Štrajk u školama traje već mjesec dana: Pogledajte što nas očekuje sljedećeg tjedna
Točno 10. listopada započeo je štrajk zaposlenih u osnovnim i srednjim školama. Tri dana štrajkalo se u čitavoj državi, a preostale dane prema cirkularnom modelu štrajk se svakog dana odvijao u školama nekoliko županija. Otkada je započeo, intenzitet štrajka nije se mijenjao, kažu tako podaci Sindikata hrvatskih učitelja i Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, ali i podaci Ministarstva. No unatoč tome, u ovih mjesec dana do pomaka u pregovorima Vlade i sindikalista – nije došlo! Sindikati su ustrajni u svom zahtjevu da se koeficijent složenosti povise za prosječno 6,11% dok u Vladi na to ne pristaju. Štrajk se zato nastavlja i sljedećeg tjedna, kada će biti okončan njegov treći ciklus, a mi donosimo sažeti pregled dosadašnjih događaja.
Na ovoj poveznici pogledajte u kojim se županijama štrajka u utorak i srijedu, 12. i 13. studenog.
I sljedećeg tjedna nastavlja se štrajk zaposlenih u osnovnim i srednjim školama, koji traje već mjesec dana. U ponedjeljak, 11. studenog štrajka se u Splitsko-dalmatinskoj i Požeško-slavonskoj županiji, dok će se u utorak, 12. studenog štrajkati u školama Krapinsko-zagorske, Varaždinske i Međimurske županije.
Koeficijenti su tema još od ožujka 2018.
A sve je zapravo počelo još u ožujku 2018. Prema dokumentima koje je objavila srednja.hr, tada su školski sindikati Vladi poslali prijedlog o povećanju koeficijenata za tajnike i računovodstvene djelatnike škola. Dva mjeseca kasnije, Vlada je zatražila očitovanje od Ministarstva znanosti i obrazovanja. Tek je u studenom 2018. Ministarstvo je odgovorilo Prijedlogom izmjena Uredbe o koeficijentima, u kojoj učiteljima, tajnicima i računovotkinjama povećava koeficijent. Iz Sindikata hrvatskih učitelja taj prijedlog proglašavaju parcijalnim rješenjem te sada traže povećanje koeficijenata za sve zaposlenike u školama.
U ožujku 2019., Ministarstvo je izdalo dva nova prijedloga izmjene Uredbe o koeficijentima, od koji se jedan odnosio na učitelje, drugi na administrativne djelatnike. Sindikat hrvatskih učitelja i Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama tada su izrazili stav da izmjenama nedostaje cjeloviti pristup pa su ministricu Divjak pozvali na sastanak da joj ‘prezentiraju svoju analizu’.
Iako se ministrica Blaženka Divjak, ujedno i članica Vlade koja donosi Uredbu o koeficijentima, svrstala na stranu sindikata, do početka nove nastavne godine i frontalnog ulaska tzv. ‘Škole za život’ u učionice stvari se nisu pomaknule ‘s mrtve točke’. Prvo veće i javno nezadovoljstvo tom činjenicom sindikati su odlučili izraziti prosvjedom održanim 5. rujna, tri dana prije početka nove nastavne godine. Prosvjedovalo se ispred Vlade, kada su naglasili da traže povećanje koeficijenata za prosječno 6,11% za sve zaposlenike, u suprotnom u školama započinje štrajk.
Propalo mirenje, generalni štrajk krenuo 10. listopada
Započeo je potom, početkom listopada, proces mirenja između dvaju školskih sindikata i Vlade. U ime Vlade pregovore sa sindikatima vodio je ministar rada, Josip Aladrović, koji je poručio kako je Uredba o koeficijentima dokument koji jednostrano donosi Vlada, te kako ona ne može biti temelj kolektivnog pregovaranja. Tijekom mirenja je tako sindikatima ponudio povećanje plaće, ali kroz dodatak od 2% od 1. listopada i još 2% od 1. lipnja 2020. To su sindikalni čelnici odbili.
Veliki štrajk u školama počeo je 10. listopada i tog četvrtka štrajkalo se u čitavoj Hrvatskoj.
– Ovo je borba za bolje obrazovanje i sigurni smo da će roditelji uvažavati naše zahtjeve. Ako nam je cilj reforma i zadovoljan učenik, korak u tome je i zadovoljan učitelj. Ovo nije borba protiv Vlade već za zaposlenike u sustavu obrazovanja, kazala je na početku Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja.
Odlučeno je tada da će se štrajk odvijati prema cirkularnom modelu – tijekom jednog ciklusa jedan dan štrajka se u čitavoj Hrvatskoj, a preostale dane štrajka se u školama dvije, tri ili četiri županije. Svakoga su dana sindikati oko podneva održavali konferenciju za medije na kojoj je najavljivano u kojim se županijama štrajka sutradan, kakav je odaziv na štrajk u tekućem danu, ali i koji su pomaci po pitanju njihovog zahtjeva.
Sindikate ne zadovoljava rast osnovice u javnim službama
A do pomaka u ovih mjesec dana – nije došlo!
Tjedan dana nakon početka velikog štrajka u školama, premijer Andrej Plenković sa saborske je govornice poslao poruku kako će od sljedeće godine rasti osnovica plaće svim zaposlenicima javnih službi, dakle i zaposlenicima škola. Plaća bi trebala rasti za znakovitih 6,12%, dok su, podsjetimo, sindikati tražili rast koeficijenata za 6,11%.
Školski sindikati naglasili su kako to ne udovoljava njihovu zahtjevu, jer će samim rastom osnovice plaće u školstvu i dalje zaostajati za plaćama drugih zaposlenika u javnom sektoru, koji imaju istu razinu stručne spreme i istu složenost poslova. Istodobno, iz Vlade su prijetili kako će zatražiti utvrđivanje zakonitosti štrajka, a govorili su i o mogućnosti neplaćanja dana provedenih u štrajku. Niti jedna od dvaju prijetnji nije ostvarena.
Intenzitet štrajka, i prema podacima sindikata i prema podacima Ministarstva, nije se mijenjao. Negdje u međuvremenu javljao se HNS koji je prijetio izlaskom iz Vlade, ako se ne udovolji zahtjevu školskih sindikata. No HNS-ovci su se vrlo brzo stišali, a nakon što im je partnerski HDZ obećao da će se zaposlenicima škola koeficijent povećati za 2% do 30. lipnja 2020., ali samo ako se do tada ne redizajnira Uredba o koeficijentima. Nastavnici i njihovi sindikalni vođe time nisu bili zadovoljni, štoviše, naglasili su da HNS nema pravo pregovarati i dogovarati se u njihovo ime.
Pomirbene poruke i veliki prosvjed
Ušli smo u treći ciklus cirkularnog štrajka, kada su se konačno, 5. studenog, školski sindikati prvi put od mirenja sastali s troje ministara u Vladi – ministricom obrazovanja Blaženkom Divjak, ministrom rada Josipom Aladrovićem te ministrom financija, Zdravkom Marićem. Proteklog ponedjeljka su nakon sastanka stizale poruke pomirljivog tona, kako od strane sindikata tako i od strane ministrice Divjak. Što je troje ministara ponudilo čelnicima školskih sindikata, nisu željeli otkriti, ali činilo se da se sukobljene strane približavaju rješenju – čak je i sindikalist Branimir Mihalinec izjavio kako vjeruje ‘da će se od sljedećeg tjedna svi vratiti svome poslu’.
A onda se samo dva dana kasnije, u srijedu, dogodio obrat. Nakon velikog štrajka i prosvjeda na Markovu trgu u srijedu, sindikati su još jednom dali do znanja da ne odustaju od traženih 6,11%. Uz to, u četvrtak je čelnica Sindikata učitelja, Sanja Šprem, priznala da na pregovorima s ministrima ni nije vidjela ponudu Vlade – jer nije imala naočale.
U trenutku kretanja prosvjedne povorke u kojoj se prema Markovu trgu uputilo nekoliko tisuća prosvjetnih djelatnika, Ministarstvo znanosti i obrazovanja školama je poslalo uputu s mogućnostima nadoknade nastave. Već je sada jasno da će nadoknade morati biti, budući da su broje škole štrajkale već šest dana, pa je rezerva nenastavnih dana – potrošena.
Sindikati su ustrajni u svojim zahtjevima, ali ne popušta ni Vlada. Ona kompenzacijska mjera od 2% koju je HDZ obećao HNS-u uopće se ne nalazi u prijedlogu proračuna za 2020. Nema u proračunu ni zahtjeva sindikata, potvrdio je to ovih dana ministar financija Zdravko Marić.
– Vrlo jasno: onih 2+2+2, što smo već komunicirali, osnovica za sve je unutra. Bilo što drugo nije u proračunu, kazao je Marić.
Treći ciklus završava u petak, stižu prijetnje novim prosvjedom
Posljednju konferenciju za medije sindikati su održali u petak. Tada je najavljeno da će se u utorak štrajkati u poviše spomenute tri županije. Uz to, sindikalisti su premijeru Plenkoviću poslali novu prijetnju prosvjedom. Skup Europske pučke stranke (EPP) održava se u Zagrebu od 19. do 21. studenoga, kada će mnogi europski čelnici doći u Zagreb.
– Plenarna sjednica EPP-a bit će 20. studenoga u Areni u Zagrebu. Učitelji trebaju uputiti glas prema Europi. Razmišljat ćemo o tome da organiziramo novi prosvjed u skladu s tim terminom, kazala je u petak Sanja Šprem i dodala kako nije daleko ni siječanj, kada započinje predsjedanje Hrvatske Europskom unijom.
Treći ciklus cirkularnog štrajka okončat će se u petak, 15. studenog. U međuvremenu će do tog datuma sindikati izraditi plan i za četvrti ciklus. Ovoga ponedjeljka u 8 sati u Ministarstvu rada sindikati javnih službi s Vladom pregovaraju o sklapanju dodatka Temeljnom kolektivnom ugovoru. Za sutra je najavljen i novi krug pregovora o koeficijentima sa školskim sindikatima, ali termin sastanka još nije poznat.
Podsjetimo za kraj, štrajk je u drugoj polovici listopada započeo i na fakultetima. Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja traži povećanje koeficijenata za nenastavno osoblje, predavače te umjetničke suradnike. Na fakultetima se štrajka jednom tjedno, a novi štrajk najavljen je za utorak, 12. studenog.
Detaljan raspored štrajka po danima
10. listopada – sve županije
11. listopada – Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska, Varaždinska i Međimurska županija
14. listopada – Krapinsko-zagorska, Zagrebačka, Virovitičko-podravska, Koprivničko-križevačka i Bjelovarsko-bilogorska županija
15. listopada – Osječko-baranjska, Istarska i Šibensko-kninska županija
16. listopada – Grad Zagreb
17. listopada – Karlovačka, Zadarska, Vukovarsko-srijemska i Sisačko-moslavačka županija
18. listopada – Brodsko-posavska, Ličko-senjska, Primorsko-goranska i Požeško-slavonska županija
Drugi ciklus cirkularnog štrajka:
21. listopada – sve županije
22. listopada – Vukovarsko-srijemska, Karlovačka i Zagrebačka županija
23. listopada – Istarska, Varaždinska, Krapinsko-zagorska i Koprivničko-križevačka županija
24. listopada – Osječko-baranjska, Bjelovarsko-bilogorska i Ličko-senjska županija
25. listopada – Zadarska i Šibensko-kninska županija
28. listopada – Primorsko- goranska, Međimurska i Sisačko-moslavačka županija
29. listopada – Grad Zagreb i Dubrovačko-neretvanska županija
30. listopada – Splitsko – dalmatinska i Virovitičko- podravska
31. listopada – Brodsko – posavska i Požeško – slavonska
Treći ciklus cirkularnog štrajka:
4. studenoga -Osječko-baranjska i Ličko-senjska županija
5. studenoga – Primorsko-goranska i Zadarska županija
6. studenoga – sve županije
7. studenoga – Istarska i Šibensko-kninska županija
8. studenoga – Karlovačka i Vukovarsko-srijemska županija
11. studenoga – Splitsko-dalmatinska i Požeško-slavonska županija
12. studenoga – Krapinsko-zagorska, Varaždinska i Međimurska županija