna nastava uvede u sve strukovne škole u Hrvatskoj s početkom iduće nastavne godine, odnosno najesen 2024. godine. Modularna nastava u strukovnim školama znači da bi učenici zanimanje birali nakon prvog ili drugog razreda, a umjesto klasičnih predmeta postojali bi moduli.
U osnovne škole roditelji učenike konačno mogu upisati online
Krajem 2023. godine došlo je do izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju kojim je omogućen elektronički upis učenika u prve razrede osnovne škole. Ove godine tako su tu mogućnost iskoristile sve županije osim Grada Zagreba. Roditelji su učenike u osnovne škole mogli upisati u sustavu e-Građani.
Bivša ministrica Divjak blokirala zapošljavanja na sveučilištima
Bivša ministrica obrazovanja Blaženka Divjak u 2017. blokirala je zapošljavanja na sveučilištima zbog prekoračenja obračunskih koeficijenata u iznosu od 30 milijuna kuna. Kako smo pisali, najveće prekoračenje bilo je u Zagrebu gdje većina fakulteta ipak nije bila oštećena obustavom zapošljavanja i napredovanja. Divjak je zaustavila i takozvane ‘Lex Boras’ zakone, odnosno izmjene Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koje su predviđale ozakonjivanje nezakonitih odluka pojedinih rektora te pogodovanje znanstvenicima i nastavnicima koji imaju više od 65 godina. Također, u 2019. Ministarstvo je započelo s procesom provjere vjerodostojnosti isprava u svim osnovnim i srednjim školama u Hrvatskoj. Uputili su i dopis svim studentskim centrima i veleučilištima u Hrvatskoj u kojem su tražili provjeru vjerodostojnosti isprava o stupnju obrazovanja njihovih zaposlenika.
Hrvatska postala pridružena članica CERN-a
Hrvatska je u 2019. godini postala pridružena članica CERN-a, Europskog laboratorija za fiziku čestica i najvećeg znanstvenog laboratorija na svijetu. Hrvatski znanstvenici, učitelji i nastavnici imaju priliku sudjelovati na natječajima CERN-a. Inače, CERN je osnovan 1954., a jedna od 12 zemalja koje su utemeljile tu instituciju bila je Jugoslavija.
Postrožene kazne za varanje na maturi, uvedena nagrada za najuspješnije maturante
U mandatu ministrice Blaženke Divjak prvi je put promijenjen Pravilnik o polaganju državne mature u kojem su postrožene kazne za varanje. U njemu su detaljno opisana nedozvoljena ponašanja na ispitu i sankcije za one koji se ne pridržavaju pravila, posebice korištenje nedozvoljenih pomagala i gadgeta. Ministrica Divjak je dolaskom na čelo Ministarstva obrazovanja uvela nagradu za maturante koji najbolje riješe ispite iz obveznih predmeta na državnoj maturi.
Srednja.hr na kraju svake kalendarske godine objavljuje obrazovni pregled godine u kojima izdvajamo najvažnije obrazovne događaje. Naše obrazovne preglede možete čitati ispod.
Obrazovni pregled 2014. godine – na čelo zagrebačkog Sveučilišta dolazi Damir Boras
Obrazovni pregled 2015. godine – cjelovita reforma kurikuluma označena kao povijesni trenutak, 29.1.2015.
Obrazovni pregled 2016. godine – deseci tisuća građana na ulicama i trgovima zbog kurikularne reforme i obrazovanja
Obrazovni pregled 2017. godine – cjelovita kurikularna reforma i Strategija obrazovanja zarobljene u kaosu nepravilnosti i netransparentnosti
Obrazovni pregled 2018. godine – politički teatar apsurda dotukao je ideju sustavnih i kvalitetnih promjena
Obrazovni pregled 2019. godine – obilježio je obrazovni štrajk i naših 230 tekstova o tome
Obrazovni pregled 2020. godine – između pandemije i potresa
Obrazovni pregled 2021. godine – COVID potvrde, skandal na maturi, seksualno nasilje
Obrazovni pregled 2022. godine – od testiranja na COVID, preko afere ‘daj 5’ do velikih pregovora oko plaća
Obrazovni pregled 2023. godine – u školama krenuli veliki eksperimenti
